Uvozno voće i povrće na pijacama i u prodavnicama širom Srpske ne kontroliše se dovoljno, a naši sagovornici kažu da je količina pesticida i drugih hemikalija koje se nalaze u njima i po dva-tri puta veća od dozvoljene pa na taj način ugrožavaju zdravlje ljudi.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se prilikom proizvodnje voća i povrća koje dolazi iz uvoza koristi mnogo hemije koja je u Srpskoj unazad nekoliko godina zabranjena za upotrebu.

“Mi ipak imamo sigurniju i bolju proizvodnju, dolaze nam inspekcije i rade analizu voća. Više puta lani smo imali nenajavljene kontrole, i to na slučajnim uzorcima, i sve je bilo u granicama normale. Svi se pridržavamo uputstava”, rekao je Dojčinović.

Dodao je da se prilikom uvoza na granicama ne rade dovoljno kontrole.

“To se uzme samo poneki uzorak koji je spremljen i to je jako nesigurno. Pogotovo južno voće se tretira opasnijom hemijom”, kazao je Dojčinović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, uvozno voće lako ulazi na naše prostore.

“Ali ono je puno pesticida, pa čak dva do tri puta više nego što je dozvoljeno i na taj način truju narod. Uvozimo nekvalitetno voće i povrće, sve ono što ne može proći na drugom tržištu ide u zemlje jugoistočne Evrope. Mi smo možda i najpogodniji za voće i povrće lošeg kvaliteta. Znamo kakve su kontrole na granicama – ili se ne vrše ili su rutinske”, kazao je Dojčinović.

Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ističe da je u posljednjih pet godina prisutan prekomjeran uvoz robe u našu zemlju, ali da su kontrole oskudne.

“Kod nas prolazi sve što u drugim zemlja ne može. Domaći poljoprivrednici nisu protiv kontrola, ali isto tako mora da se kontroliše roba iz uvoza”, kazao je Ilić.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kazala je da potrošače i proizvođače treba adekvatnije zaštititi od uvozne robe.

“Često dolazi do uvoza proizvoda koji ne zadovoljavaju svojim kvalitetom, a kojima treba biti zabranjen uvoz. Mi imamo veliki broj domaćih proizvođača koje treba zaštititi. Naši potrošači treba da se okrenu domaćoj proizvodnji”, rekla je Šešlija.

Prema njenim riječima, trebalo bi da se uvede praksa da ako se dva puta pronađe nedozvoljena supstanca na nekom voću ili povrću da se zabrani uvoz iz tih zemalja.

“Ali mislim da mi imamo institucionalni nedostatak režima kontrole na granicama”, kazala je Šešlija.

Podsjetimo, posljedni u niz takvih problema je to da je fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila uvoz dvije pošiljke banana od 40.500 kilograma iz Kostarike jer je tokom redovnog pregleda potvrđen povećan sadržaj pesticida.

Iz Inspektorata su kazali da je prilikom pregleda pošiljke nadležni inspektor izvršio uzorkovanje za laboratorijsku analizu, nakon čega je utvrđeno prisustvo pesticida iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.

“Postupajući po rezultatima analize inspektor je donio rješenje kojim je zabranjen uvoz i naloženo vraćanje ili uništavanje pošiljke u prisustvu i pod nadzorom nadležnog inspektora”, kazali su iz Inspektorata.

Pojašnjavaju da najveći rizik kod voća i povrća predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala i da su upravo to parametri koji se kontrolišu.

“Svaku pošiljku voća iz uvoza mora pratiti uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje ovlašćeni organ zemlje izvoznice”, dodaju iz Inspektorata.

Kako su rekli, inspektori provjeravaju da li pošiljku prati sva potrebna dokumentacija, vrše detaljan pregled pošiljke i u skladu sa procjenom rizika uzimaju uzorke za analizu.

Podsjetimo, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (BiH) krajem avgusta upozorila je da je evidentiran opasan pesticid u breskvama iz Albanije.

Povodom Dana srpskog jedinstva, lokalna zajednica Srbac je planirala poslati 20 učenika-vukovaca na taj događaj ali je pozvan samo dio učenika, što je za pojedine Srpčane klasična diskriminacija.
Objavio je ovo portal “Micro-mreža” navodeći da Želimir Urić, član SDS-a i bivši odbornik u Skupštini opštine Srbac, tvrdi da je propust napravljen kod kreiranja spiska, gdje je pozvano 20 osnovaca iz gradske škole “Jovan Jovanović Zmaj”.

“Ja sam za ovu situaciju saznao od roditelja, koji su mi rekli da samo učenici Osnovne škole ‘Jovan Jovanović Zmaj’ mogu da idu na Dan srpskog jedinstva u Srbiju i to njih 20 vukovaca. Zatim sam upitao opštinsku upravu šta je sa ostalnim osnovcima-vukovcima iz drugih škola, na šta mi je kratko odgovoreno da je to prepušteno školama da se dogovore. Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme favorizuje gradska osnovna škola, a da se osnovne škole u Sitnešima i Razboju ne uključiju u ovakve aktivnosti, što baca ljagu na dobru namjeru koju su imali iz opštine Srbac”, rekao je Urić.

Naime, učenici bi trebali da borave u Srbiji od 12. do 15. septembra i da na tom putu obiđu određene institucije i kulturne znamenitosti.

Portal “Micro-mreža” navodi kako se obratio opštini Srbac upitom o ovim navodima prije sedam dana, ali kako ističu, odgovor na pitanja još nisu dobili.
Nezavisne

Najveća solarna elektrana na Balkanu, kako je pompezno najavljivana solarna elektrana Trebinje 1, nakon pet godina nije ni započeta, a ovaj projekat od samog početka prate brojna neodgovorena pitanja. Elektroprivreda RS i mađarski investitori su 2020. godine najavljivali izgradnju najveće solarne elektrane na Balkanu, a nosilac pedesetogodišnje koncesije je preduzeće ‘‘SE Trebinje 1‘‘. Iako je ovaj projekat već trebao biti završen, još uvijek se nije odmaklo od početka, a nakon izlaska mađarskog investitora iz projekta u isti ulazi druga mađarska firma o kojoj se jako malo zna, a ono što se zna nije obećavajuće jer firma ‘‘MAYER NRG Kft‘‘ koja je 70% vlasnik koncesionara ‘‘SE Trebinje 1‘‘ nema zaposlenih, niti ozbiljnih prihoda a povjeren joj je posao vrijednosti 100 miliona KM.

Vidomir Begenišić smatra da je ovo još jedan u nizu propalih pompezno najavljivanih projekata, a dodatno problematizuje štetnost koju uzrokuju solarni paneli, a o kojoj se zvanično ne govori.

”To je samo jedan u nizu pompezno najavljivanih projekata koji očigledno nisu imali realno uporište, ni u finansijskom ni u pravnom, a ni u tehničkom smislu pogotovo. Solarne elektrane su poseban problem na ovim područjima jer te manje solarne elektrane u Hercegovini niču, a mi kao građani Trebinja i Hercegovine nikada nismo dobili studiju izvodljivosti i uticaja na životnu sredinu.

Postoje neke neprovjerene informacije da jako štetno utiče, a te solarne elektrane imaju i ograničen vijek trajanja, to je 20-25 godina. Šta će biti sa tim otpadom kada ti solarni paneli jednostavno više neće moći vršiti svoju funkciju, gdje će se oni transportovati i trebamo se zapitati zašto se solarne elektrane grade baš u BiH, a pogotovo u Hercegovini, a ono što je sigurno da u zemljama EU da bi neko pravio solarnu elektranu mora da prođe tako rigorozne mjere i tako rigorozne mjere da je to sa našeg aspekta prosto nezamislivo”, rekao je za BN televiziju Vidomir Begenišić iz trebinjskog odbora Srpske demokratske stranke.

Za izradu projektne dokumentacije angažovan je Institut za građevinarstvo, a posao koji su uradili im nije plaćen pa su preduzeću ‘‘SE Trebinje 1‘‘ uputili opomenu pred tužbu, a kada ni to nije urodilo plodom, predata je tužba zbog neisplaćenih 527.709 KM. Svi projekti iza kojih stoji ERS se rade po istom receptu, a cilj je izvlačenje javnog novca, smatra Slobodan Deretić, odbornik liste Za pravdu i red u Skupštini Grada Trebinja.

”Pošto nisu uspjeli da naplate dug, oni su predali opomenu pred tužbu da ne bi ulazili u sudski proces, međutim ni nakon opomene novac nije uplaćen tako da su oni morali da uđu u ovaj sudski proces i od tog projekta naravno nema ništa. Moram da naglasim da i ovaj projekat, kao i mnogi projekti u koji je uključena ERS liče kao jaje jajetu. Svi su rađeni po istom scenariju, a radi se na tome da se izvuku što veća novčana sredstva, da se osiromaši ERS i na kraju da se privatizuje”, rekao nam je Slobodan Deretić, odbornik liste Za pravdu i red u Skupštini Grada Trebinja.

Jedan od ključnih problema u realizaciji ovog projekta je činjenica da su mađarski investitori sa početnih 73 megavata zahtijevali da se snaga elektrane udvostruči što je uzrokovalo izradu kompletne dokumentacije ponovo. Odgovore na pitanja vezana za ovaj projekat uputili smo ERS, ali odgovore nismo dobili.

(BN) Foto: BN