Društvo

Građani BiH u začaranom krugu siromaštva: HRANA POSTAJE VELIKI LUKSUZ

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina je dočekala u siromaštvu, u grupi najsiromašnijih zemalja Evrope, sa dugim redovima ispred javnih kuhinja i sa javnom kuhinjom za bebe.

Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švajcarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Evrope kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke, u okviru kojeg postoji javna kuhinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni svakog dana naprave 800 obroka, a vikendom 1.200.

“Bojim se da ću morati razočarati i sebe i druge ljude, siromašnih je sve više i više. Sve više i više ljudi traži ono možda najvrednije danas, a to je hrana. Nije više ni mercedes, niti išta drugo, već je hrana. Hrana je postala jedan veliki luksuz. Što se tiče ‘Mozaika prijateljstva’, a vjerovatno i drugih javnih kuhinja, potreba za hranom je najveća”, kaže Subašić.

Kako navodi, oko 1.900 ljudi na različite načine traži pomoć kroz “Mozaik prijateljstva”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u BiH da oni obrađuju prosječnu platu, prosječne cijene ili potrošačku korpu.

“Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 odsto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 odsto iznadprosječnih, uglavnom dva člana porodice zaposlena i oba na platama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član porodice zaposlen”, kaže Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna s brojem djece u jednoj porodici.

Takođe, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima su uglavnom i mnogo više nego u manjim mjestima.

“Ogromna većina penzija je puno manja od prosječne penzije. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove i onda to sve ponovo vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena da se odrekne sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti”, govori Arnautović za “Nezavisne novine” i dodaje da zima donosi nove izazove poput, nabavke ogreva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovaj dan u Bosni i Hercegovini dočekan s povećanim brojem onih koji žive u apsolutnom siromaštvu.

“Taj broj se povećava i ono što nas može sve zajedno zabrinuti jeste što su najveće žrtve siromaštva upravo najosjetljivije društvene kategorije, a to su djeca i starije osobe. To bi za sve u BiH trebalo da bude prvorazredno pitanje i alarm za političke lidere. Dakle, kako smanjiti broj prije svega djece koja žive u apsolutnom siromaštvu i onih najranjivijih, a to su stariji. Odgovor na to bi bio vrlo jednostavan, a bilo bi potrebno da nas naši politički lideri, ljudi koji vode institucije, koji su u politici, manje pljačkaju”, tvrdi Todorović.

Kako dodaje, sve je veća razlika između bogatih i siromašnih.

“Naše siromaštvo je povezano sa našom političkom naivnošću i neznanjem, jer država ima obavezu prema socijalno ugroženim kategorijama stanovništva koje ne ispunjava. Država se ponaša bahato i arogantno. Mi nismo siromašni zato što je BiH siromašna zemlja, mi nismo siromašni zato što građani BiH ne žele da rade, mi smo siromašni zato što godišnje doslovno milijarde maraka novca građana BiH završi pljačkom, kriminalom i korupcijom u rukama političara koji na taj način postaju još bogatiji”, ističe Todorović za “Nezavisne novine”.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati