Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Bosna i Hercegovina je dočekala u siromaštvu, u grupi najsiromašnijih zemalja Evrope, sa dugim redovima ispred javnih kuhinja i sa javnom kuhinjom za bebe.

Prema podacima koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond, za razliku od Luksemburga, Irske i Švajcarske, koji predvode popis najbogatijih zemalja Evrope kada se u obzir uzme bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, na začelju kolone među najsiromašnijim zemljama nalazi se Bosna i Hercegovina.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” iz Banjaluke, u okviru kojeg postoji javna kuhinja, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni svakog dana naprave 800 obroka, a vikendom 1.200.

“Bojim se da ću morati razočarati i sebe i druge ljude, siromašnih je sve više i više. Sve više i više ljudi traži ono možda najvrednije danas, a to je hrana. Nije više ni mercedes, niti išta drugo, već je hrana. Hrana je postala jedan veliki luksuz. Što se tiče ‘Mozaika prijateljstva’, a vjerovatno i drugih javnih kuhinja, potreba za hranom je najveća”, kaže Subašić.

Kako navodi, oko 1.900 ljudi na različite načine traži pomoć kroz “Mozaik prijateljstva”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe za “Nezavisne novine” da je osnovni problem analize svih statističkih podataka u BiH da oni obrađuju prosječnu platu, prosječne cijene ili potrošačku korpu.

“Ono o čemu statistika ne vodi računa je da više od 80 odsto građana BiH ima primanja koja su ispod prosjeka. Ne vodi se računa ni o tome da su kod ovih 20 odsto iznadprosječnih, uglavnom dva člana porodice zaposlena i oba na platama iznad prosjeka, dok je kod ovih drugih samo jedan član porodice zaposlen”, kaže Arnautović i dodaje da statistika ne kazuje ni da su primanja obično obrnuto proporcionalna s brojem djece u jednoj porodici.

Takođe, prema njegovim riječima, cijene življenja u većim gradovima su uglavnom i mnogo više nego u manjim mjestima.

“Ogromna većina penzija je puno manja od prosječne penzije. Rast cijena je strahovito pogodio ogromnu većinu građana BiH i kupovna moć postaje sve niža. Za nemali broj građana i voće postaje misaona imenica i onda to vodi slabijem imunitetu. A uz slabiji imunitet raste potrošnja na lijekove i onda to sve ponovo vodi nižem standardu. I tako u začaranom krugu većina građana postaje sve siromašnija i prinuđena da se odrekne sve više i više stvari u životu kako bi mogla samo preživjeti”, govori Arnautović za “Nezavisne novine” i dodaje da zima donosi nove izazove poput, nabavke ogreva i zimske odjeće, a time život iz dana u dan postaje sve teži i teži.

Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovaj dan u Bosni i Hercegovini dočekan s povećanim brojem onih koji žive u apsolutnom siromaštvu.

“Taj broj se povećava i ono što nas može sve zajedno zabrinuti jeste što su najveće žrtve siromaštva upravo najosjetljivije društvene kategorije, a to su djeca i starije osobe. To bi za sve u BiH trebalo da bude prvorazredno pitanje i alarm za političke lidere. Dakle, kako smanjiti broj prije svega djece koja žive u apsolutnom siromaštvu i onih najranjivijih, a to su stariji. Odgovor na to bi bio vrlo jednostavan, a bilo bi potrebno da nas naši politički lideri, ljudi koji vode institucije, koji su u politici, manje pljačkaju”, tvrdi Todorović.

Kako dodaje, sve je veća razlika između bogatih i siromašnih.

“Naše siromaštvo je povezano sa našom političkom naivnošću i neznanjem, jer država ima obavezu prema socijalno ugroženim kategorijama stanovništva koje ne ispunjava. Država se ponaša bahato i arogantno. Mi nismo siromašni zato što je BiH siromašna zemlja, mi nismo siromašni zato što građani BiH ne žele da rade, mi smo siromašni zato što godišnje doslovno milijarde maraka novca građana BiH završi pljačkom, kriminalom i korupcijom u rukama političara koji na taj način postaju još bogatiji”, ističe Todorović za “Nezavisne novine”.