Svijet
KO JE BIO FETULAH GULEN: Od Erdoganovog saveznika do smrtnog neprijatelja

Fetulah Gulen, koji je izgradio snažan pokret u Turskoj i izvan nje, preminuo je u 83. godini nakon što je svoje pozne godine proveo u egzilu u SAD, optužen za orkestriranje državnog udara protiv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Herkul, internet stranica koja objavljuje Gulenove propovijedi, na društvenoj platformi X je objavila da je Gulen preminuo u nedjelju naveče u američkoj bolnici gdje se liječio.
Gulen je nekada bio Erdoganov saveznik, ali potom su se razišli, a turski predsjednik ga smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici zauzeli ratne avione, tenkove i helikoptere.
Oko 250 ljudi je ubijeno u pokušaju osvajanja vlasti.
Gulen, koji je od 1999. živio u egzilu u Sjedinjenim Državama, poricao je svoju uključenost u puč.
“Hizmet”
Prema njegovim sljedbenicima, Gulenov pokret poznat kao “Hizmet”, što znači “služba” na turskom, nastoji širiti umjerenu varijantu islama koja promoviše zapadnjačko obrazovanje, slobodna tržišta i međureligijski dijalog.
Otkako je državni udar propao, njegov pokret je sistemski uništen u Turskoj, a njegov se uticaj smanjio na međunarodnom nivou.
Svojim pristalicama poznat kao hodža efendija, ili poštovani učitelj, Gulen je rođen u selu u istočnoj turskoj pokrajini Erzurum 1941. Kao sin imama, islamskog propovjednika, od najranije dobi je proučavao Kuran.
Gulen je 1959. imenovan imamom džamije u sjeverozapadnom gradu Edirneu te je postao istaknuti propovjednik šezdesetih u zapadnoj pokrajini Izmir, gdje je osnovao studentske domove i propovijedao po čajanama.
Studentski domovi su predstavljali početak neformalne mreže koja će se tokom sljedećih decenija proširiti kroz područja obrazovanja, preduzetništva, medija i državnih institucija, što je njegovim pristalicama obezbijedilo ekstenzivan uticaj.
Mrežom škola se uticaj takođe proširio mimo turskih granica na države srednje Azije, jugoistočne Europe, Afrike i zapada, prenosi N1.
Bivši Erdoganov saveznik
Gulen je bio blizak saveznik Erdogana i njegove Stranke pravde i razvoja (AKP), ali sve veće napetosti u njihovom odnosu su kulminirale u decembru 2013. kada su na vidjelo izašle korupcijske istrage protiv ministara i zvaničnika bliskih Erdoganu.
Vjerovalo se da tužioci i policijski zvaničnici iz Gulenovog pokreta Hizmet stoje iza istraga, a 2014. je izdat nalog za Gulenovo hapšenje. Dvije godine kasnije, njegov pokret je proglašen terorističkom grupom.
Nedugo nakon pokušaja državnog udara 2016. Erdogan je za Gulenovu mrežu rekao da je “poput raka” te se obvezao da će iskorijeniti izdajice, gdje god bili.
Stotine škola, kompanija, medijskih preduzeća i udruženja povezanih s Gulenom su ugašene, a njihova imovina je zaplijenjena.
Gulen je “najsnažnije” osudio pokušaj puča.
“Kao neko ko je patio tokom više državnih udara u proteklih pet decenija, posebno je uvredljivo biti optužen za bilo kakvu vezu s takvim pokušajem”, poručio je u saopštenju.
Najmanje 77.000 osoba je uhapšeno, a 150.000 javnih službenika, uključujući učitelje, sudije i vojnike je suspendovano u vanrednom stanju uvedenom nakon neuspjelog puča, za što je vlada rekla da je usmjereno protiv Gulenovih sljedbenika.
Kompanije i mediji za koje se smatralo da su povezani s Gulenom su ugašeni ili ih je preuzela država.
Turska vlada je rekla da su njeni postupci opravdani zbog veličine prijetnje koju je puč predstavljao za državu.
Gulen je takođe postao izolovana ličnost unutar Turske, gdje su ga Erdoganove pristalice osuđivale, a opozicija, koja je njegovu mrežu smatrala višedecenijskom urotom radi potkopavanja sekularnih temelja republike, izbjegavala.
Ankara je dugo pokušavala ostvariti njegovo izručenje iz SAD.
Govoreći na svom zatvorenom imanju u pensilvanijskim planinama Pocono, Gulen je u intervjuu za Rojters 2017. rekao da ne namjerava pobjeći iz Sjedinjenih Država kako bi izbjegao izručenje.
Već tada je djelovao slabo: jedva je hodao, a pored njega je bio njegov ljekar.
Gulen je otputovao u SAD radi liječenja, ali ostao je tamo s obzirom na to da mu je u Turskoj prijetio krivični postupak.
Svijet
UKRAJINA SPREMNA na KOMPROMIS? Zelenski poručio: REALNA ŠANSA za kraj RATA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će bezbjednosne garancije za Ukrajinu biti spremne “u narednim danima“, nakon intenziviranih napora da se okonča rat Rusije protiv njegove zemlje.
“Trenutno timovi Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih partnera rade na arhitekturi“, napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks, poslije telefonskog razgovora sa holandskim premijerom Dikom Šufom, prenosi Politiko.
“Sada postoji realna šansa da se okonča rat, a Ukrajina je spremna za konstruktivne korake koji nas mogu približiti istinskom miru“, naveo je Zelenski. Rusija, međutim, ne pokazuje namjeru da sklopi mir i nastavlja da granatira naše gradove. Sve signale koji ovih dana dolaze iz Moskve tumačimo na isti način. Potreban je pritisak da promijene svoj stav, kao i sastanak na najvišem nivou kako bi se razgovaralo o svim pitanjima, dodao je ukrajinski lider.
Rad na bezbjednosnim garancijama ubrzan je poslije okupljanja evropskih lidera u Bijeloj kući prošlog ponedjeljka, kada je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da je bilateralni sastanak između Zelenskog i ruskog predsjednika Vladimira Putina u pripremi.
Holandski premijer trebalo je danas da posjeti Kijev, ali je to odloženo nakon što je politička kriza zbog sankcija protiv Izraela potresla prelaznu vladu Holandije.
Svijet
GDJE LJETUJU POZNATI POLITIČARI? Meloni uvijek bira ovu destinaciju, Tramp svoje rizorte…

Dok milioni građana širom svijeta biraju ljetnje destinacije za odmor, pažnja javnosti često je usmjerena i na to gdje vrijeme za predah pronalaze svjetski lideri. Neki biraju poznata ljetovališta, drugi mirne planinske predjele, a treći gotovo da i ne znaju za odmor.
jeto je, vrijeme odmora i putovanja – trenutak kada mnogi biraju destinacije prema mogućnostima i željama. Neki odlaze na Jadran, drugi na Jonsko ili Egejsko more, dok se neki odluče za Crveno ili Crno more. Svako traži svoj mir, osvježenje i predah od svakodnevnih obaveza.
Ali gdje provode odmor oni koji upravljaju državama i donose velike odluke?
Italijanska premijerka Đorđa Meloni i ovog ljeta izabrala je jug svoje zemlje – Apuliji. Viđena je u obilasku farme, a isti region posjećivala je i prošle godine, što ga čini njenom omiljenom ljetnjom destinacijom.
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ostaje vijeran svom prepoznatljivom stilu – odmor provodi na golf-terenu. U julu je boravio u Škotskoj gdje je otvorio novu stazu u Aberdinširu, dok ostatak ljeta provodi u Mar-a-Lagu na Floridi i na svojim imanjima u Nju Džersiju.
Za Vladimira Putina odmora gotovo i nema. Njegov portparol Dmitrij Peskov nekoliko puta je poručio da ruski predsjednik “praktično nikada ne odmara”. Zbog bezbjednosnih razloga ne koristi ni svoju ljetnju rezidenciju u Sočiju, a raspored mu je ispunjen do posljednjeg minuta.
Mađarski premijer Viktor Orban početkom godine boravio je u Indiji, gdje je u saveznoj državi Kerala sa porodicom proveo dvije nedelje. Orban je nakon toga uslikan na hrvatskom primorju, a poznato je da mađarski premijer voli da ljeto provodi kod komšija.
Francuski predsjednik Emanuel Makron dio ljeta proveo je na jugu Francuske, gdje je uživao u sportovima na vodi sa suprugom Brižit, dok je kralj Felipe VI od Španije bio primoran da prekine privatni odmor u Grčkoj i vrati se u zemlju zbog velikih požara u Galiciji.
Kao i svake godine, britanska kraljevska porodica avgust provodi na svom imanju u Balmoralu u Škotskoj, dok je britanski premijer Kir Starmer morao da skrati planirani odmor u Škotskoj i vrati se u London zbog međunarodne krize.
Svijet
ŠEF OBAVJEŠTAJACA “OTJERAN“: Haos u vrhu američke vojske, general razbjesnio predsjednika Trampa

Američki ministar odbrane Pit Hegset otpustio je generala čija je preliminarna obavještajna procjena razbjesnila predsjednika Donalda Trampa, jer je izvještavala da napad SAD na iranska nuklearna postrojenja u junu nije nanio veliku štetu, prenose mediji.
Masovna otpuštanja u Pentagonu, koja su u petak potvrdili američki zvaničnici za agencije Rojters i Aseuters i Asošijeted pres (AP), obuhvatila su i još dvojicu visokih vojnih komandanata.
To su posljednji potezi Trampove administracije u procesu “čišćenja” Ministarstva odbrane od kadrova koji se ne smatraju lojalnim.
Nije odmah bilo jasno na kojoj osnovi je smijenjen general-potpukovnik Džefri Kruz, koji je od početka 2024. godine bio na čelu Obrambene obavještajne agencije (DIA).
Međutim, Tramp je ranije oštro kritikovao početne nalaze te agencije o američkim udarima na Iran.
Preliminarna procjena DIA-e – o kojoj su naširoko izvještavali američki mediji – bila je u direktnoj suprotnosti s Trampovim tvrdnjama da su napadi potpuno uništili iranska nuklearna postrojenja. Upravo to je izazvalo bijes predsjednika i njegovih najbližih saradnika.
– Kruz više neće obavljati dužnost direktora DIA – rekao je u petak visoki zvaničnik Ministarstva odbrane, insistirajući na anonimnosti i ne navodeći razloge smjene.
Prije nego što je postao direktor DIA-e, Kruz je bio savjetnik za vojna pitanja direktora nacionalne obavještajne službe, a ranije je obavljao i funkciju direktora obavještajnog odjela koalicije protiv ISIL.
Hegset je, prema navodima zvaničnika koji su govorili za AP i Reuters, otpustio i viceadmiralku Nensi Lakore, šeficu Mornarice rezervnog sastava, kao i kontraadmirala Miltona Sandsa, časnika specijalnih jedinica Nejvi sil koji je komandovao Pomorskim specijalnim snagama.
Sva trojica smijenjenih vojnih zvaničnika izjavila su da im nisu poznati razlozi zašto ih je Trampova administracija otpustila, iako je od početka mandata jasno poručeno da se očekuje lojalnost u cijeloj vladi.
– Otpuštanje još jednog visokog bezbjednosnog zvaničnika pokazuje opasnu naviku Trampove administracije da obavještajni sektor tretira kao test lojalnosti, a ne kao zaštitu naše zemlje -poručio je senator Mark Vorner, potpredsjednik Odbora za obavještajna pitanja Senata.
Od početka drugog mandata u januaru, Tramp je proveo smjene u vrhu vojske, uključujući i predsjednika Združenog generalštaba, generala Čarls „CQ“ Braun, kojeg je u februaru otpustio bez ikakvog objašnjenja.
Među ostalim visokim oficirima otpuštenim ove godine nalaze se i komandanti Mornarice i Obalske straže SAD, general na čelu Nacionalne sigurnosne agencije, zamjenik načelnika Generalštaba Ratnog zrakoplovstva, admiral u NATO-u te trojica vodećih vojnih pravnika.
Načelnik Ratnog zrakoplovstva SAD takođe je iznenada najavio povlačenje, i to na polovini svog mandata.
Hegset insistira da predsjednik jednostavno bira ljude koje želi na ključnim pozicijama, ali demokrate u Kongresu upozoravaju na opasnu politizaciju vojske koja je tradicionalno neutralna.
Ranije ove godine, Hegset je naložio i smanjenje broja aktivnih generala i admirala sa četiri zvjezdice za najmanje 20 odsto, te ukupnog broja generala i visokih časnika za 10 odsto.
Vijest o Kruzovoj smjeni pojavila se dva dana nakon što je direktorica Nacionalne obavještajne službe Talsi Gebard objavila da – po nalogu predsjednika Trampa – oduzima bezbjednosne provjere za 37 sadašnjih i bivših američkih obavještajnih službenika.
Gebard je takođe najavila prvu veliku reorganizaciju svog kabineta od njegovog osnivanja, smanjenje broja zaposlenih za više od 40 posto do 1. oktobra i uštedu veću od 700 miliona dolara godišnje, prenosi Klix.
-
Politika3 dana ago
KRIVIČNO DJELO: Lažno predstavljanje i kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti
-
Svijet3 dana ago
POJAVILI SE ŠOK DETALJI: 10 evropskih zemalja sprema vojsku za Ukrajinu? Tramp otkrio ŠTA PLANIRA iz vazduha
-
Region2 dana ago
VUČIĆ SE OGLASIO NA INSTAGRAMU: “Nikome ne damo da nam uništi Srbiju”
-
Politika3 dana ago
ANALIZA: Ko će pobijediti Dodik ili CIK?
-
Svijet3 dana ago
ZELENSKI POPUSTIO: „Spremni smo za sastanak sa Putinom, ali on ne smije da bude održan u Moskvi“
-
Politika2 dana ago
DODIK OPTUŽIO BIVŠEG AKTIVISTU Liste za pravdu i red za lažnu dojavu o bombi u NSRS
-
Politika2 dana ago
UZROČNICI KRIZE PO STEVADIĆU: Krivi su Šmit, Sarajevo i opozicija – svi osim njih!
-
Društvo3 dana ago
PRIJEDOR-BANJALUKA: Još nema auto-puta, građani pitaju gdje je zapelo