Connect with us

Društvo

Vozači duguju 72,2 miliona maraka

Naplata kazni za počinjene saobraćajne prekršaje u BiH i dalje je gotovo nemoguća misija, a da se tom višegodišnjem problemu nije stalo u kraj potvrđuje podatak da su nesavjesni vozači koji svakodnevno ugrožavaju svoj, ali i živote drugih učesnika u saobraćaju, nakalemili dug težak 72,2 miliona KM.

U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) kažu da je pomenuti iznos duga evidentiran krajem septembra ove godine, te da samo tri najveća dužnika zbog neplaćenih kazni duguju blizu 430.000 maraka.

Neslavni rekorder je Sarajlija koji duguje 268.433 marake i značajno je ispred druga dva nesavjesna vozača koji su plasirani na drugo i treće mjesto po visini pojedinačnog neplaćenog duga.

– Na drugom mjestu je vozač iz Maglaja koji je kršeći saobraćajne propise nakalemio dug od 82.973 KM, dok je na trećoj poziciji vozač iz Brčko Distrikta, čije neplaćene kazne iznose 75.820 KM – rekli su u IDDEEA

Dugovanja se kaleme godina, a na pitanje zašto naplata ide sporo, u IDDEE dogovaraju da su nadležni samo za tehničko održavanje aplikacije “Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije”, ali ne i za naplatu kazni.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja u Banjaluci Milenko Jaćimović kaže da se nadležni vode strategijom da samo kaznene mjere mogu riješiti stanje u bezbjednosti saobraćaja i smanjiti broj poginulih i teško stradalih, ali da nažalost to ne daje rezultate što je vidljivo u višegodišnjem kalemljenju sume neplaćenih kazni.

– Zemlje svijeta koje su najbezbjednije kada je u pitanju saobraćaj davno su odustale od sistema kažnjavanja. Mnogo više su fokusirane na preventivne mjere, izgradnju mreže autoputeva koji su najbezbjedniji kada je u pitanju drumski saobraćaj, zatim uvođenjem pojedinih mjera kao što je ugradnja limitatora brzine, ali i uređaja kojim se onemogućava pijanim vozačima da startuju vozio – navodi Jaćimović.

Dodaje da velikoj nenaplativosti kazni doprinosi i trenutna situacija društvu, koje je posljedica pandemije i globalne krize.

– bog manjka novca ljudi izbjegavaju obavezu plaćanja kazni, plus što je savjest vozača koji ugrožavaju bezbjednost saobraćaja ostala nepromijenjena, možda čak i pogoršana – tvrdi Jaćimović.

Zatvorske kazne, prema Jaćimovićevim riječima, nisu rješenje i nema prostora za njihovu realizaciju jer su kazneno-popravne ustanove u BiH prepune počinioca teških krivičnih dijela.

– Kada bismo zatvarali višestruke povratnike u saobraćajnim prekršajima trebalo bi nam još deset zatvora. Naša društvena zajednica po pitanju ovog problema nekako je suzbijena uz zid. Rješenje je da budu uvedene mjere prema kojima bi povratnici u prekršajima mogli voziti samo auto u koje su ugrađeni limitatori brzine i alkohola. Ti uređaji nisu skupi, koštaju oko 50 evra – dodaje Jaćimović.

Istraživanja

Milenko Jaćimović kaže da Srpska, ali i BiH, nemaju nijedno studiozno istraživanje kada je riječ o stanju bezbjednosti saobraćaja.

– Uprkos brojnim problemima na tom polju nismo vršili ozbiljno istraživanje od strane doktora i magistara saobraćaja, psihologa, a koji bi dao odgovor na pitanje kako riješiti stalan porast broja vozača koji upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili onih koji ne poštuju ograničenje brzine – rekao je Jaćimović.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije, PONEGDJE MOGUĆA KIŠA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplije, na sjeveru pretežno sunčano, a u ostalim predjelima promjenljivo oblačno s prolaznom kišom ili pljuskovima ponegdje.

Ujutro se po kotlinama i dolinama rijeka očekuje magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Hercegovini će se poslije podne javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će usloviti pljuskove s grmljavinom
Uveče uglavnom suvo uz postepeno razvedravanje sa sjeveroistoka.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u Semberiji uveče na udare pojačan, sjeveroistočni do istočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet u višim predjelima do 11 na jugoistoku, na jugu do 14, a dnevna od 18 do 23, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

DANU SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA u Donjoj Gradini prisustvovalo oko 15.000 GRAĐANA

Danu sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i 80 godina od proboja logoraša iz koncentracionog logora Јasenovac, koji je obilježen danas u Donjoj Gradini, prisustvovalo je oko 15.000 građana iz svih krajeva Republike Srpske i regiona, rečeno je u Ministarstvu unutrašeih poslova Republike Srpske.
Sjećanju na 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Јevreja i 127.000 antifašista, koji su mučki ubijeni, prisustvovali su zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije, te brojni diplomatski predstavnici, građani, učenici i potomci stradalih, kao i domaće i inostrane medijske ekipe.

Iz MUP-a su istakli da su istorijskom času, koji je jutros održan, prisustvovali i učenici Srednje škole unutrašnjih poslova.

Policijski službenici su od ranih jutarnjih časova bili angažovani kako bi najavljene aktivnosti protekle mirno i dostojanstveno.

– Zahvaljujući planskim mjerama i radnjama koje su preduzimane već danima, a čiji je nosilac bila Policijska uprava Prijedor, oko 200 autobusa i 1.000 putničkih vozila je danas bez ikakvih problema posjetilo i napustilo područje Spomen-područja Donja Gradina – naveli su iz MUP-a.

Nastavi čitati

Društvo

TUŽAN DAN I ZA DERVENTU! Obilježene 33 godine od stradanja Srba naselja Čardak

U Derventi su danas u Spomen-kompleksu “Čardak” obilježene 33 godine od stradanja 37 Srba iz derventskog naselja Čardak.

U Crkvi Svetog apostola Tome služena je liturgija, održan parastos i položeni vijenci.

Predsjednik derventskog Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević istakao je da je većina Srba ubijena na Vaskrs 1992. godine na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici regularne vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-bošnjačkim jedinicama iz Dervente.

– Nisu bile pošteđene ni žene, djeca ni starci. Umjesto da se raduju Vaskrsu, brojne porodice su tada zavijene u crno, a stanovništvo odvedeno u logore, iz kojih se jedan broj njih nikada živ nije vratio – rekao je Knežević.

Stradale su čitave porodice – iz kuće Lazarević otac, majka i sin, iz kuće Živković otac, majka i sin, bračni parovi Zorić i Ćudić.

– Zbog onih koji ne znaju da ponovim – na ovom mjestu je bila masovna grobnica, gdje je regularna vojska Hrvatske potpomognuta paravojnim muslimanskim i hrvatskim formacijama ubila 37 mještana Čardaka, od čega je 19 bilo zakopano na ovom mjestu, a druga masovna grobnica je bila na groblju u Modranu sa devet posmrtnih ostataka – rekao je Knežević.

On je dodao da je od nekadašnja 223 logoraša koja su uspjela da dočekaju slobodu i svjedoče brutalnosti koje su proživjeli u logorima danas živo samo njih 90.

– Nema sudskih procesa, imam osjećaj da se čeka da logoraši umru da nema ko da svjedoči. Prošle su 33 godina od stravičnog zločina, a mnogi logoraši nisu dočekali pravdu. Okupljamo se na Mali Vaskrs sa porukom da nećemo odustati od zahtjeva da se procesuiraju odgovorni za zločine – istakao je Knežević.

Veliki broj onih koji nisu uspjeli da se spasu zarobljen je tada i odveden u logore u vojnom skladištu Rabić i bivšem Domu JNA u Derventi, u kojima su izlagani najsurovijim oblicima torture.

Bivši logoraši pričali su da su prvo razdvojili djecu i žene od odraslih muškaraca, da su žene kasnije pustili, ali su ih silovali i maltretirali, dok su muškarci danima bili zatvoreni u ovim logorima.

Zamjenik gradonačelnika Dervente Slaven Gojković rekao je da je danas veoma tužan dan dan za naselje Čardak i Derventu, 33 godine od velikog stradanja naših sugrađana.

– Borimo se da istina izađe na vidjelo. Na nama je da se sjećamo žrtava, pomažemo njihovim porodicama i da nikada ne zaboravimo šta se dogodilo, da njegujemo kulturu sjećanja, da naša pokoljenja znaju šta se dogodilo tokom nesrećnih tanih godina – rekao je novinarima Gojković.

Strahote u logorima tokom 55 dana boravka proživio je Ostoja Šarčević koji je zarobljen 26. aprila 1992. godine i sproveden u logor Dom JNA.

– Iz Doma JNA gdje sam prenoćio, sa drugim logorašima prebačeni smo u logor Rabić, gdje sam proveo 55 dana, nakon čega sam išao na kopanje rovova na Tomasovo brdo odakle sam pobjegao. Sve je strašno, svaki čas imaš osjećaj da ćeš biti strijeljan. Nije bilo hrane, vode – podsjeća Šarčević.

Vijence su položili porodice ubijenih mještana Čardaka, u ime Gradske uprave zamjenik gradonačelnika Slaven Gojković, predsjednik i potpredsjednik Skupštine grada Siniša Jeftić i Tanja Bilić, delegacije Udruženja ratnih zarobljenika, Gradske boračke organizacije, drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno – otadžbinskog rata, predstavnici Policijske stanice Derventa, te predstavnici političkih partija.

Nastavi čitati

Aktuelno