Cijeli vikend jedan građanin Republike Srpske nije mogao primiti vakcinu protiv tetanusa nakon što se povrijedio ekserom, jer je ova vakcina trenutno nedostupna u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj, saznaje portal Tragmedia.

Z.D., koji se povrijedio 19. oktobra, prvo se javio u Službu hitne pomoći u Banjaluci, zatim u dežurnu ambulantu i na kraju u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, ali nigdje nije dobio vakcinu.

– Tokom vikenda sam se ubo ekserom i odmah otišao u Hitnu pomoć. Upute me u dežurnu ambulantu u Platonovoj ulici, ali ni tamo nije bilo vakcine. Vratili su me nazad u Hitnu, a oni me poslali na UKC. Rekli su mi da se sam snađem ili pitam “ministra Šeranića” zašto vakcine nema – ispričao sagovornik pomenutog portala.

Portal Tragmedia kontaktirao je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koje je uputilo na Institut za javno zdravstvo Republike Srpske. Iz Instituta potvrđuju da je vakcina trenutno nedostupna jer se nalazi na analizi u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Kako navode, očekuju da će uskoro biti dostupna.

– Zdravstvene ustanove, u skladu sa potrošnjom, raspolažu različitim količinama vakcine. Potrebu za vakcinisanjem protiv tetanusa određuje zdravstveni radnik na osnovu prethodnog vakcinalnog statusa i tipa rane. Ako vakcine nema, može se dati dT vakcina (difterija i tetanus za odrasle), u skladu sa pravilima Instrukcije za sprovođenje imunizacije i hemioprofilakse – rekli su iz Instituta.

Inače, tetanus je ozbiljna bakterijska bolest koja utiče na nervni sistem i dovodi do bolnih kontrakcija mišića, naročito u vilici i vratu, te može ugrožavati život. Povrede ekserom, komadom metala ili bilo kojom prljavom, oštrom površinom nose rizik od infekcije bakterijom Clostridium tetani. Bez vakcinacije, ova bakterija može izazvati tetanus sa visokim rizikom od smrti.

Ispijanje kafe na prazan želudac zabrinjava ljekare jer može biti štetno za želudac i celokupno zdravlje.

Kafa je jedno od najpopularnijih pića na svijetu.

Prema podacima Međunarodne organizacije za kafu, svakodnevno je konzumira oko 2,25 milijardi ljudi.

Nakon 50. godine života, rizik od probavnih problema povećava se za oko 15% svakih deset godina zbog oslabljene želudačne sluznice i sporijeg metabolizma (Journal of Gastroenterology, 2021), piše Healthilne.

Zašto ispijanje kafe na prazan želudac šteti?

Kafa sadrži kofein, klorogenske kiseline i druge spojeve koji podstiču lučenje želudačne kiseline i djeluju na sluznicu želuca.

Kada se pije na prazan želudac, on je nezaštićen hranom, pa agresivne materije direktno djeluju na sluznicu. Uzrokuje iritaciju, upalu, pa čak i eroziju tkiva.

Glavni rizici ispijanja kafe na prazan želudac

Gorušica i refluks (GERB)

Kafa opušta donji jednjakov sfinkter, omogućujući kiselini da se vraća u jednjak i izaziva peckanje (Gastroenterology, 2021).

Više od 200 ml kafe na prazan želudac povećava rizik od gorušice za 25%.

Simptomi su peckanje u prsima, kiseli ukus u ustima, bol u grlu.

Gastritis i oštećenje sluznice

Hlorogenske kiseline i kofein iritiraju sluznicu želuca, uzrokujući upalu i mikropukotine u 15% slučajeva (Journal of Clinical Gastroenterology, 2020).

Svakodnevno pijenje više od 200 ml kafe na prazan želudac povećava rizik od gastritisa za 15%.

Simptomi su bol u želucu, mučnina, nadutost.

Čir na želucu

Povećana kiselost i iritacija sluznice povećavaju rizik od erozije i čira za 10% (The Lancet Gastroenterology, 2021). Dugotrajna konzumacija kafe na prazan želudac (duže od 3 mjeseca) povećava rizik od čira za 10%.

Simptomi su jaki bol u želucu, krv u stolici, gubitak apetita, prenosi Alo.rs.

Nakon decenija rada, istraživači su bliže nego ikad ključnom proboju u transplantaciji bubrega – mogućnosti presađivanja organa donora s različitim krvnim grupama, što bi moglo značajno skratiti vrijeme čekanja i spasiti živote.

Tim naučnika iz Kanade i Kine uspio je stvoriti “univerzalni” bubreg koji, u teoriji, može prihvatiti svaki pacijent, piše SajensAlert.

Njihov testni organ preživio je i funkcionisao nekoliko dana u tijelu primaoca moždanom smrću, čija je porodica pristala na istraživanje.

“Ovo je prvi put da smo vidjeli kako se ovo odvija u ljudskom tijelu”, rekao je biohemičar Stephen Withers sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi.

“To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode.”

Iako je danas moguće transplantirati bubrege različitih krvnih grupa “treniranjem” tijela primalaca da ne odbaci organ, postojeći proces daleko je od savršenog i nije praktičan.

Dugotrajan je, skup i rizičan, a zahtijeva i žive donore kako bi se primalac na vrijeme pripremio.

Kako funkcioniše “univerzalni” bubreg?

U ovom istraživanju, naučnici su učinkovito pretvorili bubreg krvne grupe A u bubreg krvne grupe O. To su postigli korištenjem posebnih enzima koji uklanjaju molekule šećera (antigene), markere krvne grupe A.

Istraživači upoređuju enzime sa škarama na molekularnom nivou: odsijecanjem dijela lanaca antigena krvne grupe A, oni se mogu pretvoriti u status bez antigena koji karakteriše krvnu grupu O.

“To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz”, objašnjava Vičers. “Kada je to učinjeno, imunološki sistem više ne vidi organ kao strano tijelo.”

Izazovi i budućnost

Pred naučnicima je još mnogo izazova prije nego što se mogu razmotriti ispitivanja na živim ljudima. Transplantirani bubreg počeo je ponovno pokazivati znakove krvne grupe A do trećeg dana, što je izazvalo imunološki odgovor.

Ipak, reakcija je bila manje ozbiljna od očekivane, a bilo je i naznaka da tijelo pokušava tolerisati bubreg.

“Ovako izgleda kada se godine temeljne nauke konačno povežu s brigom o pacijentima”, zaključuje Vičers. “Vidjeti kako se naša otkrića približavaju stvarnom uticaju ono je što nas tjera naprijed.”