Connect with us

Društvo

ISTINA ILI MARKETINŠKI TRIK: Da li su na “crni petak” cijene zaista snižene?

Prividna ili ne, sniženja povodom “crnog petka” na kraju svakog novembra u tržne centre širom svijeta, pa tako i Republike Srpske, privuku veliki broj šopingholičara, koji na rafovima i policama radnji traže proizvod baš za sebe po nižim cijenama.

Tako će zasigurno biti i ove godine, tačnije 29. novembra, kada je u kalendaru mnogih građana u brojnim zemljama petak označen kao “crni”.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da smo se i mi već nekoliko godina unazad pridružili zemljama i građanima u njima koji obraćaju pažnju šta da kupe na “crni petak”, međutim, mi nemamo još razvijenu svijest da ne podižemo cijene prije tog dana, a onda ih spuštamo.

“Važno je popratiti da su to neke cifre koje su bile drastično visoke, barem po trenutnoj ponudi na internetu, pa je onda ta cijena prekrižena i piše 20, 30 ili 50 odsto sniženje. U mnogo razvijenijim zemljama se teži da robu koju imaju na zalihama prodaju kako bi nabavili ono što je novo i u trendu. Kod nas, čak ni ono što držimo na zalihama ne rasprodajemo na ‘crni petak’, nego podižemo cijene i samo određenom broju građana to će biti pristupačno, dok većini neće, jer su to i dalje visoke cijene”, objašnjava Marićeva.

Kako navodi, građani ne obraćaju pažnju na cijene koje su bile ranijih mjeseci, a koje su za “crni petak”, a nadležni organi nisu u mogućnosti sve da poprate.

“Ovdje je riječ o jednoj interesantnoj zabuni kod potrošača”, kaže ona za “Nezavisne novine”, apelujući da svi razmislimo da li nam je sve to što planiramo kupiti i potrebno.

Marićeva podsjeća da i Temu, koji je sada jako aktuelan, nudi razne popuste povodom “crnog petka”, pa očekuje da će ova popularna platforma uzeti dio kolača trgovcima.

Iako smatra da sniženja za “crni petak” nisu prava, već prividna, Banjalučanka Branka M. u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ipak ode u tržni centar kako bi nešto pazarila po nižoj cijeni.

“Kupujem uglavnom odjeću koju ranije stavljam na svoju listu želja. Na izlozima radnji piše da je popust od 50 do 70 odsto, međutim, kada se uđe u radnje, to i nije neki popust koji se isplati pretjerano i koji se očekuje”, govori iskreno ona i dodaje da zbog malih plata, a visokih cijena, svi čekamo taj jedan dan u godini, kada bar prividno kupujemo jeftinije i trošimo manje novca na ono što želimo kupiti.

Prema njenim riječima, može se pronaći ponešto po prihvatljivim cijenama, a mnogi kupuju i zbog same euforije koja vlada tih dana.

I Branka smatra da se cijene povećavaju prije “crnog petka”, a da se pred sam taj dan snize na staro, odnosno na cijenu koja je bila i ranije.

S psihološke strane, Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe za “Nezavisne novine” da je “crni petak” postao prilika da sagledamo psihologiju mase i potrošačke navike građana.

“Ovaj fenomen nam pokazuje koliko smo kao društvo podložni masovnim sugestijama, koliko smo podložni reklamnim kampanjama i kako se odluke pojedinca lako stapaju s grupnim ponašanjem. Mladi su posebno ranjivi zbog sveprisutnog uticaja društvenih mreža, gdje slike prepunih tržnih centara i neponovljivih popusta stvaraju osjećaj da će nešto propustiti ako se ne uključe”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, kada grupa donosi odluku zajedno, kod pojedinca dolazi do smanjenja osjećaja lične odgovornosti i javlja se psihološki efekat zaraze.

“Iako se čini bezazlenim, ovo potrošačko ludilo moglo bi imati ozbiljne posljedice, od osjećaja praznine i krivice nakon impulsivne kupovine, do određenih finansijskih teškoća, pa i pogoršanja samog mentalnog stanja jer nismo ispunili neka svoja očekivanja”, navodi Savanović Zorićeva.

Ona poziva na svjesniji pristup kupovini i da procijenimo da li nam nešto stvarno treba.

“‘Crni petak’ kao poznati trend sa zapada, koji je već dugo prisutan kod nas, vrlo je prihvaćen, kako pokazuju istraživanja. Iako je zamišljen kao period povoljnih kupovina, često nije riječ o stvarnim popustima, već o psihologiji mase i načinu kako trgovci manipulišu našom percepcijom. U tim situacijama potrošači budu vođeni osjećajem hitnosti i neponovljivosti iz straha da će propustiti priliku, što je jedan od osnovnih trikova koje kompanije koriste”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

Takođe, dodaje da su neki od trikova i stvaranje osjećaja sniženja, tu je ograničavanje trajanja popusta i naglašavanje malobrojnosti proizvoda kako bi se izazvao osjećaj hitnosti i ubrzala odluka o kupovini.

Društvo

“MOZAIK PRIJATELJSTVA”: Vaskršnji ručak za 500 korisnika

Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” i ove godine tradicionalno organizuje vaskršnji ručak za oko 500 korisnika javne kuhinje, koji će biti poslužen u subotu kako bi ljudi praznik proveli u krugu svojih porodica.

Ručak će, kako kažu iz Udruženja, biti pripremljen s puno ljubavi i dostojan praznične trpeze.

U toploj i dirljivoj atmosferi, gdje svaka porcija nosi znak pažnje i solidarnosti, pripreme za vaskršnji obrok traju danima.

Na stotine obroka spremaju vrijedne ruke volontera, majki, baka i zaposlenih u kuhinji, a sve uz podršku brojnih građana, ustanova i preduzeća koji su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji.

Velika pomoć stigla je u četvrtak i u vidu donacije 10.000 komada jaja, koje su Udruženju uručili predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka i narodni poslanik Vlado Đajić, te predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković.

“Kao i prethodnih godina, i ove godine imamo veliki odziv građana, ustanova i organizacija. Presrećan sam što su se mnogi uključili u ovu humanu priču s ciljem da niko ne bude gladan, da javna kuhinja ima dovoljno obroka, ali i da vaskršnji ručak bude onakav kakav i zaslužuje da bude – topao, svečan i pripremljen s ljubavlju”, izjavio je Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”.

Posebno je pohvalio mališane iz banjalučkih vrtića, kao i roditelje koji su u svojim domovima pripremali obroke, dodajući da pripremiti ručak za 400 do 500 ljudi nije nimalo jednostavno, ali uz pomoć svih dobrih ljudi vjeruje da će sve proteći kako treba.

“Zbog toga što se katolički i pravoslavni Vaskrs ove godine obilježavaju istog dana, očekujemo i veći broj korisnika. Ipak, broj onih koji se već odazvao, među kojima su i brojne pekare, restorani i pojedinci, uliva nam vjeru da ćemo sve pripremiti kako treba. Očekujemo da će i ovaj vaskršnji ručak biti gala – dostojan svakog čovjeka koji nam dođe”, rekao je Subašić.

“Kao humanista i osoba koja stalno pomaže, biću uvijek uz ovakve kolektive i daću sve od sebe da usrećim jednog čovjeka. Danas ćemo usrećiti više od 500 ljudi i to je svrha našeg dolaska ovdje”, rekao je Đajić, istakavši da je važno skrenuti pažnju na lijepe običaje Vaskrsa i omogućiti i najsiromašnijima da ga proslave dostojanstveno.

Ninković je dodao da ga raduje što mogu pomoći korisnicima, ali i naglasio da je poražavajuće to što iz budžeta grada javna kuhinja godišnje dobija tek 12.500 KM, iako svakodnevno priprema više od 800 obroka.

Nastavi čitati

Društvo

DOKTOR I NJEGOV TIM POKAZALI VELIKO SRCE: Pas sa raznesenom vilicom uspješno operisan

Umut, prelijepi pas mješanac upucan je prije nekoliko dana vatrenim oružjem u mjestu Svodna, između Novog Grada i Prijedora. Nepoznati počinilac mu je pucnjem raznio donju vilicu, ostavljajući ga da leži u krvi, guši se i umire od bola i straha.

Zahvaljujući brzoj reakciji volontera i organizacije „Spas – Udomljavanje životinja Prijedor“, Umut je prevezen u veterinarsku stanicu dr Bojana Lukača u Prijedoru. Tamo je uslijedila teška i složena operacija, koju je izveo dr Lukač sa još pet kolega.

– Pretrpio je teške povrede donje vilice, mekih tkiva i glave. Bio je u neurogenom šoku. Uložili smo svaki atom snage, znanja i vještine da ga spasimo – izjavio je Lukač, ne krijući emocije, piše portal infoprijedor.ba.

Operacija je uspješno završena, ali oporavak tek predstoji. Umut je i dalje u kritičnom stanju i mora da prima jake analgetike, antibiotike i infuzije intravenski. Veterinari naglašavaju da su naredni dani presudni.

– Biće to borba do kraja. Nećemo dozvoliti da se ovakvo zlo završi bez otpora. Neka ova borba probudi ono ljudsko u svima nama – poručila je hrabra ekipa veterinara.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske potvrđeno je da je slučaj prijavljen i da je istraga u toku. Policija je, prema navodima iz udruženja „Spas“, reagovala profesionalno i ozbiljno, te se očekuje identifikacija i procesuiranje počinioca.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE VELIKI PETAK! Dan kada ne zvone zvona, kada se ne pjeva i ne veseli

Veliki petak je najtužniji dan u pravoslavlju, a ove godine obilježava se 18. aprila.Crkva se danas sjeća događaja koji su neposredno prethodili Raspeću; počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: “Raspni Ga!”; nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti; razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”; umiranja, skidanja sa krsta, pomazivanja mirom, povijanja Tijela platnom i polaganja u grob; postavljanja straže da čuva grob da neko ne ukrade Tijelo Gospodnje.
Na današnji dan se strogo posti, a ono što je naročito zabranjeno je ispijanje vina, jer ono predstavlja Krv Gospodnju. Običaj je da se na taj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.Na Veliki petak se ne pjeva i ne veseli se.Od Velikog četvrtka do Uskrsa, kada je, prema vjerovanju vakrsao Isus, ne zvone crkvena zvona, jer ona u pravoslavnoj crkvi predstavljaju znak radosti, već se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.Svuda gdje Srbi žive, narod od ranog jutra odlazi u crkvu na molitve, a uveče na službe na kojima se iznosi plaštanica i vrši opelo Isusu Hristu. Tada se narod poklanja Hristovom grobu i cjeliva plaštanicu. Vrše se i litije oko hrama. Žene kuvaju varice i mlade koprive. Varica se nosi čobanima, a koprivu jede i staro i mlado. Izbjegava se bilo kakav drugi posao. U južnoj Srbiji djecu ne puštaju napolje, van dvorišta.U nekim dijelovima Srbije vjeruje se da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.Vjeruje se i da onog ko danas opere kosu cijele sljedeće godine neće boljeti glava, kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i sve zlo iz kuće i domaćinstva.

Nastavi čitati

Aktuelno