Connect with us

Svijet

STIGLA NAJIŠČEKIVANIJA BOŽIĆNA REKLAMA, reakcije podijeljene (VIDEO)

Ljudi svake godine s nestrpljenjem čekaju božićne reklame, koje su uglavnom fokusirane na porodične i društvene vrijednosti.

Brend John Lewis svake godine oduševljava toplom pričom. Prošle godine donio je dirljivu priču o udomljavanju, koja je oduševila društvene mreže.

Međutim ove godine je, ako je suditi po komentarima na X-u i YouTubeu, podbacio, prenosi Index.hr.

Reklama Johna Lewisa za Božić 2024. izazvala je podijeljena mišljenja. Mnogi su zbunjeni i razočarani. Ove godine brend se usredsredio na slavnu “tradiciju” žurbe i kupovanja božićnih poklona za voljene osobe u posljednji trenutak.

Reklama prati Sali, mladu ženu koja mahnito traži dar za svoju sestru Loren. Završava u John Lewis trgovini na Oxford Streetu u Londonu, petnaest minuta prije zatvaranja.

Dok je tražila dar, Sali razmakne haljine sa stalka u trgovini i uoči tajni prolaz koji je vodi do njenog doma iz djetinjstva. Sali odlazi na nostalgično putovanje kroz svoja sjećanja kako bi našla savršen poklon. Tokom putovanja sreće mlađu verziju svoje sestre, koja se mijenja kroz godine u ostatku reklame.

Njih dvije se na kraju susreću ispred trgovine, dok akustična verzija pjesme Sonnet Richarda Ashcrofta prati taj trenutak.

Mnogima se reklama ne dopada
Ellie Muir u recenziji reklame za Independent napisala je kako je reklama dirljiva počast sestrinskim odnosima. Međutim ne slažu se svi sa njom. Jedna korisnica X-a rekla je da je ova reklama Johna Lewisa njihova najgora dosad.

“Ova reklama je zbunjujuća, trebaju dobiti nagradu zbog toga”, “Ovo neće nikoga rasplakati”, “Božićna reklama Johna Lewisa je vrlo nezadovoljavajuća”, “Uopće ne osjećam blagdanski ugođaj”, “Opet su izostavili muškarce iz reklame”, “Ne razumijem ovu reklamu”, neki su od komentara po YouTubeu i X-u.

Svijet

RUBIO PROTIV HAGA: Amerika pokrenula kampanju za ukidanje Međunarodnog krivičnog suda

Američki državni sekretar Marko Rubio pokrenuo je kampanju s ciljem ukidanja Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, tvrdeći da se taj međunarodni sud miješa u vojne i policijske operacije SAD, čime ugrožava američki suverenitet, prenosi list “Gardijan”.

– Ako budemo stajali po strani, svi oni će biti prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko – suočeni sa stalnim rizikom od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora, zbog takozvanog zločina prilikom odbrane sopstvene zemlje – poručio je Rubio u video-poruci objavljenoj na “Iksu”.

Prema navodima Si-En-Ena, plan Stejt departmenta za raspuštanje Međunarodnog krivičnog suda podrazumijevaće vršenje pritiska na druge države da istupe iz tog suda.

– Države koje odbiju da odbace lažni autoritet tog suda, a istovremeno se oslanjaju na američku pomoć, vjerovatno će biti izložene pojačanom nadzoru – naveo je Rubio, dodajući da bi moguće mjere mogle uključivati sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI AGENT ICE USMRTIO MUŠKARCA: Senatori traže istragu zbog sumnje da je ubijena pogrešna osoba

Američki senatori i kongresmeni iz Mejna zatražili su transparentnu istragu nakon što je agent Službe za imigraciju i carinu (ICE) usmrtio muškarca tokom operacije u Bidfordu, uz tvrdnje pojedinih zvaničnika da žrtva možda nije bila osoba koju su federalni agenti prvobitno tražili.

Ministarstvo za unutrašnju bezbednost SAD (DHS) saopštilo je da su agenti ICE u ponedeljak ujutru sprovodili nadzor na adresi osobe za koju je postojala konačna naredba za deportaciju, kada su naišli na muškarca koji je, prema navodima ministarstva, pokušao da pobegne vozilom.

DHS tvrdi da je agent otvorio vatru zbog zabrinutosti za javnu bezbednost, nakon čega je muškarac preminuo od zadobijenih povreda.

Američki mediji navode da je stradali Džoan Sebastijan Gerera, za koga organizacije za prava imigranata tvrde da je bio državljanin Kolumbije, prenosi CBS news.

Foto: Tanjug/AP/Gregory Rec/Portland Press Herald

Nezavisni senator iz Mejna Angus King izjavio je da je od zvaničnika dobio informaciju da ubijeni muškarac možda nije bio osoba koju su federalni agenti prvobitno pokušavali da privedu.

“Osoba koja je ubijena nije bila osoba koju su tražili”, rekao je King, navodeći da je kasnije dobio dodatne informacije od rukovodstva Ministarstva za unutrašnju bezbednost.

Slične tvrdnje iznela je i demokratska kongresmenka iz Mejna Čeli Pingri, koja je rekla da je iz pouzdanih izvora čula da postoji mogućnost da je ubijena pogrešna osoba. Ona je zatražila dodatna objašnjenja od DHS.

King je pozvao na “potpuno transparentnu istragu”, navodeći da za sada nisu predstavljeni dokazi koji bi pokazali da su agent ili drugi ljudi bili neposredno ugroženi. Dodao je i da agenti koji su učestvovali u intervenciji nisu nosili kamere na telu.

Kancelarija državnog tužioca Mejna, koja vodi istragu zajedno sa federalnim vlastima, saopštila je da preliminarni iskazi ukazuju na to da je muškarac pokušao da vozilom krene ka agentu ICE, ali da će sve okolnosti incidenta biti dodatno ispitane.

Sličan slučaj Hjustonu

Agent koji je pucao biće privremeno udaljen sa dužnosti.

Američki mediji objavili su snimke nadzornih kamera na kojima se vidi vozilo koje se kreće malom brzinom i kruži pre nego što se zaustavilo, nakon čega nekoliko osoba prilazi automobilu i izvlači vozača.

Organizacije za zaštitu prava imigranata navele su da je Gerera imao dozvolu za rad u SAD i porodicu u Mejnu. Lokalni aktivisti najavili su skup podrške i bdenje u njegovu čast.

Senatorka iz Mejna Suzan Kolins saopštila je da će istragu voditi kancelarija generalnog inspektora DHS uz podršku Federalnog istražnog biroa (FBI).

Incident u Mejnu dogodio se nekoliko dana nakon sličnog slučaja u Hjustonu, gde je agent ICE-a usmrtio državljanina Meksika tokom sprovođenja imigracionih propisa. I u tom slučaju okolnosti upotrebe smrtonosne sile predmet su federalne istrage.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA ISTRAŽUJE IRANSKO ORUŽJE NA KUBI! Oglasio se Tramp: “Ako ima dronova, mi ćemo se pobrinuti za to”

SAD istražuju navode da Iran na Kubi drži vojne dronove i projektile, potvrdio je Donald Tramp. Američki predsjednik upozorio je da će Vašington reagovati ako se to pokaže tačnim.

Sjedinjene Države istražuju da li Iran skladišti bespilotne letjelice na Kubi, potvrdio je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Tramp. Njegova administracija provjerava navode da Teheran na ostrvu drži dronove, a moguće i projektile, te je upozorio da će Vašington djelovati ako se informacije pokažu tačnim, piše Euronews. Na novinarsko pitanje o obavještajnom izvještaju koji na to ukazuje, Tramp je iz Ovalnog kabineta direktno odgovorio: “Ako ih imaju, a vrlo je moguće da ih imaju, pobrinućemo se za to”. Predsjednik je dodao da bi ostrvo moglo da skriva i iranske projektile, što je, kako je rekao, predmet istrage njegove administracije.

Tramp nije ponudio nikakve fotografije, obavještajne dokumente ni detalje o broju, modelu ili lokaciji navodne opreme. Pitanje koje je podstaklo njegove izjave postavio je novinar medijske kuće bliske konzervativnim stavovima, pozivajući se na prethodno neobjavljen izvještaj.

Spomenuo je i da se državni sekretar Marko Rubio nalazio u susjednoj prostoriji, čime je stavio do znanja da se Stejt department već bavi tim pitanjem. Zasad je potvrđeno samo da je Vašington pokrenuo istragu, a ne i da oružje zaista postoji ili predstavlja neposrednu prijetnju. Kuba se još nije oglasila o tvrdnjama američkog predsjednika.

Pojačan pritisak na Havanu
Trampove izjave dolaze u vreme pojačanog pritiska na Havanu. Stejt department nedavno je na spisak sankcionisanih subjekata povezanih sa kubanskom vladom dodao deset kompanija, među kojima su Enetec S.A. i Coreydan S.A. koje trguju gorivom, kao i poslovne grupe Gecomex i Gemar. Taj potez opisan je kao dio inicijative za suzbijanje “zlonamernih aktivnosti kubanskog režima”.

U junu su sankcije već pogodile kubanskog predsjednika Migela Dijaza-Kanela, nekoliko članova njegove porodice i pukovnika Alehandra Kastra Espina, sina bivšeg predsjednika Raula Kastra. Kastro Espin je u SAD suočen i sa optužnicom Ministarstva pravde zbog rušenja dva mala aviona kojima su 1996. upravljali kubanski prognanici, pri čemu su poginule četiri osobe.

Uz embargo koji traje više od šest decenija, Trampova administracija je od početka godine uvela i energetsku blokadu. Kubanske vlasti tu blokadu povezuju sa ovogodišnjim čestim nestancima struje širom zemlje, od kojih se posljednji dogodio prošlog petka.

Izvještaj o iranskim i ruskim dronovima
Istovremeno, analiza portala Aksios, koju prenose brojni mediji, tvrdi da je kubanski režim od 2023. godine nabavio više od 300 vojnih dronova ruskog i iranskog porijekla. U analizi stoji da Revolucionarne oružane snage Kube proučavaju moguću upotrebu tih sistema protiv američkih ciljeva, poput pomorske baze Gvantanamo ili objekata u Ki Vestu na Floridi.

U samom izvještaju se upozorava da je prikazivanje naoružanih dronova kao odbrambenih sredstava više jezička manipulacija nego standardna vojna doktrina. Takođe se naglašava da je raspoređivanje tih sistema rezultat višegodišnjeg planiranja, a ne improvizovani odgovor na nedavne tenzije sa Vašingtonom.

Sjenke Hladnog rata
Cijela situacija podsjeća na istorijske tenzije. U februaru 1962. godine Vašington je uveo finansijski i trgovinski embargo protiv Kube, koji je i danas na snazi, kao odgovor na približavanje Fidela Kastra Sovjetskom Savezu. Samo nekoliko mjeseci kasnije, u oktobru 1962. godine, SAD su na Kubi otkrile postrojenja za sovjetske nuklearne projektile, što je svijet na dvije nedjelje dovelo na ivicu nuklearnog rata. Ta kriza, poznata kao Kubanska raketna kriza, na kraju je okončana pregovorima.

Nastavi čitati

Aktuelno