Connect with us

Politika

MAJA DRAGOJEVIĆ STOJIĆ “Pacovi šetaju bolnicom, a građani ostaju bez osnovne zdravstvene zaštite”

Na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, narodni poslanik i doktorica Maja Dragojević Stojić, zaposlena u Opštoj bolnici Prijedor, oštro je kritikovala predloženi rebalans budžeta koji je Vlada Republike Srpske uputila na usvajanje.

– Nama se iz godine u godinu, pred svake izbore, obećava nova bolnica, pa rekonstrukcija postojeće, pa ponovo nova bolnica. U ovom trenutku, od svega toga imamo samo prokišnjavanja, poplave i djelimičnu rekonstrukciju krova, koja se izvodi kao da se radi o vikendici ili manjem imanju. Čak je i ta rekonstrukcija zaustavljena iznad onkologije, gdje pacijenti trpe užasne uslove. Cijeli region je imao priliku da vidi slike tog odjela gdje burad skupljaju kišnicu, dok se zidovi raspadaju, naglasila je Dragojević Stojić.

Ona je istakla i katastrofalno stanje sa medicinskim zalihama i opremom.
– U našoj bolnici nema lijekova, nema proteza, nema ortopedskih pomagala. Nema dovoljno medicinskog kadra, a ono što imamo masovno odlazi. Nedostaje nam i anesteziologa, što direktno ugrožava pacijente, upozorila je.

Dragojević Stojić je izrazila zabrinutost zbog smanjenja budžetskih sredstava za sektor zdravstva za 60,4 miliona konvertibilnih maraka u predloženom rebalansu.
– „Građani mogu da očekuju još manje sredstava za lijekove, manju podršku za dijalizne centre i vantjelesnu oplodnju, te smanjena ulaganja u borbu protiv ozbiljnih zdravstvenih problema. Naši zdravstveni radnici imaju duplo manje plate nego njihove kolege u Federaciji BiH. Zašto plate nisu bar približno iste?“ upitala je.

Na kraju, opisala je šokantnu situaciju iz svoje smjene u bolnici u Prijedoru.
– Kod nas pacovi hodaju i šetaju bolnicom. Nedavno sam doživjela šok tokom dežurstva kada sam vidjela da iza instalacija visi veliki rep pacova. To je realna slika našeg zdravstvenog sistema, zaključila je Dragojević Stojić.

Ona je apelovala na poslanike da ne podrže ovakav rebalans budžeta, navodeći da bi to značilo dalje urušavanje zdravstvene zaštite za građane Republike Srpske.

Banjaluka24

Politika

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ: Zašto ću glasati za Blanušu

Kažu da je najveća mana opozicionog kandidata Blanuše to što je, zamisli, previše normalan!!!

Kako smo uopšte stigli do jebene tačke u kojoj je normalnost politički nedostatak?

Ako ni zbog čega drugog, onda baš zato, glasaj u nedelju. Jer to ne očekuju. Posijali su apatiju posvuda, krekeću im botovi da su svi isti, samo da bi sve i ostalo isto.

Sjebi im bar malo planove, daj si oduška.

Glasaj za normalnog, običnog i “dosadnog” Blanušu.

Politika i treba da bude takva dosadna i predvidiva, stabilna, a ne da zabrinuto promišljaš svakodnevno šta ćeš nositi narednog ljeta, pancir prsluk ili majicu kratkih rukava.

Galamdžije i prodavači magle su nas i dovele do ovog dna.

Glasaj, ne samo zbog rezultata, nego da pokažeš da nas još ima. I da ne pristaješ na zemlju u kojoj je normalno postalo prijetnja.

BUKA

Nastavi čitati

Politika

U SUBOTU PREDIZBORNA TIŠINA, trajaće do zatvaranja glasačkih mjesta

U Republici Srpskoj sutra počinje predizborna tišina uoči prijevremenih predsjedničkih izbora koji će biti održani u nedjelju, 23. novembra.

Predizborna tišina počinje sutra u sedam časova i trajaće do zatvaranja birčakih mjesta na izborni dan, saopšteno je iz Centralne izbore komisije BiH.

Ujedno, danas je posljednji dan izborne kampanje koja je počela 8. novembra, pa će kandidati imati priliku da na završnim tribinama predstave programe.

Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, nalazi se 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Nastavi čitati

Politika

PRAZNIK U CIJELOJ BIH: Danas 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma

Danas se navršavaju pune tri decenije od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.

Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Pitanje Brčkog tada nije bilo konačno riješeno. Njegov status ostavljen je za posebnu međunarodnu arbitražu zbog izuzetne strateške važnosti područja. Arbitražnom odlukom iz marta 1999. godine Brčko je proglašeno zasebnim distriktom pod suverenitetom BiH, koji ne pripada nijednom entitetu, već funkcioniše kao samostalna administrativna jedinica u zajedničkoj nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH.

Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Republici Srpskoj.

Na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske će biti održan naučni sku“Dejtonski mirovni sporazum – 30 godina mira i stabilnosti”, u organizaciji Centra za društveno-politička istraživanja. Skupu će prisustvovati predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i brojni profesori ustavnog i međunarodnog prava, koji će govoriti o značaju Dejtona i položaju Republike Srpske u okviru sporazuma.

U Sarajevu će Univerzitet u Sarajevu organizovati međunarodnu konferenciju “30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine”, koja će se održati 21. i 22. novembra. Skup okuplja domaće i međunarodne stručnjake kako bi kritički sagledali naslijeđe Dejtonskog sporazuma i ponudili nove smjernice za budući institucionalni razvoj države.

Nastavi čitati

Aktuelno