Connect with us

Politika

KO JE SRPSKOJ DAO PARE I ZAŠTO VIŠKOVIĆ TO KRIJE? Da li je u pitanju “DRŽAVNA TAJNA”

Dok se čeka na decembarski prijedlog budžeta Republike Srpske za 2025.godinu, pred očima javnosti dešava se netransparentno zaduženje koje je Vlada RS prihvatila na jednoj od svojih sjednica. Novembarska Odluka o prihvatanju zaduženja od 100 miliona evra, kredit je namijenjen za obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga. Rok otplate deset godina, s grejs periodom od godinu dana i kamatna stopa od pet posto, obavljeno je to u Službenom glasniku RS. Sve jedan detalj, osim najbitnijeg-ko je tajanstveni kreditor?

“Samo vas žulja, ko vam je dao, dali nam prijatelji, nećemo da otkrijemo neprijateljima ko su nam prijatelji. Jer bi pokušali njima da slome vrat, ko ste vi da pomažete RS. Imaćete to, u Službenom glasniku piše šta treba da se zna, iznos, ročnost, kamatna stopa”, rekao je premijer RS Radovan Višković u najvećem zakonodavnom domu…

Ako je zaduženje u evrima, jasno je da je ono realizovano kod stranih kreditora, ali narodni poslanici ne žele logiku, ni praksu, već činjenice. Pitaju se kako će glasati za budžet Republike Srpske za sljedeću godinu u kojeg je inkorporirano netransparentnih 200 miliona KM.

Otplata kamate počinje već za 15-ak dana, dakle-21. decembra ove godine, dok bi glavnica trebala biti isplaćivana u ratama od 2025.godine.

Je li kredit državna tajna?
Vlada RS jeste objavila odluku o zaduženju, ali zašto krije informaciju o tome ko je strani kreditor, ponovo pita šef Kluba poslanika PDP-a Igor Crnadak.

“Od koga je Republika Srpska dobila 100 miliona evra, odgovor premijera je bio da nam ne mogu reći da ne bi čuli neprijatelji, ko su neprijatelji? Testiraćemo taj odnos prema poslanicima. Ako je državna tajna, svi smo položili zakletvu da čuvamo državnu tajnu”, rekao je Crnadak.

Pita i kako je moguće da bijeljinski advokat Miloš Stevanović legalno otkupi potraživanja IRB-a od oko 180 miliona KM, za svega oko 32 miliona.

“On je odgovorio da su sve dobro kolaterizivani krediti, da se prilično brzo mogu provesti sporovi. Treba li išta drugo u tekstu krivične prijave protiv Vlade RS i nadležnih”?

Ruski ili mađarski prijateljski novac?
Zbog američkih sankcija rukovodstvu, zatvorena su mnoga finansijska tržišta za Republiku Srpsku. Bečka, Londonska berza, Evropska investiciona banka, Međunarodni monetarni fond, ali i najveće banke kako strane, tako i domaće, u zadnje oko dvije godine su obustavili saradnju sa institucijama RS. Tihe ekonomske sankcije, ocjenjuju se političkom porukom Predsjedniku RS Miloradu Dodiku, da je vrijeme da ode. No, taj direktni obračun, bez uvijanja, bez rukavica, dosad su jasno artikulisali Amerikanci, kroz stavove Ambasade u Sarajevu i ambasadora Michaela Murphy-ja.

Ne ulazeći u političke dimenzije situacije, urednik portala Capital Siniša Vukelić kaže da je potpuno sramotan i bahat odnos izvršne vlasti prema javnosti, pa čak i prema narodnim poslanicima.

“Da se zadužite za 100 000 KM, a ne za skoro 200 miliona KM i da smatrate da ne trebate nikome za to polagati račune, objasniti pod kojim uslovima se uzima taj novac. Vlast se ponaša kao da vodi privatno preduzeće, ali čak u privatnim preduzeću uprava mora da odgovara dioničarima, vlasnicima. Bahatost i manjak transparentnost se promoviše godinama, sada je na vrhuncu, smatraju da ništa ne moraju da govore nikome šta rade. Građani imaju pravo da znaju, jer će oni biti ti koji će da ga vraćaju, zbog čega su ga uzeli, u koje namjene ćete ga potrošiti, zbog čega ste ga uzeli ako ponavljate stalno da je situacija s budžetom uravnotežena”, pita Vukelić.

Svako inostrano zaduženje koje dolazi u Republiku Srpsku, Banjaluku, Sarajevo, Mostar, bilo to od EIB-a, EBRD-a, MMF-, bilo koga, bez obzira bio to grant, donacija, kreditno zaduženje pod povoljnim uslovima koje daje EU, mora proći institucije Bosne i Hercegovine.

“Postavlja se pitanje načina na koji je ovaj novac ušao u RS, to RS nije mogla da uradi sama. (…) Da li je to novac iz nekih legalnih, poluilegalnih tokova, način na koji je došao u budžet, kako je Vlada prebacila iz inostranstva, s obzirom da se radi o zaduženju u evrima, znamo i da donacije i spoljna zaduženja moraju dobiti odobrenje od Parlamentarne skupštine BIH. Ukoliko je to išlo preko domaćih banaka zašto je zaduženje u evrima, ako je kod domaćih fondova mora ići u KM koja je jedino legitimno sredstvo plaćanja u zemlji”, kaže Vukelić.
Elektroprivreda RS nije posrednik, jer je sve direktna odluka Vlade, negira špekulacije Vukelić. Ranije su pored ERS-a, pominjana i druga javna preduzeća poput Autoputeva.

Ruski novac, preko mađarskih prijatelja?
Novac da bi prešao državnu granicu mora postajati odobrenje Parlamentarne skupštine BIH, a toga zasad nema. Nezvanične informacije govore da je RS dobila čvrsta odobrenja od mađarskih finansijera da će pomoći, ali da se vlast Viktora Orbana ne bi previše kockala sa svojim političkim statusom. Jedna od opcija koja je pominjana jeste da bi se ulaskom mađarskih kompanija MOL-a i OTP banke na tržište BIH mogla premostiti transakcija za RS.

O ulasku na tržište, mimo trenutnog konteksta ranije je govorio šef mađarske diplomatije Peter Szijjártó.

“Mađarska spoljna politika već 10 godina sprovodi jednu strategiju koja u svom fokusu ima ekonomiju. Nama je u interesu da mađarske kompanije budu uspješne kao investitori i u drugim zemljama i država, odnosno Vlada, treba u tome da im pomogne. Biće mi drago da pomognem i doprinesem tome da se ove vodeće mađarske kompanije pojave ovdje”, poručio je Szijjártó.

Razmjena udjela u dvije Elektroprivrede također je izrečena kao ideja.

“Stara ideja premijera (Viktora Orbana) je da pokušamo da sarađujemo na taj način što ćemo mi prepustiti Mađarskoj državni kapital u našoj Elektroprivredi, a isto toliko biti zastupljeni u Elektroprivredi Mađarske. To nama daje veliku šansu da razmijenimo iskustva i budemo integrisani na tom pitanju”, rekao je Dodik ne iznoseći više detalja o toj mogućoj saradnji, prenijela je tada Bloomberg Adria.

Republika Srpska izvršava sve svoje finansijske obaveze i budžet je stabilan ponavljaju iz Vlade. Niko ipak ne negira da je sve veći ekonomski pritisak na zvaničnu Banjaluku.Euronews

Politika

IMENOVANJE ZA MINISTRA BEZBJEDNOSTI: „Nemam šanse, jer mafija nije uložila u mene ni marke“

Predsjednik stranke Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović rekao je da nema nikakve šanse da bude imenovan za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH, jer mafija u njega nije uložila ni marke.

Osvrnuo sam se na opstrukcije i blokade imenovanja novog ministra bezbjednosti ističući da je i logično što nemam nikakvih šansu, jer mafija nije uložila desetine miliona evra u moju kandidaturu niti se družim s kriminalcima, pa sam se naivno zaletio grlom u jagode jer slobodan i neucijenjen čovjek nikom ne odgovara – rekao je Vukanović danas nakon sjednice Kolegijuma NS RS.

Podsjećamo, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara BiH, kojeg je predložio Jasmin Emrić (NES).

Prema ovom prijedlogu, Predstavnički dom PSBiH bi imao pravo da predlaže kandidata za imenovanje ministra u slučaju da neka osoba da ostavku ili bude smijenjena, a predsjedavajući Savjeta ministara BiH ne predloži novog kandidata u zakonskom roku od 14 dana.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara uslijedio je s obzirom na to da predsjedavajuća Borjana Krišto već pola godine odbija u parlamentarnu proceduru proslijediti kandidata za ministra bezbjednosti BiH.

Podsjećamo, u januaru ove godine Nenad Nešić je podnio ostavku na poziciji ministra bezbjednosti BiH, a na tu poziciju niko nije imenovan već šest mjeseci. Stranke dvije Trojke predložile su imenovanje Nebojše Vukanovića.

Nastavi čitati

Politika

“MACA IM POJELA JEZIK”: Ovi poslanici u parlamentu BiH za tri godine nisu postavili nijedno pitanje

U Parlamentarnoj skupštini BiH pojedini poslanici ozbiljno su shvatili svoj posao, trude se da poprave stanje predlažući razne inicijative i izmjene zakona, postavljaju poslanička pitanja, dok s druge strane postoje i oni koji se ponašaju po onoj narodnoj „posao je dobar, a para laka“.

Tako imamo poslanike koji za skoro tri godine nisu uputili niti jednu inicijativu, niti postavili poslaničko pitanje. A primanja sa svim naknadama se kreću između 6.000 i 8.000 KM.

Na osnovu podataka na dostupnih na stranici parlamenta, Marinko Čavara (HDZ BiH), Amor Mašović (SDA), Obren Petrović (SNSD) i Nebojša Radmanović (SNSD) nisu postavili niti jedno poslaničko pitanje niti uputili inicijativu.

Ako se može to uzeti kao olakšavajuća okolnost, Nebojša Radmanović je do prije nekoliko mjeseci bio član Kolegija Predstavničkog doma, pa je imao obaveze, a Marinko Čavara je to i dalje.

Postoji još nekoliko poslanika koji nisu puno bolji od prethodno navedenih, pa recimo Edin Ramić (SDA) ima svega jedno postavljeno poslaničko pitanje i niti jednu inicijativu.

Njegov stranački kolega Denijal Tulumović ima jedno poslaničko pitanje upućeno, a prije dva dana je prvi put osjetio čar slanja inicijative.

Što se tiče HDZ-ovih poslanika Darijana Filipović ima svega dva upućena poslanička pitanja i niti jednu inicijativu, a iste brojke imaju i njene stranačke kolege Predrag Kožul i Slavko Matić.

Miroslav Vujičić iz SNSD je, takođe, uputio svega dva poslanička pitanja. Elvisa Hodžić (NES), koja je, istina, nešto kasnije došla u parlamentarne klupe, takođr ima svega dva upućena poslanička pitanja.

Poslanica Ljubica Miljanović (SNSD) je za nepune tri godine uputila jednu inicijativu i imala jedno postavljeno poslaničko pitanje.

Iako je u diskusijama jedan od aktivnijih poslanika, za razliku od većine ranije navedenih kolega, Predrag Kojović je uputio dvije inicijative i postavio jedno poslaničko pitanje.

Na drugoj strani, najaktivniji zastupnici su Šemsudin Mehmedović (Naprijed), Saša Magazinović (SDP), Ermina Salkičević Dizdarević (SDP) i Jasmin Emrić (NES).

Mehmedović je uputio 16 inicijativa i postavio 130 poslaničkih pitanja, Magazinović sedam inicijativa i poslaničkih pitanja, Salkičević-Dizdarević tri inicijative i 58 poslaničkih pitanja (kasnije došla u Parlament) i Emrić dvije inicijative i 47 poslaničkih pitanja.

Nastavi čitati

Uncategorized

RAZGOVORI O NOVOM ARANŽMANU! Višković s MMF-om o fiskalnoj stabilnosti i zelenoj tranziciji

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković razgovarao je danas u Banjaluci sa delegacijom misije Međunarodnog monetarnog fonda, koju je predvodio šef misije David Amaglobeli, o daljem razvoju saradnje Vlade Republike Srpske i MMF-a.

Govoreći o aktuelnoj ekonomskoj situaciji, šef misije MMF-a David Amaglobeli rekao je da makroekonomski i fiskalni pokazatelji ukazuju da je privreda Republike Srpske otporna, uprkos eksternim šokovima.

Dodao je i da je Republika Srpska završila fiskalnu 2024. godinu sa nižim deficitom od očekivanog, te da je potrebno obezbjediti finansiranje za javnu infrastrukturu.

Premijer Višković istakao je da BiH treba da uđe u razgovore o novom aranžmanu sa MMF-om, te da je Vlada Republike Srpske sa svoje strane spremna da razgovara o postizanju aranžmana sa ovom finansijskom institucijom.

Na sastanku je izražena spremnost misije MMF-a da pruži tehničku pomoć Vladi Republike Srpske u okviru projekta izrade socijalne karte. Takođe, bilo je riječi i o reformama u oblasti energetskog sektora, s akcentom na zelenu tranziciju.

Premijer Višković zahvalio je misiji MMF-a na dosadašnjoj pomoći Republici Srpskoj i BiH, posebno kada je riječ o pomoći za vrijeme pandemije virusa korona.

Nastavi čitati

Aktuelno