Connect with us

Svijet

Makron na rubu političkog ponora: Hoće li Francuska u novu godinu bez vlade i budžeta?

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, suočava se sa rastućom političkom i ekonomskom krizom, čije će posljedice osjetiti čitava Evropa.

Premijer Mišel Barnije napustiće dužnost nakon što mu je parlament izglasao nepovjerenje, a pred Makronom su sada tri opcije.

Nakon žestoke rasprave u Nacionalnoj skupštini, obilježene gromoglasnim podsmijehom i zvižducima, 331 od ukupno 577 francuskih poslanika glasao je za opoziv premijera Mišela Barnija u glasanju o nepovjerenju nakon što je pokušao da progura budžet.

Nakon što Barnije formalno podnese ostavku, postaće premijer sa najkraćim mandatom u istoriji moderne Francuske i prvi kojem je parlament izglasao nepovjerenje od 1962. godine.

Sve više poslanika traži ostavku Makrona

Politički haos naveo je sve veći broj poslanika da zatraže ostavku Makrona, čiji mandat traje do 2027. godine.

To bi bio potez bez presedana u modernoj francuskoj politici. Govoreći prije glasanja, liderka krajnje desnice Marin Le Pen rekla je da će Makron “žrtvovati sudbinu Francuske zbog svoje taštine” ako ne odstupi.

– Emanuel Makron je napadao temelje nacije posljednjih sedam godina – rekla je Le Pen, a tapšali su joj istomišljenici koji su pokušavali da utišaju zvižduke Barnijeovih saveznika, pa dodala:

– Samo svojom ostavkom može izvući zemlju iz kolotečine u kojoj se nalazi.

Matild Pano iz krajnje ljevice rekla je da je glasanje bio poraz za sve politike Emanuela Makrona.

– Kako bismo prekinuli zastoj, tražimo da Emanuel Makron ode – rekla je novinarima nakon glasanja.

Tri opcije za Makrona

Pjer Brijanson, kolumnista Rojtersa, analizirao je potencijalne odgovore predsjednika Makrona na trenutnu političku krizu u Francuskoj. U svom članku on iznosi tri glavne opcije dostupne Makronu.

Formiranje široke koalicije

Makron bi mogao da pokuša da izgradi koaliciju sa umjerenim strankama i ljevice i desnice kako bi obezbijedio većinu u parlamentu. Ovaj pristup bi uključivao značajne kompromise u pogledu političkih pozicija kako bi se prilagodili različitim interesima koalicionih partnera, pa je Brijanson ocjenjuje kao lošu.

Vođenje manjinske vlade

Alternativno, Makron bi mogao da odluči da vlada sa manjinskom vladom, tražeći podršku od slučaja do slučaja za svaki dio zakona. Ova strategija bi zahtijevala opsežne pregovore i mogla bi da dovede do zakonodavnog zastoja ako se ne može postići konsenzus, naročito ako premijera potraži u redovima ekstremnih desničara ili ljevičara, te Brijanson navodi da je ova opcija gora od prve.

Podnošenje ostavke

Kao najdrastičniju mjeru i najgoru opciju, Makron može da podnese ostavku i raspusti Narodnu skupštinu. Ova opcija nosi rizik dalje političke nestabilnost i neizvjesnosti za drugu najmoćniju zemlju EUBrijanson naglašava da svaka od ovih opcija predstavlja značajan rizik, posebno u kontekstu hitnih fiskalnih pitanja Francuske i potrebe za odlučnom upravom.

Francuska gotovo sigurno ulazi u novu godinu bez budžeta

– Ova Nacionalna skupština je nemoguća – rekao je Barnije svojim ministrima okupljenim u palati nakon glasanja.

U neposrednoj budućnosti, Francuska se mora pripremiti za neistraženu teritoriju.

Zemlja će gotovo sigurno ući u novu godinu bez budžeta, a iako bi se od Barnijea moglo tražiti da ostane kao privremeni premijer i predloži hitne zakone, takve mjere ne bi učinile ništa da smanje deficit, koji se trenutno iznosi 6,1 posto BDP, što je uplašilo finansijska tržišta i izazvalo prekor iz Brisela.

Investitori su Francusku smatrali rizičnom za ulaganje, kao i Grčku, nakon nedjelja zabrinutosti da bi politička kriza mogla prerasti u finansijsku.

Teško da će Njemačka preuzeti uzde

Politički preokret teško da bi mogao da dođe u gorem trenutku za Evropu, kojoj je prijeko potrebno liderstvo kako bi se suočila sa izazovima od povratka Donalda Trampa do sukoba u Ukrajini i potencijalnog trgovinskog rata sa Kinom, prenosi Blic.

Njemačka, druga polovina motora koji pokreće kontinent, loše je opremljena da preuzme uzde dok se bori sa sopstvenim političkim previranjima i ekonomijom u lošem stanju.

 

 

Related Topics:

Svijet

SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara

Nastavi čitati

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.

Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.

„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.

Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.

Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Aktuelno