Connect with us

Svijet

Makron na rubu političkog ponora: Hoće li Francuska u novu godinu bez vlade i budžeta?

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, suočava se sa rastućom političkom i ekonomskom krizom, čije će posljedice osjetiti čitava Evropa.

Premijer Mišel Barnije napustiće dužnost nakon što mu je parlament izglasao nepovjerenje, a pred Makronom su sada tri opcije.

Nakon žestoke rasprave u Nacionalnoj skupštini, obilježene gromoglasnim podsmijehom i zvižducima, 331 od ukupno 577 francuskih poslanika glasao je za opoziv premijera Mišela Barnija u glasanju o nepovjerenju nakon što je pokušao da progura budžet.

Nakon što Barnije formalno podnese ostavku, postaće premijer sa najkraćim mandatom u istoriji moderne Francuske i prvi kojem je parlament izglasao nepovjerenje od 1962. godine.

Sve više poslanika traži ostavku Makrona

Politički haos naveo je sve veći broj poslanika da zatraže ostavku Makrona, čiji mandat traje do 2027. godine.

To bi bio potez bez presedana u modernoj francuskoj politici. Govoreći prije glasanja, liderka krajnje desnice Marin Le Pen rekla je da će Makron “žrtvovati sudbinu Francuske zbog svoje taštine” ako ne odstupi.

– Emanuel Makron je napadao temelje nacije posljednjih sedam godina – rekla je Le Pen, a tapšali su joj istomišljenici koji su pokušavali da utišaju zvižduke Barnijeovih saveznika, pa dodala:

– Samo svojom ostavkom može izvući zemlju iz kolotečine u kojoj se nalazi.

Matild Pano iz krajnje ljevice rekla je da je glasanje bio poraz za sve politike Emanuela Makrona.

– Kako bismo prekinuli zastoj, tražimo da Emanuel Makron ode – rekla je novinarima nakon glasanja.

Tri opcije za Makrona

Pjer Brijanson, kolumnista Rojtersa, analizirao je potencijalne odgovore predsjednika Makrona na trenutnu političku krizu u Francuskoj. U svom članku on iznosi tri glavne opcije dostupne Makronu.

Formiranje široke koalicije

Makron bi mogao da pokuša da izgradi koaliciju sa umjerenim strankama i ljevice i desnice kako bi obezbijedio većinu u parlamentu. Ovaj pristup bi uključivao značajne kompromise u pogledu političkih pozicija kako bi se prilagodili različitim interesima koalicionih partnera, pa je Brijanson ocjenjuje kao lošu.

Vođenje manjinske vlade

Alternativno, Makron bi mogao da odluči da vlada sa manjinskom vladom, tražeći podršku od slučaja do slučaja za svaki dio zakona. Ova strategija bi zahtijevala opsežne pregovore i mogla bi da dovede do zakonodavnog zastoja ako se ne može postići konsenzus, naročito ako premijera potraži u redovima ekstremnih desničara ili ljevičara, te Brijanson navodi da je ova opcija gora od prve.

Podnošenje ostavke

Kao najdrastičniju mjeru i najgoru opciju, Makron može da podnese ostavku i raspusti Narodnu skupštinu. Ova opcija nosi rizik dalje političke nestabilnost i neizvjesnosti za drugu najmoćniju zemlju EUBrijanson naglašava da svaka od ovih opcija predstavlja značajan rizik, posebno u kontekstu hitnih fiskalnih pitanja Francuske i potrebe za odlučnom upravom.

Francuska gotovo sigurno ulazi u novu godinu bez budžeta

– Ova Nacionalna skupština je nemoguća – rekao je Barnije svojim ministrima okupljenim u palati nakon glasanja.

U neposrednoj budućnosti, Francuska se mora pripremiti za neistraženu teritoriju.

Zemlja će gotovo sigurno ući u novu godinu bez budžeta, a iako bi se od Barnijea moglo tražiti da ostane kao privremeni premijer i predloži hitne zakone, takve mjere ne bi učinile ništa da smanje deficit, koji se trenutno iznosi 6,1 posto BDP, što je uplašilo finansijska tržišta i izazvalo prekor iz Brisela.

Investitori su Francusku smatrali rizičnom za ulaganje, kao i Grčku, nakon nedjelja zabrinutosti da bi politička kriza mogla prerasti u finansijsku.

Teško da će Njemačka preuzeti uzde

Politički preokret teško da bi mogao da dođe u gorem trenutku za Evropu, kojoj je prijeko potrebno liderstvo kako bi se suočila sa izazovima od povratka Donalda Trampa do sukoba u Ukrajini i potencijalnog trgovinskog rata sa Kinom, prenosi Blic.

Njemačka, druga polovina motora koji pokreće kontinent, loše je opremljena da preuzme uzde dok se bori sa sopstvenim političkim previranjima i ekonomijom u lošem stanju.

 

 

Svijet

SKANDAL U SJEDIŠTU GUGLA: Zaposleni koristio podatke pretrage za sopstvenu zaradu

Američki tužioci u Njujorku optužili su zaposlenog u Guglu Mišela Spanjuola da je koristio interne podatke pretrage kako bi zaradio više od 1,2 miliona dolara od Polimarketa.

Prema sudskoj prijavi, radi se o 36-godišnjem italijanskom državljaninu koji živi u Švajcarskoj i radi u kompaniji Gugl (Google) od 2014. godine, prenosi BlicBiznis.

Tužioci tvrde da je pod korisničkim imenom AlphaRaccoon koristio interne podatke kompanije za izdanje “Year in Search” za 2025. prije nego što su objavljeni, kako bi se kladio na to koje su osobe bile najtraženije na Guglu tokom prošle godine.

Istraga navodi da je Spanjuolo mijenjao pozicije na PoIimarketu kako su se interni podaci o pretragama menjali od oktobra do decembra prošle godine.

U jednom trenutku kladio se da će Kendrik Lamar, zvezda poluvremena Super Boula 2025, biti na vrhu pretraga, ali je nakon novih internih podataka uplatio nove opklade kada je u vođstvo došao pjevač D4vd, pravim imenom Dejvid Burk.

Američki tužilac za južni okrug Njujorka Džej Klejton izjavio je da optužbe “pojačavaju poruku staru decenijama: korporativni insajderi ne mogu koristiti povjerljive poslovne informacije da bi ostvarili profit na našim tržištima”.

Dodao je: “Insajdersko trgovanje ugrožava integritet naših tržišta, a američki narod želi da se ovakvo ponašanje, vođeno pohlepom, istraži i krivično goni.”

Nakon što su podaci objavljeni 4. decembra, nalog AlphaRaccoon navodno je ostvario veliku zaradu, a FBI je kasnije pratio uplate u kriptovalutama. Gugl je potvrdio da je zaposlenog poslao na odsustvo.

Portparol kompanije saopštio je:

– Zaposleni je pristupio našem marketinškom materijalu koristeći alat dostupan svim zaposlenima, ali korišćenje takvih poverljivih informacija za klađenje predstavlja ozbiljno kršenje naših pravila – rekao je.

Spagnuolo se tereti za kršenje američkog Zakona o robnim berzama, elektronsku prevaru i pranje novca. U slučaju osuđujuće presude mogao bi se suočiti sa višegodišnjom zatvorskom kaznom.

Nastavi čitati

Svijet

“MI DRŽIMO SVE KARTE”: Tramp poručio da će se napadi na Iran nastaviti ukoliko se ne postigne sporazum

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će napadi na Iran biti nastavljeni ukoliko bude pokušaja da se SAD nametnu nepovoljni uslovi sporazuma.

Granica je sporazum koji ne bi bio dobar za nas, u krajnjoj liniji. Ja to vodim do kraja i vidjećemo šta će biti. Veoma su dobri pregovarači, lukavi su, ali na kraju mi držimo sve karte, rekao je Tramp za Foks njuz odgovarajući na pitanje koje bi konkretne akcije Irana primorale SAD da ponovo pribjegnu vojnoj sili.

Portal Aksios ranije je prenio, pozivajući se na američke zvaničnike, da su SAD i Iran usaglasili nacrt mirovnog sporazuma iako Tramp još nije dao konačno odobrenje.

Nastavi čitati

Svijet

SAD i Iran na ivici dogovora, OGLASIO SE VENS

Sjedinjene Američke Države još nisu postigle sporazum s Iranom, ali su blizu dogovora, izjavio je novinarima potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.

Prema njegovim riječima, SAD je u poziciji iz koje može značajno unazaditi nuklearni program Teherana.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki mediji u subotu izvijestili da su američki i iranski pregovarači još u utorak postigli načelni dogovor, za koji se još uvijek čeka odobrenje predsjednika Donalda Trampa.

Čeka se Trampovo odobrenje
Izjava Vensa prva je reakcija nekog visokog američkog zvaničnika na medijske napise o postignutom dogovoru.

U međuvremenu, jedan arapski zvaničnik rekao je za američku mrežu NBC News kako je odgoda “frustrirajuća” jer je memorandum o razumijevanju dogovoren još prije tri dana u Dohi.

Na novinarsko pitanje o pregovorima u Bijeloj kući se osvrnuo i ministar financija Skot Besent, koji je rekao da se razgovori nastavljaju.

Besent je dodao kako je Donald Tramp “vrlo jasno poručio da postoji nekoliko crvenih linija”.

Prema tim uslovima, Iran mora predati svoj visoko obogaćeni uran i ne smije doći u posjed nuklearnog oružja.

“Ormuski zaliv mora ostati slobodan i otvoren kao i prije”, naglasio je Besent i zaključio: “Sve ovisi o tome šta predsjednik odluči”.

(Index.hr)

Nastavi čitati

Aktuelno