Connect with us

Svijet

Makron na rubu političkog ponora: Hoće li Francuska u novu godinu bez vlade i budžeta?

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, suočava se sa rastućom političkom i ekonomskom krizom, čije će posljedice osjetiti čitava Evropa.

Premijer Mišel Barnije napustiće dužnost nakon što mu je parlament izglasao nepovjerenje, a pred Makronom su sada tri opcije.

Nakon žestoke rasprave u Nacionalnoj skupštini, obilježene gromoglasnim podsmijehom i zvižducima, 331 od ukupno 577 francuskih poslanika glasao je za opoziv premijera Mišela Barnija u glasanju o nepovjerenju nakon što je pokušao da progura budžet.

Nakon što Barnije formalno podnese ostavku, postaće premijer sa najkraćim mandatom u istoriji moderne Francuske i prvi kojem je parlament izglasao nepovjerenje od 1962. godine.

Sve više poslanika traži ostavku Makrona

Politički haos naveo je sve veći broj poslanika da zatraže ostavku Makrona, čiji mandat traje do 2027. godine.

To bi bio potez bez presedana u modernoj francuskoj politici. Govoreći prije glasanja, liderka krajnje desnice Marin Le Pen rekla je da će Makron “žrtvovati sudbinu Francuske zbog svoje taštine” ako ne odstupi.

– Emanuel Makron je napadao temelje nacije posljednjih sedam godina – rekla je Le Pen, a tapšali su joj istomišljenici koji su pokušavali da utišaju zvižduke Barnijeovih saveznika, pa dodala:

– Samo svojom ostavkom može izvući zemlju iz kolotečine u kojoj se nalazi.

Matild Pano iz krajnje ljevice rekla je da je glasanje bio poraz za sve politike Emanuela Makrona.

– Kako bismo prekinuli zastoj, tražimo da Emanuel Makron ode – rekla je novinarima nakon glasanja.

Tri opcije za Makrona

Pjer Brijanson, kolumnista Rojtersa, analizirao je potencijalne odgovore predsjednika Makrona na trenutnu političku krizu u Francuskoj. U svom članku on iznosi tri glavne opcije dostupne Makronu.

Formiranje široke koalicije

Makron bi mogao da pokuša da izgradi koaliciju sa umjerenim strankama i ljevice i desnice kako bi obezbijedio većinu u parlamentu. Ovaj pristup bi uključivao značajne kompromise u pogledu političkih pozicija kako bi se prilagodili različitim interesima koalicionih partnera, pa je Brijanson ocjenjuje kao lošu.

Vođenje manjinske vlade

Alternativno, Makron bi mogao da odluči da vlada sa manjinskom vladom, tražeći podršku od slučaja do slučaja za svaki dio zakona. Ova strategija bi zahtijevala opsežne pregovore i mogla bi da dovede do zakonodavnog zastoja ako se ne može postići konsenzus, naročito ako premijera potraži u redovima ekstremnih desničara ili ljevičara, te Brijanson navodi da je ova opcija gora od prve.

Podnošenje ostavke

Kao najdrastičniju mjeru i najgoru opciju, Makron može da podnese ostavku i raspusti Narodnu skupštinu. Ova opcija nosi rizik dalje političke nestabilnost i neizvjesnosti za drugu najmoćniju zemlju EUBrijanson naglašava da svaka od ovih opcija predstavlja značajan rizik, posebno u kontekstu hitnih fiskalnih pitanja Francuske i potrebe za odlučnom upravom.

Francuska gotovo sigurno ulazi u novu godinu bez budžeta

– Ova Nacionalna skupština je nemoguća – rekao je Barnije svojim ministrima okupljenim u palati nakon glasanja.

U neposrednoj budućnosti, Francuska se mora pripremiti za neistraženu teritoriju.

Zemlja će gotovo sigurno ući u novu godinu bez budžeta, a iako bi se od Barnijea moglo tražiti da ostane kao privremeni premijer i predloži hitne zakone, takve mjere ne bi učinile ništa da smanje deficit, koji se trenutno iznosi 6,1 posto BDP, što je uplašilo finansijska tržišta i izazvalo prekor iz Brisela.

Investitori su Francusku smatrali rizičnom za ulaganje, kao i Grčku, nakon nedjelja zabrinutosti da bi politička kriza mogla prerasti u finansijsku.

Teško da će Njemačka preuzeti uzde

Politički preokret teško da bi mogao da dođe u gorem trenutku za Evropu, kojoj je prijeko potrebno liderstvo kako bi se suočila sa izazovima od povratka Donalda Trampa do sukoba u Ukrajini i potencijalnog trgovinskog rata sa Kinom, prenosi Blic.

Njemačka, druga polovina motora koji pokreće kontinent, loše je opremljena da preuzme uzde dok se bori sa sopstvenim političkim previranjima i ekonomijom u lošem stanju.

 

 

Related Topics:

Svijet

DESNICA PRED VRATIMA JELISEJSKE PALATE: Marin Le Pen bi u drugom krugu “zbrisala” Melanšona sa čak 68% glasova

Kandidatkinja desničarske stranke Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, ostvarila bi u prvom krugu predsjedničkih izbora dvostruko veći rezultat od svog glavnog konkurenta iz ljevičarske partije Nepokorena Francuska, Žan-Lika Melanšona, pokazuju danas objavljeni rezultati ankete instituta Ifop.

Šest mjeseci prije prvog kruga izbora, Le Pen bi osvojila između 34 i 38 odsto glasova, preneo je BMF.

Žan-Lik Melanšon sa oko 20 odsto podrške prednjači u odnosu na Eduara Filipa i Rafaela Gliksmana, dva glavna konkurenta u trci za ulazak u drugi krug.

Kandidat socijaldemokratske opcije, Gliksman, uživa podršku oko 15 odsto glasača, dok Filipa podržava između 12 i 16 odsto ispitanika.

U drugom krugu, Marin Le Pen bi ubjedljivo pobijedila u duelu protiv kandidata Nepokorene Francuske sa 68 odsto osvojenih glasova, pokazuje anketa.

Među ostalim predsjedničkim kandidatima, predsjednik Republikanaca Bruno Retajo osvojio bi između pet i sedam odsto glasova.

Gradonačelnik Kana David Liznar, čija popularnost raste posljednjih nedjelja, ima podršku oko sedam odsto birača.

Ekologista Marin Tondlije bi, prema rezultatima najnovije ankete, mogla da osvoji između 2,5 i tri odsto glasova.

Nastavi čitati

Svijet

SAD NEĆE UDARITI NA IRAN PRIJE IZBORA: Tramp donio odluku, ali jedna stvar ostaje otvorena

Sjedinjene Američke Države neće pokrenuti napad na Iran prije međuizbora koji će u SAD biti održani u novembru, izjavila je zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

Keli je u intervjuu za Al Džaziru ponovila stav američkog predsjednika Donalda Trampa da se Iran nalazi u teškoj vojnoj i ekonomskoj situaciji. Istovremeno je poručila da će američki pritisak na Teheran biti nastavljen.

Prema njenim riječima, blokada će ostati na snazi u punom obimu, dok „nafta kroz Ormuski moreuz nastavlja da teče u rekordnim količinama“.

Netanjahu traži novu akciju protiv Teherana

Pitanje mogućeg novog sukoba ponovo je otvoreno nakon razgovora Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prošle sedmice.

Netanjahu je, prema navodima iz razgovora, upozorio na ono što Izrael smatra „zabrinjavajućim potezima“ Teherana u vezi sa njegovim nuklearnim programom.

Jedan američki zvaničnik rekao je izraelskoj televiziji da je Tramp više puta mijenjao stav o mogućoj vojnoj akciji. Prema njegovim riječima, američki predsjednik je Netanjahuu poručio da nastavi sa pripremama, ali mu nije dao čvrsto obećanje da će SAD pokrenuti napade.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi se američka politika prema Iranu mogla promijeniti nakon novembarskih izbora.

U Vašingtonu nema saglasnosti o novom ratu

Prema navodima američkog zvaničnika, najviše podrške obnovi širih vojnih operacija protiv Irana u američkoj administraciji daju ministar odbrane Pit Hegset i američka Centralna komanda (CENTCOM).

Većina Trampovih savjetnika, međutim, navodno smatra da je za sada bolje nastaviti sa sankcijama i ekonomskim pritiskom na Teheran.

Takav pristup znači da Vašington, barem prema trenutno dostupnim izjavama, ne planira neposrednu novu vojnu akciju protiv Irana, ali istovremeno ostavlja otvorena vrata za promjenu politike ukoliko procijeni da se situacija oko iranskog nuklearnog programa dodatno pogoršava.

Za sada je, prema poruci iz Bijele kuće, prioritet nastavak ekonomskog pritiska, dok bi pitanje eventualnog šireg vojnog sukoba moglo ponovo doći u prvi plan nakon američkih međuizbora.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVO VRIJEĐAO NOVINARA, A ONDA NAPAO ILHAN OMAR I SOMALIJU: “To je smeće od države”

Donald Tramp ponovo se sukobio s novinarom u Bijeloj kući, a potom iznio uvredljive tvrdnje o Somaliji, Ilhan Omar i somalijskoj zajednici u Minesoti.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo se sukobio s novinarom u Ovalnom uredu Bijele kuće, a potom iznio uvredljive tvrdnje o Somaliji, kongresmenki Ilhan Omar i somalijskoj zajednici u američkoj saveznoj državi Minesoti.

Do ove situacije došlo je tokom predstavljanja programa vrijednog 25 miliona dolara, namijenjenog nagrađivanju zviždača koji prijavljuju prevare. Kada je novinar počeo postavljati pitanja o promjenama u parku Ist Potomak, uključujući izgradnju novog golf terena, Tramp ga je prekinuo.

“Tiho, tiho. Šta nije u redu s tobom? Jesi li ti bolestan čovjek?”, upitao je američki predsjednik.

“Koliko znam, nisam, gospodine”, odgovorio je novinar, na šta je Tramp uzvratio: “Zapravo mislim da nešto nije u redu s tobom.”

Riječ je o Endruu Feinbergu, dopisniku lista “Indipendent” iz Bijele kuće.

Sukob se nastavio i na društvenim mrežama. Potpredsjednik SAD Džej Di Vens podijelio je snimak događaja i Feinberga nazvao “imbecilnim novinarom”. Feinberg mu je odgovorio da bi, ako ga već vrijeđa, trebalo da ima dovoljno hrabrosti da označi njegov profil.

Tramp iznio uvrede na račun Somalije i Ilhan Omar

Na istom događaju Tramp je govorio i o kongresmenki Ilhan Omar, prvoj članici Kongresa SAD somalijskog porijekla. Izjavio je da bi ona mogla završiti u zatvoru, naglašavajući da je to njegovo mišljenje, te je opisao kao bolesnu i veoma nepoštenu osobu koja mrzi SAD.

“Ona dolazi iz države koja zapravo nije ni država, Somalije. To je smeće od države”, rekao je Tramp.

Dodao je da Somalija nema vladu i da njeni stanovnici “samo trče okolo i pucaju jedni na druge”.

Američki predsjednik kritikovao je i somalijsku zajednicu u Minesoti, tvrdeći da je upropastila tu saveznu državu i da većina njenih pripadnika ne bi trebalo da bude u SAD.

Trampove izjave uslijedile su sedmicu nakon što su federalni agenti pretresli dom Ilhan Omar u Vašingtonu zbog navoda o imigracionoj prevari.

Omar je istragu opisala kao smiješnu, stranačku i fašističku.

Nastavi čitati

Aktuelno