Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.

Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu. nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.

Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.

“BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi”, upozorava Pašalić.

Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više nećemo ponoviti, 4.377.033 stavnika.

“Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene, a niko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 stanovnika”, naglašava Pašalić.

Još će gore biti ako se trendovi nastave. Naime, uz negativni prirodni priraštaj, može se očekivati da Srpska do 2050. godine izgubi još 250.000, 300.000 ljudi.

Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Oni pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.

To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

“Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija BiH 15.341, Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji”, ističu iz IDDEEA BiH.

Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sistem, u budućnost i u smisao ostanka. Sociolog Mirjana Čeko poručuje da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.

“Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne garantuje zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju porodice postaje teret, a ne radost”, kaže ona za Srpskainfo.

Ekonomski faktori imaju presudan uticaj, jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju da djecu dovode u sistem koji im ne nudi osnovnu sigurnost.

I da, migracije dodatno produbljuju problem.

“Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nosioci demografskog i ekonomskog oporavka odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencija”, upozorava ona.

Pad nataliteta nije isključivo domaći fenomen, ali su uzroci u BiH specifični. Dok u razvijenim zemljama smanjenje broja rođenja proizlazi iz promjene životnih stilova i izbora, u BiH je to posljedica hronične nesigurnosti i slabe socijalne infrastrukture.

“Drugim riječima, tamo je riječ o individualnim odlukama, a ovdje o sistemskom neuspjehu, a posljedice ovakvog trenda biće dugoročne i ozbiljne. Uz rastući broj starijih i smanjenje radno aktivnog stanovništva, penzioni sistem i socijalne usluge postaće teško održivi. Još važnije, društvo bez mladih postaje društvo bez dinamike, bez kreativnosti, bez nade”, naglašava Čeko.

Prema njenim riječima, država mora prestati da nudi simbolične, jednokratne mjere koje služe isključivo za političku promociju.

“Potrebna je cjelovita populaciona politika koja obuhvata stabilno zapošljavanje mladih, povećanje plata, dostupne vrtiće, stambene olakšice, fleksibilne uslove rada i društvenu poruku da je roditeljstvo vrijednost koju zajednica zaista podržava. Dok god mladi ljudi osjećaju da moraju birati između života u BiH i dostojanstva, oni će birati odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost”, upozorava Čeko, piše Srpskainfo.

Grad Banjaluka raspisao je konkurs za dodjelu stipendija studentima prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama za akademsku 2025/2026. godinu, a studenti mogu da konkurišu za jednu od tri vrste stipendija.

Kako je navedeno iz Gradske uprave Banjaluka, u pitanju su stipendije za uspjeh u školi odnosno na studiju i stipendije prema socijalnom statusu u iznosu od 150 KM, te stipendije za deficitarna zanimanja u iznosu od 400 KM.

“Kada je riječ o deficitarnim zanimanja za akademsku 2025/2026. godinu, to su: Matematika i informatika, nastavni smjer – Diplomirani profesor matematike i informatike – 240 ECTS, Fizika, nastavni smjer – Diplomirani profesor fizike – 240 ECTS i Biologija, nastavni smjer – Diplomirani profesor biologije – 240 ECTS”, navode oni.

Iz Gradske uprave ističu da je prijave na konkurs, sa potrebnom dokumentacijom, potrebno dostaviti do 3. decembra 2025. godine putem Prijemne kancelarije Gradske uprave (kancelarija 16).

“Obrasci za podnošenje zahtjeva za stipendiju, zainteresovani mogu preuzeti ispred prijemne kancelarije u Gradskoj upravi (pretinac broj 64)”, kažu u Gradskoj upravi dodajući da se obrasci nalaze i na internet stranici grada.

“Sve informacije o javnom konkursu zainteresovani mogu dobiti putem zvanične internet stranice Grada Banja Luka, www.banjaluka.rs.ba, a za dodatna pojašnjenja i na telefon Gradske uprave, broj: 051/244-496”, ističu oni.

Inače, za stipendije iz budžeta Grada ukupno za učenike i studente biće izdvojeno 1,8 miliona KM.

Banjalučki mališani već 10 godina na Gradskom olimpijskom bazenu uče plivati, i to besplatno, a s njegovim ponovnim otvaranjem nastavljena je i škola plivanja koja obuhvata učenike drugih razreda osnovnih škola.

Na GOB-u besplatno plivanje uče učenici drugih razreda osnovnih škola
Projekat traje već 10 godina, a vodi ga JP “Aquana” uz podršku Grada Banjaluka

Cilj: obuka 1.000 djece godišnje i iskorjenjivanje “plivačke nepismenosti” Direktor Lazić ističe važnost kontinuiteta i podrške zajednice

Vještine plivanja, prema riječima Svete Lazića, direktora Javnog preduzeća “Aquana”, u okviru koga djeluje i Gradski olimpijski bazen, trenutno stiču učenici drugog razreda Osnovne škole “Branko Radičević” iz Banjaluke, koji su se prijavili za obuku.

Odziv odličan, plivanje najpopularniji sport
“Odziv je sjajan, očigledno je da je plivanje, kao bazični sport i vještina koja znači život, jedan od najpopularnijih sportova u gradu na Vrbasu”, kaže Lazić za “Nezavisne novine“.

Kako dodaje, njihov cilj je da kroz projekat besplatne obuke koji se realizuje u saradnji “Aquane” i grada Banjaluka, iskorijene “plivačku nepismenost”.

“U početku, obuka je obuhvatala 300 djece da bismo 2023. godine omasovili projekat i povećali broj djece na 500 na godišnjem nivou. Krajnji cilj nam je da iskorijenimo ‘plivačku nepismenost’ i da svake godinu obuhvatimo sve osnovce koji pohađaju drugi razred, što će se, iskreno se nadamo, u skorijoj budućnosti i ostvariti”, navodi on dodajući da im je, shodno tome, želja da stvore uslove za obuku 1.000 mališana godišnje.

Besplatna škola najzdraviji projekat
Sve mališane koji se odluče da uče plivati na Gradskom olimpijskom bazenu, vještinama u vodi uče treneri koji su profesori fizičkog vaspitanja sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa djecom iz oblasti obuke neplivača, a koji, kako kaže Lazić, iza sebe imaju desetine hiljada obučenih polaznika.

Za Lazića je besplatna škola plivanja najzdraviji i najsvrsishodniji projekat u Banjaluci, međutim, nedavno zatvaranje bazena predstavljalo je hendikep kako za građane tako i za polaznike obuke. Linker
Obukom se spasavaju životi
“Plivanje je zdravlje, plivanje je život. Obukom neplivača potencijalno spasavamo jedan život. Svaki dan koji bazen nije radio je značajno usporio proces obuke, a samim tim nanio i ogromnu štetu kako korisnicima usluga bazena, tako i našim najmlađim plivačima”, priča Lazić za “Nezavisne novine” dodajući da je za roditelje ogromna radost kada ugledaju dijete kako samostalno pliva i savladava vještine u vodi.

Bazen neodrživ bez pomoći zajednice
Upravo zbog toga se nada da više neće biti prekida rada bazena i da će se uspjeti obezbijediti potrebna sredstva za njegovo normalno funkcionisanje.

“Nigdje u svijetu objekat ovog tipa nije samoodrživ i svagdje ima punu podršku društvene zajednice. Nigdje se ne dovodi u pitanje funkcionisanje objekta u kojem djeca uče plivati”, navodi on.

Škola plivanja opravdala postojanje
Škola plivanja, prema Lazićevom mišljenju, opravdala je svoje postojanje.

“Njom učestvujemo u stvaranju zdrave nacije. Postoji i jedno istraživanje sprovedeno u Americi, koje kaže da ‘svaki dolar uložen u plivanje indirektno vraća pet dolara’. Bavljenjem sportom, pogotovo plivanjem, dobijamo zdravu i radno sposobnu naciju, koja će sutra da vodi našu zemlju”, kaže Lazić.