Connect with us

Politika

KAKAV SPOJ!!! Selak i Čubrilović UJEDINJENI U SKUPŠTINI!

Nakon što su Nenad Nešić i Darko Banjac, lideri DNS-a i NPS, odlučili da se ove dvije stranke ujedine u jedan Klub u Narodnoj skupštini RS, to su danas isto učinili i Demos Nedeljka Čubrilovića i Socijalistička partija Srpske – Gorana Selaka.

Oni će ubuduće djelovati kao Poslanički klub Demokratskog saveza (Demos) i Socijalističke partije Srpske (SPS), a činiće ga šest poslanika: Maksim Skoko, Aco Stanišić, Spomenka Stevanović, Tamara Damjanović, Siniša Mijatović i Milan Milaković.

Kako se navodi u zajedničkom saopštenju, cilj je jačanje saradnje između SPS-a i Demosa, kao i efikasnije zastupanje interesa građana Republike Srpske kroz jedinstven i koordinisan nastup u Narodnoj skupštini Srpske.

Kako je dalje navedeno, oni ostaju dio skupštinske većine sa SNSD-om, a podršku odluci za formiranje poslaničkog kluba dali su predsjednik Socijalističke partije Srpske Goran Selak i poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Čedomir Stojanović.

Nezavisne

Politika

LANDI PONOVO FAVORIT ZA VISOKOG PREDSTAVNIKA: Priče ne idu onako kako je Dodik zamišljao

Italijanska diplomatija, zajedno sa Landijem, posljednjih sedmica uveliko lobira i skeptičnim članicama PIC-a predstavlja program rada Landija koji pokazuje da i on sam dijeli istu agendu kao i većina članica EU.

Diplomatski pregovori oko izbora novog visokog predstavnika uveliko traju, a prema informacijama Raporta, Italija je usmjerila svoje partnere u EU uvjeri u ispravnost podrške njihovom i američkom kandidatu Antoniju Zanardiju Landiju.

Naime, kako je smo već iscrpno izvještavali, Italija i SAD su snažno promovisale Landija kao novog visokog predstavnika, ne očekujući prevelik otpor unutar drugih članica PIC-a.

Odnos prema Bonskim ovlašćenjima

Međutim, Francuska, Velika Britanija i Njemačka usprotivile su se takvom kadrovskom rješenju iz nekoliko razloga, piše Raport.

Prvi je što su Italijani sa SAD, mimo konsultacija sa drugim članicama EU, Landija predstavili kao završenu stvar.

Drugo je što su sumnjali u to da bi Landi mogao previše djelovati po američkog direktivi i zapostaviti evropski put BiH.

Zbog toga su predstavili svog kandidata, Francuza Renea Trokaa.

Međutim, prema informacijama Raporta, šanse da to bude Troka su se uveliko smanjile i to zbog diplomatskog proboja koji je napravila Italija.

Kako nam je rečeno, italijanska diplomatija, zajedno sa Landijem, posljednjih sedmica uveliko lobira i skeptičnim članicama PIC-a predstavlja program rada Landija koji pokazuje da i sam Landi dijeli istu agendu kao i većina članica EU.

To se odnosi na status samog OHR-a, odnos prema Bonskim ovlasšćenjima, ali i evropskom putu BiH.

Italijanska diplomatija i Landi pokazuju u svojim komunikacijama da su zapravo na fonu onoga što i zemlje EU očekuju od OHR-a i novog visokog predstavnika, što se ne razlikuje previše od stava SAD koji je iznijela njihova ambasadorica u UN-u prilikom ocjene rada visokog predstavnika u ostavci Kriatijana Šmita.

Ono što je zanimljivo, jeste da je Emanuel Žofre, kandidat kojeg su režimski mediji u Republici Srpskoj proglasili faktički novim visokim predstavnikom, faktički ‘ispao iz igre’.

Žofrea su mediji bliski Miloradu Dodiku proglasili najizglednijim kandidatom jer je navodno dobar prijatelj sa Džonom Ginkelom, otpravnikom poslova u Ambasadi SAD u BiH. Žofre je inače bio ambasador EU u Beogradu i radio je kao ambasador u Izraelu.

Upravo zbog toga se Dodik nadao da će on doći za novog visokog predstavnika.

Neće poništavati ranije odluke

No, nije to jedina stvar koja Dodiku u raspetljavanju priče oko novog visokog predstavnika ne ide u prilog.

Dakle, osim što njegov kandidat nije prošao, ukoliko novi visoki predstavnik bude Landi – već je jasno da će njega imenovati samo PIC.

Drugo, Landi je navodno obećao da neće poništavati ranije odluke visokih predstavnika čemu se Dodik nada, te je istakao da bi i on koristio Bonska ovlašćenka u slučaju velike krize.

Sjednica PIC-a na kojoj bi trebalo da bude imenovan novi visoki predstavnik zakazana je za 30 jun.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ UBJEDLJIVO PRVI: Evo kako kotiraju političari Srpske na društvenim mrežama

Političari u Srpskoj su u posljednjih nekoliko godina veliki dio svojih aktivnosti preselili na društvene mreže, na kojima ih, baš kao i na stranačkim skupovima, podržavaju njihove pristalice, prenosi Srpskainfo

Nekada su konferencije za medije i televizijska gostovanja bili glavni način obraćanja građanima, dok danas političari sve više svoje poruke šalju putem Instagrama, Fejsbuka, TikToka i X.

Nerijetko se, čak, i “uživo” obrate svojim simpatizerima. Iako im društvene mreže ne pružaju aplauze i uzvike odobravanja koje imaju na skupovima, komentara i lajkova im, ni najmanje, ne manjka.

Analiza profila najpoznatijih političara Republike Srpske pokazuje da svi prepoznaju značaj digitalne komunikacije, ali i da među njima postoje velike razlike kada je riječ o broju pratilaca i prisustvu na različitim platformama.

Na Instagramu najveću zajednicu pratilaca ima gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kojeg prati više od 210.000 korisnika. Slijedi predsjednik SNSD Milorad Dodik sa 76.800, zatim predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić sa 31.900, predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović sa 20.300, srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović sa 17.700, dok predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ima nešto više od 9.000 pratilaca.

Sličan odnos vidi se i na Fejsbuku. Stanivuković i na ovoj mreži ima najveći broj pratilaca – oko 465.000, dok Vukanovića prati oko 207.000, Trivićevu oko 113.000, Dodika oko 17.000, a Minića oko 13.000 korisnika.

Ni mreža X nije bez političke aktivnosti. Na ovoj platformi Stanivuković ima više od 24.000 pratilaca, Dodik više od 45.000, Vukanović oko 13.000, dok Cvijanovićevu prati oko 2.400, a Minića oko 1.600 korisnika.

Ono po čemu se pojedini političari razlikuju nije samo broj pratilaca, već i način korišćenja društvenih mreža. Dok jedni uglavnom objavljuju zvanična saopštenja, fotografije sa sastanaka i konferencija, drugi se češće odlučuju za video-sadržaj, obilazak terena i direktniju komunikaciju sa građanima.

Posebno se izdvaja TikTok, gdje je Stanivuković godinama najaktivniji među vodećim političarima Republike Srpske, a njegovi video-snimci često ostvaruju stotine hiljada, pa i milione pregleda. Ostali političari ovu mrežu koriste znatno rjeđe ili na njoj nemaju značajnije prisustvo.

Iako broj pratilaca nije isto što i izborni rezultat, stručnjaci za političku komunikaciju godinama ukazuju da društvene mreže imaju sve veći uticaj na prepoznatljivost političara, posebno među mlađim biračima.

Ako je suditi po dostupnim podacima, kada je riječ o digitalnom prostoru, Stanivuković već godinama zadržava poziciju najpraćenijeg političara Republike Srpske, dok ostali politički akteri, svaki na svoj način, nastoje da društvene mreže sve više uključe u komunikaciju sa građanima.

Potencijalni birači
Komunikolog Mladen Bubonjić, za Srpskainfo kaže da društvene mreže odavno više nisu novost, naročito kada je riječ o političkoj komunikaciji.

-One su odavno prestale biti samo trend i postale su neizostavan dio političkog djelovanja. Slično se može reći i za druge promjene u novinarstvu i medijima. Pojave poput algoritamskog i zagovaračkog novinarstva razvijaju se veoma brzo i iz faze novih trendova prelaze u nešto što postaje standard i opšte mjesto u savremenim medijima – rekao je Bubonjić.

Publika se, dodaje on, odavno pomjerila sa klasičnih medija, ne samo na internet i portale, već sve više na društvene mreže.

-Čak su i tradicionalne platforme, poput Fejsbuka, bile primorane da mijenjaju način prezentovanja sadržaja kako bi se prilagodile novim navikama korisnika. Kratki video-formati postali su dominantni, a društvene mreže koje ih podržavaju sve su popularnije. Političari i političke opcije koji uspiju da se prilagode tim novim formama komunikacije imaju veće šanse da zadrže pažnju publike, mogu da održe momentum i korak sa trendovima, ali i sa navikama potrošača, u ovom konkretnom slučaju, potencijalnih birača – rekao je Bubonjić.

On kaže da društvene mreže odavno nisu prostor rezervisan samo za mlađu populaciju.

-A sve se u zavisnosti od toga kojoj populaciji želite da se obratite, na taj način proizvodite sadržaj za društvene mreže. Činjenica je da su sve više, čak i ovi koji su bili pobornici old skul pristupa, sve više i više vidljivi i prisutni na društvenim mrežama, tu prije svega mislim na Milorada Dodika koji od trenutka kada je izašao na društvene mreže, da li X, da li Fejsbuk, sve je više prisutan. Mislim, prisutna je njegova pojava, nije on sam, naravno da on ne tvita, naravno da on ne piše te objave, ali je suština u vidljivosti i sveprisutnosti na društvenim mrežama – rekao je Bubonjić.

To se, kaže on, može povezati i sa klasičnom teorijom “agenda-setting”.

-Kada nema značajnih događaja, oni često sami kreiraju povode kako bi ostali prisutni u javnosti. Cilj je da ih algoritmi društvenih mreža prepoznaju kao aktivne korisnike i češće plasiraju njihov sadržaj. Na taj način će doći do šire publike. Takav pristup nije ništa novo, a iza njega stoje timovi stručnjaka koji veoma ozbiljno pristupaju pravilima i logici funkcionisanja društvenih mreža. Može se reći da, kada je riječ o tehničkom aspektu i prilagođavanju pravilima digitalnih platformi, domaći politički akteri ne zaostaju za globalnim trendovima – ocjenjuje Bubonjić.

“Kralj društvenih mreža”
Na pitanje Srpskainfo ko se od političara, prema njegovom mišljenju, najbolje snalazi na društvenim mrežama, Bubonjić odgovara “Draško Stanivuković”.

-On je postavio neke ljestvice, i to odavno. Njegov osnovni kanal od početka njegovog političkog angažmana i političkog života, bile su društvene mreže- rekao je Bubonjić.

Stanivukovića, kaže Bubonjić, u stopu prati Dodik.

– Naravno, ne radi to sam. Ovi ostali, iako su prisutni, mislim da nemaju u toj mjeri ni vidljivost, ni kapacitete, kao što, prije svega, Stanivuković ima.Naravno, pojedini političari daju prednost različitim mrežama – neki su aktivniji na X, drugi na Fejsbuku – a neko čak do TikToka dobacuje. Ipak, broj pratilaca i ukupni domet njihovih objava znatno su manji u odnosu na Stanivukovića, koji se i dalje može smatrati svojevrsnim simboličkim “kraljem društvenih mreža” među političarima u Republici Srpskoj – zaključio je Bubonjić

Srpska info

Nastavi čitati

Hronika

ZAVRŠENA ISTRAGA PROTIV ANJE LJUBOJEVIĆ: Poznato šta slijedi dalje

Policijska uprava Banjaluka završila je istragu protiv bivše potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske Anje Ljubojević, saznaje Srpskainfo.

Prema našim informacijama, nakon što su završene vještačenja dostavljen je zahtjev Osnovnom sudu u Banjaluci.

“Od suda je zatraženo pokretanja prekršajnog postupka protiv Ljubojevićeve, zbog prekršaja koje je počinila”, rekao je sagovornik Srpskainfo.

Podsjećamo, početkom juna Ljubojevićeva je imala saobraćajnu nezgodu u Trnu kod Laktaša.

Nezgoda se dogodila oko 4 časa ujutro kod nadvožnjaka u izgradnji, a njoj su na UKC Republike Srpske konstatovane lakše tjelesne povrede.

Ona je tom prilikom razbila službeni automobil “audi A3” vrijedan oko 60.000 maraka.

Nakon nesreće je izjavila da snosi svu odgovornost.

Objasnila je da je u momentu udesa pgledala u telefon, a prethodno je “bila na fešti i popila par pića”.

Predsjednik SNSD Milorad Dodik zatražio je 9. juna od Ljubojevićeve da podnese ostavku na tu funkciju, što je ona i uradila.

(Srpskainfo)

Nastavi čitati

Aktuelno