Connect with us

Politika

OSTAVKE PODNOSE SAMO KAD ŠEFOVI NAREDE! Političarima stranačka pravila važnija od građana (VIDEO)

Ja sam te postavio, ja ću te i smijeniti – ovako bi to otprilike zvučalo kada bismo vam ispričali kratku priču o ostavkama u BiH.

Ne samo da je BiH zemlja u kojoj jedan političar može sjediti na više stolica (doslovno), nego je i zemlja u kojoj jedan političar može sjediti na stolici vlasti, a istovremeno, i u zatvorskoj ćeliji.

Ostavke u BiH, a naročito one, iz moralne odgovornosti, rjeđa su pojava od snijega od maju. Za razliku od Evrope, u kojoj se ministri i ostali funkcioneri odriču funkcije nakon što prekrše zakon, ne ostvare željeni rezultat ili se možda nedolično ponašaju, političari u BiH bi, kako to onomad reče jedan narodni poslanik, lakše dušu ispustili, nego fotelju. Osim, ako ih na mjesto ne postavi, onaj koji ih je na mjesto postavio. Ko razumije, shvatiće.

(Srednji) prst

Sjetimo se da je jedna švedska ministarka dala ostavku kad je ustanovljeno da ne plaća tv pretplatu, druga kad je otkriveno da je službenom karticom kupila dječje pelene, cigarete i čokolade, treća kada je u šali manhnula prstom novinarima koji su je čekali zbog izjave.

Kad smo već kod toga, sjetimo se i da je prije koju godinu, predsjednik Srpske Milorad Dodik, na sedmu silu “krenuo” upravo prstom. I to ne bilo kojim. Ali, ne samo da se nije izvinio, nego je rekao da je taj “sitni gest” bio najmijenjen tek pojedinim novinarima.

Kada bi se u BiH ostavke podnosilo zbog korupcije, pustošenja budžeta, veze sa kriminalcima, nečasnih radnji…, a tek zbog nepristojnosti, imali bismo, da ne pretjeramo, poluprazne institucije.

Kako izgleda moral na naš način, dobro će oslikati i primjer načelnika Trnova Ibre Berila, koji je na ovu funkciju izabran dok je bio u pritvoru. Tu je i najnoviji slučaj Bojana Bošnjaka, ministra u Vladi KS, uhapšenog zbog sumnje na korupciju. Iako je u pritvoru, Bošnjak formalno i dalje obavlja funkciju ministra.

Sjetimo se da su estonski premijer Juri Ratas i austrijski kancelar Sebastijan Kurc podnijeli ostavke zbog korupcijskih skandala koje je tek trebalo dokazati, što znači da su morali odstupiti zbog same sumnje u nečasne radnje.

U BiH se, gotovo svakodnevno, galami o ostavkama, ali do njih rijetko kad dolazi. Prošlo je nekoliko dana otkako je predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske Ljubiša Ćosić podigao prašinu u javnosti, rekavši da su Semberci švercovali, dok su drugi ratovali.

Iako su mnogi očekivali da će ova uvreda, koju je uputio onima koji su dali nemjerljiv doprinos u stvaranju i odbrani Republike Srpske, izazvati grižu savjesti kod Ćosića, što će, u najmanju ruku, završiti iskrenim izvinjenjem, pa i ostavkom, ništa od toga se nije desilo. Naprotiv. Osim što se pokušao pravdati riječima kako se njegova izjava nije odnosila na sve Semberce, Ćosić je pokušao od sebe da napravi žrtvu.

Znak slabosti

Ništa čudno. Prašina prebrzo pada, javnost još brže zaboravlja.

-Krivica za prihvatanje ovakvog nakaradnog okvira dijelom je i naša. Malo je onih koji ne aplaudiraju ovakvim “veličinama” – kaže za EuroBlic politička analitičarka Tanja Topić.

Balkanska politička kultura, dodaje, obično počiva na galami, lupanju šakom od sto, zapovjednom načinu komuniciranja sa “podanicima”…

-U takvoj kulturi i političkom mentalitetu, riječi poput “izvini” su za slabiće. Izvinjenje je znak slabosti. U ovom vremenu brutalne tranzicije, iluzija je povezivati politiku sa moralom, one ne idu zajedno. Vrijednosni sistem je duboko poremećen, korupcija, klijentelizam i nepotizam su postali dominantan okvir koji determiniše politiku i društvo. Sve ono sto je imanentno ovome je društveno poželjno i prihvatljivo, oni koji ih praktikuju su se snašli, a gubitnicima niko nije kriv što ne umiju funkcionisati u novom vrijednosnom okviru – kaže Topićeva.

Nesposobnosti

Ozbiljna politika, prema riječima sociologa Duška Vejnovića, samo je ona koja u svojim temeljima ima ugrađenu etiku, što ovdje nije slučaj.

-Za današnje uslove, u dobroj mjeri, iz politike, kao javne djelatnosti, sve više se pribjegava stranputicama. Ozbiljna  politika je samo ona koja poštuje opšteljudske principe i stavove, a ne ona koja je fokusirana na krvoločnu borbu za vlast i moć – kaže Vejnović.

To što političari u BiH nemaju moralne odgovornosti je, kaže, pitanje ličnosti i karaktera.

–Očigledno je da su neki u politici napredovali do granica vlastitih nesposobnosti. Status koji imaju, često je nametnut i iza njega ne stoji adekvatno znanje, a o moralu da ne govorimo. Oni uglavnom brane svoju poziciju bez argumenata i bez činjenica. Ostavke moraju biti rezultat ljudskosti, čovječnosti i moraju se tražiti kroz institucije. Moramo stvarati javno mnjenje i javnu klimu za veću odgovornost svakoga javnog radnika, pogovoto ovih koji pripadaju politici i političkim elitama. Treba jačati javno mnjenje, javno mišljenje i političare držati pod reflektorima kako bi odgovorno i savjesno obavljali posao za koji su izabrani – zaključio je Vejnović za EuroBlic.

Politika

ZUKAN PORUČIO “Sutrašnja sjednica NSRS posljednji i opasan KORAK KA RAZBIJANJU BiH”

Kolegij Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je dnevni red za sutrašnju sjednicu, na kojoj će se raspravljati i o prijedlogu novog Ustava RS-a. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije u političkom vrhu Bosne i Hercegovine, a posebno je zabrinutost izrazio ministar odbrane BiH Zukan Helez, koji je ovaj prijedlog nazvao “opasnim i posljednjim korakom u razbijanju Bosne i Hercegovine”.

“Ovaj prijedlog predstavlja direktan udar na ustavni poredak BiH i kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U članu 9. predloženog teksta stoji da ‘RS ima pravo na samoopredjeljenje’. Skoro svaka odredba ovog prijedloga predstavlja pokušaj preuzimanja nadležnosti države BiH. Predviđa se ukidanje Oružanih snaga BiH i formiranje vojske RS-a, ukidanje bosanskohercegovačkog državljanstva i uvođenje tzv. ‘državljanstva RS-a’. To su opasne namjere koje podsjećaju na mračne devedesete godine i planove Miloševića, Karadžića i Mladića, koje nisu uspjeli ostvariti ni oružanim putem”, izjavio je Helez.

Ministar je naglasio da vlasti u Republici Srpskoj, predvođene Miloradom Dodikom, kontinuirano rade na urušavanju Bosne i Hercegovine te da su prešli sve granice koje su se mogle tolerisati.

“Dodik i njegova klika moraju biti zaustavljeni odmah! Sjednica Narodne skupštine RS-a ne smije biti održana s ovakvim dnevnim redom. Ukoliko bi se novi ustav RS-a usvojio u ovom obliku, Bosna i Hercegovina bi bila vraćena u najtamniji period svoje istorije. Pravosudne institucije BiH, posebno Tužilaštvo BiH, moraju hitno reagovati i narediti SIPA-i hapšenje rukovodstva Narodne skupštine RS-a i Milorada Dodika, zvaničnog predlagača ovog ustava. Ako se sada ne reaguje, Dodik će samo dodatno ojačati i nastaviti s razaranjem države, jer je krenuo na put bez povratka”, upozorio je Helez.

Ministar je pozvao međunarodnu zajednicu da hitno reaguje i spriječi ovaj pokušaj rušenja Bosne i Hercegovine.

“Pozivam Visokog predstavnika u BiH Šmita, države članice PIC-a, EUFOR, NATO i Vijeće sigurnosti UN-a da odmah reaguju u skladu sa svojim mandatima i Dejtonskim sporazumom kako bi zaštitili ustavnopravni poredak BiH. Ne smijemo dopustiti ponavljanje historijskih grešaka! Međunarodni prijatelji Bosne i Hercegovine nebrojeno puta su izjavili da su uz nas, da su ovdje kako bi očuvali mir i stabilnost. Sada je trenutak da te riječi pretvore u djela”, poručio je Helez.

Na kraju, ministar je istakao da će, ukoliko ne reaguje visoki predstavnik koji ima ovlasti smijeniti odgovorne, institucije države BiH same odlučno odgovoriti na ovu prijetnju separatista.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

SELAKU ŠANSE SVE MANJE? Ministarska fotelja sve dalje

Imenovanje Gorana Selaka za ministra bezbjednosti BiH je, kako sada stvari stoje, pod velikim znakom pitanja.

Računica je jednostavna – Predstavnički dom ima 42 člana i da bi bilo izglasano imenovanje, potrebna je većina glasova prisutnih poslanika, kao i entitetska većina, koja podrazumijeva najmanje deset glasova iz FBiH i pet iz Srpske.

Međutim, stranke “trojke”, koje čine SDP, NiP i Naša stranka, već su najavile da neće podržati Selaka, što znači da su šanse da on naslijedi uhapšenog i pritvorenog Nenada Nešića na funkciji ministra bezbjednosti praktično nikakve, s obzirom na to da je i SDA još ranije najavila da neće podržati nijedno imenovanje.

Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić i lider SDP BiH rekao je da oni neće podržati imenovanje Selaka, a isto je potvrdio i poslanik ove stranke u Predstavničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović.

Podsjetimo, prije nekoliko dana predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto donijela je odluku o imenovanju lidera SPS-a za ovu poziciju, gdje bi trebalo da naslijedi lidera DNS-a Nenada Nešića, pišu Nezavisne.

Ovakvu odluku, međutim, treba da potvrdi i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Ovo imenovanje, prije toga, dolazi na dnevni red Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara, čiji stav je potreban, ali nije obavezujući.

Kako je potvrdio Magazinović, član ove komisije, a koja zasjeda danas, on neće biti na sjednici zbog drugih obaveza.

– Mišljenje komisije nije obavezujuće, iako smatram da će biti negativno. Ono što jeste bitno i obavezujuće je glasanje Predstavničkog doma o kandidatu za ministra koje će se desiti na sjednici 17. marta. Na toj sjednici će ovaj prijedlog biti odbačen velikom većinom glasova – rekao je Magazinović.

Na kraju je imao i poruku za Krišto, a koja se tiče izbora novog ministra bezbjednosti BiH.

-Nakon toga predsjedavajuća Vijeća ministara treba predložiti kandidata za ministra sigurnosti koji može dobiti podršku u parlamentu, a to nije kandidat kojeg će predložiti SNSD ili neko od njihovih partnera – naveo je Magazinović.

Ukoliko Selak ne dobije zeleno svjetlo u Predstavničkom domu, ta pozicija mu je definitivno izmakla. Zakon o Savjetu ministara BiH je jasan.

– Ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Savjeta ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Savjeta ministara dužan je da u roku ne dužem od osam dana imenuje drugo lice na to mjesto i da takvu odluku dostavi na potvrdu Predstavničkom domu, ili da podnese ostavku – navodi se u zakonu.

Selak je, podsjetimo, prošao provjere Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koje se tiču prijedloga za imenovanje za novog ministra bezbjednosti BiH. Dakle, prema zakonskim procedurama propisanim Zakonom o Savjetu ministara BiH, potvrđeno je da Selak ispunjava sve potrebne uslove i da ne postoje prepreke za njegovo imenovanje.

Selak je radio 20 godina u oblasti izvršenja krivičnih i prekršajnih sankcija, uključujući i petogodišnji mandat na čelu Kazneno-popravnog zavoda Banjaluka. Kao narodni poslanik u prošlom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske obavljao je funkciju zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost.

Podsjetimo, lider DNS-a Nenad Nešić je u pritvoru, zbog sumnje da je kršio zakon dok je bio na čelu “Puteva Republike Srpske”. Predmet kojim je obuhvaćen Nešić formiran je još 2019, a četiri godine kasnije, u januaru 2023, on sjeda u fotelju ministra bezbjednosti BiH.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

EVO ŠTA DODIK PLANIRA NOVIM USTAVOM! “Komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Srpske?”

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske, odlukom predstavnika skupštinske većine, odlučio je da se održi Posebna sjednica parlamenta Srpske na kojoj će se raspravljati o Nacrtu novog ustava Srpske.

U dijelu pod nazivom “Organizacija Srpske” navodi se da, kao i do sada, ustavotvornu i zakonodavnu vlast u Srpskoj ostvaruje Narodna skupština. Republiku, kako je navedeno, predstavlja i njeno državno jedinstvo izražava predsjednik Republike Srpske, izvršnu vlast vrši Vlada, sudsku sudovi, a zaštitu ustavnosti i zakonitosti obezbjeđuje Ustavni sud Republike Srpske.

Članom 79 propisano je da Narodna skupština, između ostalog, odlučuje o promjeni Ustava, utvrđuje teritorijalnu organizaciju Srpske, raspisuje republički i referendum o statusu Republike.

U stavu 7. istog člana predviđeno je da Narodna skupština raspisuje izbore za narodne poslanike i predsjednika Republike.

Stav 16. istog člana predviđa da Skupština, kao i do sada ratifikuje sporazume o specijalnim paralelnim vezama, ali i sporazume o udruživanju u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja.

Međutim, ono što privlači posebnu pažnju jeste nova nadležnost predsjednika Republike Srpske, a to je “komandovanje vojskom i postavljanje i unapređivanje oficira Republike Srpske”.

Podsjećamo, u avgustu 2005. godine i uz podršku Milorada Dodika i SNSD, Narodna skupština RS pristala je na formiranje jedinsitvenih Oružanih snaga BiH, kao i “gašenje” Vojske Republike Srpske.

U članu 98, kako prenosi Srna propisano je da kada je predsjednik Republike spriječen da obavlja dužnost ili mu mandat prestane prije isteka vremena na koje je biran, mijenja ga predsjednik Narodne skupštine, ali ne duže od tri mjeseca.

Prema članu 99, predsjednik Republike Srpske je odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali.

U članu 101 navodi se da je Senat savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija Republike Srpske koji razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, ekonomski i kulturni razvoj Republike Srpske i najvišim ustavnim institucijama daje mišljenje o pitanjima iz njihove nadležnosti.

Senat ima do 55 članova, koje imenuje predsjednik Republike Srpske, a za članove Senaga imenuju se istaknute ličnosti iz javnog, naučnog i kulturnog života.

Srna/Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno