U trećem kvartalu 2025. godine u Republici Srpskoj zabilježen je alarmantan porast broja saobraćajnih nezgoda i poginulih, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Prema objavljenim podacima, broj registrovanih vozila u odnosu na isti period prošle godine je porastao za 4,3%, broj saobraćajnih nezgoda skočio je za 28,1%, a broj poginulih čak za 70,8%. Statistički izvještaj za period od jula do septembra 2025. godine pokazuje da je na putevima Republike Srpske registrovano ukupno 144.226 vozila. Od tog broja, apsolutnu većinu čine putnički automobili (80,5%), dok su teretna vozila činila 9,5%, a priključna 4,8%.

Zabrinjava podatak o starosnoj strukturi vozila. Čak 58,5% od ukupnog broja vozila starije je od 15 godina, dok je samo 7,1% vozila starosti do pet godina. U istom periodu, prvi put je registrovano 11.467 vozila, što je za 13,6% više nego u trećem kvartalu 2024. godine. Od njih, 19% čine vozila stara do jednu godinu.

Alarmantni statistički podaci o nesrećama
Najzabrinjavajući dio izvještaja odnosi se na bezbjednost u saobraćaju. U jesenjem kvartalu 2025. godine dogodilo se 3.814 saobraćajnih nezgoda, što je za više od četvrtine više nego prethodne godine. U tim nesrećama poginula je 41 osoba (porast od 70,8%), a povrijeđeno 1.189 (blagi porast od 0,5%).

Grafikoni u izvještaju dodatno oslikavaju trendove. Tako se najveći broj nesreća sa materijalnom štetom i povrijeđenima dogodio tokom avgusta, dok je broj poginulih bio najveći u julu. Posmatrajući po danima u sedmici, petak je bio dan sa najviše saobraćajnih incidenata.

Mondo

Dječak (9) ubio je svoju majku (37) nakon što mu nije dozvolila da izađe napolje sa društvom. Jezivi zločin dogodio se krajem septembra u Sao Paolu, a djete zbog godina neće odgovarati za ubistvo.

Kobnog 25. septembra Kalina Aruda dos Santos došla je u stan bivšeg supruga da preuzme svog devetogodišnjeg sina kako bi otišli zajedno kući. Dječak je navodno tražio da ostane kako bi bio sa starijim bratom i kako bi išao sa njim napolje, ali Kalina to nije dozvolila, već je rekla da moraju da idu kući da se kupa i večera, što je dječaka razljutilo.

Usledila je rasprava majke i sina nakon koje je dječak otišao u kuhinju i uzeo nož koji je potom sakrio u rukav od duksa. Kada se vratio u predsoblje, gdje je majka stajala, ponovo je počela rasprava, a Kalina je navodno rekla dječaku kako će ga “tužiti ujaku da je nije slušao”, nakon čega je dječak izvukao nož i ubo je u stomak. U trenutku užasa u stanu je bio i Kalinin najstariji sin Paulo (19). Mladić je čuo vrisak majke i dojurio je do vrata, nesvjestan onoga što se upravo odigralo. Onda je u šoku bratu otrgao nož iz ruke. Kalina je tada, prema riječima njene zaove Marije, sva krvava tražila od dječaka da je zagrle jer neće preživjeti.

Marija navodi da je u trenutku nesreće u stanu bio i jedan njihov rođak. Navodi da su Paulo i taj rođak zagrlili Kalinu, ali da je dječak koji ju je izbo samo stajao i ništa nije uradio.

Kalina je hitno prebačena u bolnicu, gdje je podlegla povredama. Prema navodima lokalnih medija, dječak je oštricom majci teško povredio jetru i bubreg.

Marija, koja je sestra Kalininog bivšeg muža, rekla je da policija nije ni privela dječaka na ispitivanje, jer po zakonu, ne može krivično da odgovara. Tu noć je, navela je, prespavao kod nje. Marija je rekla da je mališan neprekidno objašnjavao kako se naljutio na mamu jer nije htjela da ga pusti da uradi ono što on želi.

“Mislim da nije ni bio svjestan šta je uradio”, rekla je zaova ubijene.

Osuđenici u Republici Srpskoj plaćaju skoro četiri miliona maraka da noći ne provode u ustajalim zatvorskim ćelijama, već u svojim domovima.

Mogućnost zamjene zatvorske za novčanu kaznu iskoristilo je 311 osoba, prije nego što je Ustavni sud Republike Srpske neustavnim proglasio odredbu Krivičnog zakonika Republike Srpske kojom je to pitanje regulisano.

Podaci Visokog sudskog i tužilačog savjeta Bosne i Hercegovine ukazuju da je od početka primjene neustavne odredbe člana 46a. stav 3. Krivičnog zakonika Republike Srpske, koju je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 2021. godine, osuđenima u 306 predmeta odobreno da plate ukupno 3.983.990 maraka da ne idu zatvor. Dan zatvora iznosi 100 KM, što znači da su osuđenici otkupili više od 100 godina zatvora.

Zatvor izbjegli osuđeni za obljubu djeteta
Među njima su se našle tri osobe koje su pravosnažno osuđene za krivično djelo obljube djeteta mlađeg od 15 godina. Oni su zatvor zamijenili za novčane kazne u rasponu od 9.000 do 18.250 KM. Parama su zatvor izbjegli i osuđeni za proizvodnju i posjedovanje dječije pornografije (18.250 KM), iskorištavanje djece za pornografiju (18.250 KM i 6.000 KM) i upoznavanje djece s pornografijom (6.000 KM).

Otkup kazne sudovi su odobrili za 18 osuđenih za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, 10 osuđenika za pranje novca, šest osuđenih za primanje mita, kao i 16 osuđenih za prevare, piše ATV.

Tri puta osuđen, kazne pretvorio u novčanu
Blagodeti neustavne zakonske odredbe pojedini osuđenici su koristili više puta. Tako je Osnovni sud u Kozarskoj Dubici jednom osuđeniku u 2023. godini u tri navrata zatvorske kazne zamijenio novčanim. Za izazivanje opšte opasnosti kazna je zamijenjena za 7.500 KM, za nasilje u porodici 18.000 KM i za falsifikovanje isprave 9.000 KM.

Osnovni sud u Bijeljini 2021. godine je jednom osuđeniku odobrio da zatvor za tešku krađu plati 11.950 KM, a 2023. godine za krađu 41.600 KM. Osuđeniku za tjelesne povrede sudovi u Doboju i Tesliću su odobrili plaćanje 16.400 KM u 2022. godini i 15.000 KM u 2023. godini. Za ista djela drugi osuđenik je platio 16.400 KM i 9.000 KM. Okružni sud u Doboju zatvorsku kaznu osuđeniku za omogućavanje uživanja droge zamijenio je za 18.250 KM, da bi mu naredne godine i Osnovni sud odobrio da za krađu plati 7.500.

Formirana Radna grupa za izmjenu sporne odredbe
Podsjetimo, Ustavni sud Republike Srpske u oktobru je utvrdio da odredba kojom se određuje otkup zatvorske kazne, koja ne prelazi godinu dana zatvora, nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. U suštini sporna odredba sudovima nije ostavljala mogućnost da odlučuju o tome da li će i u kojem slučaju prihvatiti zamjenu kazne, već je to po automatizmu moralo biti odobreno svakom osuđeniku koji to zatraži. Takođe, sama odredba je u privilegovaniji položaj stavljala osuđenike boljeg imovinskog stanja, što nije u saglasnosti sa ustavnim načelom ravnopravnosti i jednakosti građana pred zakonom.

Poslije odluke Ustavnog suda Ministarstvo pravde Republike Srpske formiralo je radnu grupu koja će hitno raditi na izmjeni sporne odredbe.