Nakon šestomjesečnog zastoja zbog urušavanja pješačke staze, granični prelaz u centru Gradiške jutros je ponovo otvoren. Dozvoljen je saobraćaj za putnička vozila, autobuse i prazne kamione, dok je promet robe zabranjen.

Kako je saopšteno, dio oštećenog nadvožnjaka, na kojem je postavljena zaštitna ograda, prilagođen je kako bi se omogućio bezbjedan prelazak putnika. U periodu dok je prelaz bio zatvoren, sanirana su oštećenja na saobraćajnici i uređene ulice u neposrednoj blizini.

Preko graničnog prelaza Gradiška – Stara Gradiška dozvoljen je međunarodni saobraćaj putničkih vozila, autobusa, kao i praznih teretnih vozila. S druge strane, iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su naglasili da promet robe neće biti moguć.

“Napominjemo da na ovom graničnom prelazu neće biti dozvoljen promet komercijalne robe. Pozivamo građane, prevoznike i sve druge učesnike u saobraćaju da prilikom planiranja putovanja uzmu u obzir navedene informacije i poštuju propisani režim saobraćaja”, istakli su iz UIO BiH.

Otvaranje ovog prelaza od izuzetnog je značaja za stanovnike Gradiške, kao i njihove komšije u Staroj Gradišci u susjednoj Hrvatskoj, prvenstveno zbog lakšeg obavljanja svakodnevnih obaveza. Pored toga, napredak i oporavak prometa očekuju i lokalni trgovci, s obzirom na to da su mnoge radnje u blizini granice zatvorene nakon zaustavljanja saobraćaja.

Janković: Nosivost nadvožnjaka 20 tona

Vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi Republike Srpske” Miroslav Janković izjavio je da je nosivost nadvožnjaka na graničnom prelazu Gradiška-Stara Gradiška, između BiH i Hrvatske, ograničena na 20 tona.

“Prijedlog mjera bio je da se ograniči nosivost na 20 tona. Na osnovu toga, `Putevi Republike Srpske` izvršili su sanaciju kako bi sam nadvožnjak mogao da bude pušten u funkciju”, rekao je novinarima Janković jutros u Gradišci na otvaranju graničnog prelaza.

On je naveo da je saobraćajnica široka od 4,5 do pet metra.

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić zahvalio je nadležnim za sanaciji starog graničnog prelaza.

“Ovo će mnogo značiti za Republiku Srpsku i BiH. Ovim će biti olakšan protok ljudi, robe i privrednika. Veliki je dan za Gradišku, za Republiku Srpsku i za BiH”, istakao je Adžić, prenijela je Srna.

Amidžić: Važno za građane i privredu

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić izjavio je jutros da je otvaranje graničnog prelaza Gradiška-Stara Gradiška između BiH i Hrvatske veoma važno za građane i za privredu jer će se manje čekati i biće brži protok robe budući da su tu dva granična prelaza.

“Sada imamo dva granična prelaza na području Gradiške što je izuzetno značajno. Za građane to znači da će manje čekati prilikom prelaska granice, jer će imati dva prelaza. Za privrednike to će značiti da će i prevoznici manje čekati”, rekao je Amidžić novinarima u Gradišci na otvaranju graničnog prelaza.

On kaže da će protok robe i usluga biti brži, što je izuzetno.

“Problemi građana ne mogu samo da budu rješavani za izbore, nego moraju biti rješavani kontinuirano. Ovo je dobra stvar za sve ljude koji žive u Srpskoj i u Federciji BiH, jer je riječ o graničnom prelazu za sve koji žive u BiH”, dodao je Amidžić.

S dolaskom hladnijih dana i početkom sezone grijanja često se susrećemo s problemom suvog vazduha u domu. Osim što može da izazove suvu kožu i nadraženost disajnih puteva, suv vazduh može da utiče i na drveni namještaj i parket. Srećom, postoji nekoliko jednostavnih načina da održavate prijatan nivo vlažnosti u prostoru.

S dolaskom hladnijih dana i početkom sezone grijanja mnogi primjećuju da je vazduh u domu postao suv. Grijanje može znatno da smanji relativnu vlažnost vazduha, što se nerijetko odražava na kožu, disajne puteve, ali i namještaj. Ako vam je nos često suv, koža zategnuta, a pri dodiru kvake ili odjeće osjećate male udare statičkog elektriciteta, moguće je da je problem upravo u suvom vazduhu. Zato je tokom zimskih mjeseci važno voditi računa o nivou vlažnosti u prostoru, koji bi idealno trebalo da se kreće između 30 i 50 odsto.

Uticaj suvog vazduha na zdravlje i dom

Suv vazduh može da izazove niz neprijatnosti, naročito ako u takvim uslovima provodite veći dio dana. Sluzokoža nosa i grla može da se isuši, zbog čega se javljaju osjećaj peckanja, nadraženost i nelagodnost. Osobe koje imaju astmu i alergije takođe mogu da primjete da im suv vazduh pogoršava postojeće tegobe. Ni koža nije pošteđena – može da postane suva, zategnuta i osjetljivija, dok oči mogu biti crvene i nadražene.

Problem se ne zaustavlja samo na zdravlju. Nizak nivo vlažnosti može da utiče i na predmete u vašem domu, naročito na one izrađene od drveta. Parket, drveni namještaj i muzički instrumenti mogu vremenom da se isuše, deformišu ili popucaju. Tu je i statički elektricitet, koji je tokom sezone grijanja posebno čest, pa vas pri dodiru kvake, ćebeta ili odjeće može iznenaditi neprijatan mali udar.

Uređaji za ovlaživanje i pametne navike

Ako želite efikasno da riješite problem suvog vazduha, jedan od najpraktičnijih izbora je električni ovlaživač vazduha. Mnogi modeli imaju ugrađene higrometre i mogućnost automatskog regulisanja vlažnosti, pa ne morate stalno da proveravate da li je vazduh u prostoriji dovoljno vlažan. Ipak, važno je da redovno čistite uređaj i menjate vodu prema uputstvima proizvođača kako se u njemu ne bi nakupljale bakterije i buđ.

Dobra vijest je da ne morate odmah da kupujete novi uređaj jer i neke svakodnevne navike mogu da pomognu. Na primjer, sušenje veša na sušilici u dnevnoj sobi ili drugoj prostoriji omogućava da dio vlage ispari u vazduh. Ipak, ako se odlučite za ovu metodu, vodite računa o tome da redovno provjetravate prostor kako se ne bi nakupilo previše vlage i stvorili uslovi za razvoj buđi.

Vlagu u dom možete da unesete i tokom kuvanja. Ako pripremate supu, kuvate tjesteninu ili zagrijavate vodu za čaj na šporetu, para koja se pritom oslobađa može blago da poveća vlažnost vazduha. Sličan efekat može da ima i para nakon tuširanja, ali je vrata kupatila bolje ostaviti otvorena samo ako u ostatku doma nema problema s vlagom i kondenzacijom. Ako primjetite da se prozori često magle ili se na zidovima pojavljuju vlažne mrlje, dodatno širenje pare nije najbolje rješenje.

Ako tražite jednostavno rješenje koje ne zahtjeva kupovinu dodatnih uređaja, možete da isprobate i posude s vodom postavljene na radijatore, pod uslovom da su namijenjene za tu svrhu i da su bezbijedno postavljene. Toplota podstiče isparavanje vode, ali je efekat uglavnom ograničen i ne mora da bude dovoljan za ovlaživanje cijele prostorije. Sobne biljke takođe mogu da doprinesu vlažnosti vazduha, iako je njihov efekat najčešće blag.

Bez obzira na metodu koju odaberete, važno je da ne pretjerujete s ovlaživanjem. Previsoka vlažnost pogoduje razvoju buđi i grinja, a može da dovede i do kondenzacije na prozorima i zidovima. Zato je korisno da nabavite jednostavan higrometar kojim možete da pratite nivo vlažnosti i lakše procijenite šta je vašem domu zaista potrebno. Cilj je da održavate prijatnu ravnotežu, a ne da stvorite što vlažniji prostor.

Ne zaboravite ni na redovno provjetravanje. Nekoliko minuta širom otvorenih prozora, čak i tokom hladnijih dana, može da pomogne u razmjeni vazduha bez dugotrajnog hlađenja prostorija. U kombinaciji s odgovarajućom temperaturom grijanja i kontrolom vlažnosti, ove jednostavne navike mogu da učine vaš dom prijatnijim tokom cijele grijne sezone.

Dolaskom hladnijih dana raste potrošnja električne energije u domaćinstvima, posebno zbog grijanja, češćeg korištenja rasvjete i dužeg boravka u zatvorenom prostoru. Računi za struju tokom zime mnogima predstavljaju značajan trošak, ali uz nekoliko jednostavnih promjena moguće je smanjiti potrošnju bez velikog odricanja od svakodnevne udobnosti.

Grijanje je jedan od najvećih troškova

U domaćinstvima koja se griju na električnu energiju, grijanje može činiti veliki dio ukupne potrošnje. Zbog toga je važno pravilno podesiti temperaturu i izbjegavati nepotrebno zagrijavanje prostorija u kojima niko ne boravi.

Temperatura od oko 20 do 21 stepen Celzijusa mnogima je dovoljna za ugodan boravak, dok se u spavaćim sobama može održavati nešto niža temperatura, u skladu s potrebama ukućana. Snižavanje temperature za samo jedan stepen može donijeti određene uštede, posebno ako se primjenjuje tokom dužeg perioda.

Ako koristite električne grijalice, isključite ih kada napuštate prostoriju na duže vrijeme. Ipak, vodite računa da prostorije ne postanu previše hladne, naročito ako u njima borave djeca, starije osobe ili ljudi osjetljivi na hladnoću.

Ne dozvolite da toplota izlazi kroz prozore i vrata

Loša izolacija jedan je od razloga zbog kojih se prostorije brzo hlade, a grijanje mora raditi duže kako bi se održala željena temperatura.

Provjerite da li hladan vazduh ulazi kroz prozore i vrata. Postavljanje odgovarajućih zaptivnih traka i korištenje zavjesa mogu pomoći u smanjenju gubitka toplote. Tokom sunčanih dana otvorite zavjese kako bi sunčeva svjetlost zagrijala prostoriju, a uveče ih zatvorite kako biste smanjili gubitak toplote kroz prozore.

Prostorije je najbolje provjetravati kratko i intenzivno, uz širom otvorene prozore, umjesto da prozori dugo ostanu odškrinuti dok grijanje radi.

LED sijalice smanjuju potrošnju električne energije

Tokom zime dani su kraći, pa rasvjeta često radi znatno duže nego u ljetnim mjesecima. Zamjena starih sijalica LED rasvjetom jedan je od jednostavnijih načina za smanjenje potrošnje.

LED sijalice troše znatno manje električne energije od klasičnih sijalica sa užarenim vlaknom, a pritom imaju i duži radni vijek. Dodatnu uštedu možete ostvariti tako što ćete gasiti svjetla u prostorijama u kojima niko ne boravi.

Obratite pažnju na uređaje koji troše struju

Mašina za veš, sušilica, mašina za pranje posuđa i drugi kućni aparati mogu značajno uticati na mjesečni račun, naročito ako se koriste svakodnevno.

Veš i posuđe perite kada možete napuniti mašinu do preporučenog kapaciteta. Koristite ekološke programe i niže temperature kada su prikladne za vrstu veša ili posuđa. Ako imate dvotarifno brojilo, provjerite kada je na snazi niža tarifa i, kada vam to odgovara, uključujte veće potrošače u tom periodu.

Izbjegavajte nepotrebno korištenje sušilice ako veš možete osušiti prirodnim putem, uz dovoljno provjetravanja prostorije kako biste spriječili nakupljanje vlage.

Isključite uređaje koje ne koristite

Televizori, računari, konzole i drugi uređaji mogu trošiti određenu količinu električne energije i kada su u stanju pripravnosti. Pojedinačna potrošnja obično nije velika, ali se tokom mjeseci može nakupiti.

Isključivanje uređaja koji se ne koriste, kao i punjača koji nisu potrebni, može doprinijeti ukupnoj uštedi. Praktično rješenje su produžni kablovi s prekidačem, pomoću kojih više uređaja možete isključiti odjednom.

Frižider i zamrzivač ne treba držati previše hladnim

Iako rade tokom cijele godine, frižideri i zamrzivači mogu biti značajan izvor potrošnje električne energije. Frižider je uglavnom dovoljno podesiti na temperaturu od oko četiri stepena Celzijusa, dok zamrzivač treba održavati na oko minus 18 stepeni.

Redovno provjeravajte da li vrata dobro dihtuju i nemojte stavljati vruću hranu direktno u frižider. Takođe, ostavite dovoljno prostora za cirkulaciju vazduha oko uređaja i očistite kondenzator kada je to predviđeno uputstvom proizvođača.

Kuhanje može biti ekonomičnije

Tokom zime češće pripremamo tople obroke, a i u kuhinji postoje mogućnosti za uštedu. Prilikom kuhanja koristite poklopce na šerpama, jer se tako toplota zadržava i hrana se brže priprema.

Ako koristite električni šporet, birajte ringlu odgovarajuće veličine i isključite je malo prije završetka kuhanja kada preostala toplota može dovršiti pripremu jela. Za manje količine hrane, mikrotalasna pećnica može biti praktičnija od zagrijavanja velike rerne, zavisno od jela i trajanja pripreme.

Male promjene mogu donijeti vidljive rezultate

Ušteda električne energije tokom zime ne mora značiti odricanje od toplog doma ili svakodnevnih navika. Pravilno podešavanje grijanja, bolja izolacija, LED rasvjeta i racionalnije korištenje kućnih aparata mogu smanjiti nepotrebnu potrošnju.

Kolika će ušteda zaista biti zavisi od načina grijanja, veličine domaćinstva, energetske efikasnosti uređaja i cijene električne energije. Najbolje je početi od najvećih potrošača, jer upravo tu promjene najčešće imaju najveći efekat.

Najvažnije je da se energija koristi tamo gdje je zaista potrebna. Nekoliko jednostavnih navika tokom hladnih mjeseci može pomoći da dom ostane topao, a računi za struju budu pod većom kontrolom.