Connect with us

Društvo

Sirovine zbog kojih će se RATOVATI

Zapadne industrijske sile su 2020. zakonima definisale “kritične mineralne sirovine” iz uvoza, a potom su počele da razrađuju strategije za sprečavanje nestašice tih minerala, čiji bi nedostatak uzdrmao “ekonomsku i nacionalnu bezbjednost”.

Dramatično obrazloženje pokazuje ne samo ozbiljnu zabrinutost Zapada zbog uvozne zavisnosti od mineralnih sirovina za razvoj novih tehnologija, već je i najava da će američke i evropske industrijske sile biti spremne na sve da bi došle do ruda koje sadrže te minerale, pišu Novosti.

One se trenutno najviše eksploatišu sa teritorija novih “ekonomskih tigrova”, koji više nisu samo sirovinske baze već su razvili sopstvene napredne tehnologije i ravnopravno se nadmeću sa zapadnim silama za otvaranje rudnika u trećim zemljama.

Stručnjaci upozoravaju da je ovom bitkom za minerale započeo proces prekompozicije moći na planeti zbog koga raste i rizik da se svijet suoči sa novim ratovima za sirovine, nalik onima iz vremena borbe za naftonosne kolonije. I ovoga puta u centru pažnje su energetske sirovine, prije svih litijum.

Kritični minerali
Zakonom o energetici iz 2020. SAD su prve definisale pojam “kritičnih minerala” kao strateške sirovine “minerale, elemente, supstance ili materijale” koji su “od suštinskog značaja za ekonomsku ili nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Država”, a čiji je lanac snabdijevanja podložan poremećajima “uključujući ograničenja povezana sa spoljnopolitičkim rizikom, naglim rastom potražnje, vojnim sukobom, nasilnim nemirima, antikonkurentskim ili protekcionističkim ponašanjem i drugim rizicima u cijelom lancu snabdijevanja”. Na vrhu liste tih minerala su oni koji imaju suštinski značaj za energetske tehnologije, odbranu, valutu, poljoprivredu, potrošačku elektroniku i zdravstvenu zaštitu.

EU je iste godine u “Akcionom planu za kritične sirovine 2020” definisala svoju listu minerala od kojih je uvozno zavisna i počela da se bavi osiguranjem snabdijevanja.

Ovom problematikom se u septembru bavila “Konferencija o obezbjeđivanju mineralnih sirovina u Evropi” koja je održana u Pragu pod pokroviteljstvom Češke, predsedavajućom Savjetom Evrope. Na skupu je bilo oko 80 učesnika iz članica EU izuzev Hrvatske, Slovenije i Bugarske, a kao gosti su pozvani predstavnici Velike Britanije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Norveške i Ukrajine. Cilj konferencije je bila diskusija visokih predstavnika država članica EU, suseda i potencijalnih članica “kako ojačati sirovinsku sigurnost i samodovoljnost EU, odnosno cijelog kontinenta”.

“Problematične” i “prijateljske” zemlje izvoznice
“Suštinsko pitanje bila je sirovinska politika, odnosno kako da se EU učini manje zavisnom od uvoza, posebno kritičnih mineralnih sirovina. Poslednjih nekoliko godina planeri EU i SAD izuzetno veliku pažnju poklanjaju ovoj temi, jer se njihovi glavni izvori snabdevanja nalaze izvan njihovih prostora. Najviše mineralnih sirovina uvoze iz Kine, Rusije, Afrike, a nešto manje iz Južne Amerike i neznatno iz Australije. U dokumentima EU i SAD neke od zemalja – izvoznica su svrstane u ‘prijateljske’, a neke u ‘problematične’, koje mogu predstavljati veliki problem u nabavci. To se posebno odnosi na snabdijevanje takozvanim rijetkim elementima i rijetkim zemljama, a upravo su ove dve grupe mineralnih sirovina izuzetno značajne za razvoj i primenu takozvane zelene energije ili čiste energije”, kaže geolog inženjer Predrag Mijatović, zamjenik direktora Geološkog zavoda Srbije, koji je prisustvovao konferenciji u Pragu.

Na njoj je predstavljena nova sirovinska politika EU koja namerava da smanji uvoznu zavisnost unapređenjem evropskog rudarskog sektora i poveća investicije u rudarstvu iz sopstvenih, evropskih izvora.

“Rečeno je da ovim aktivnostima mora da prethodi donošenje novih pravnih regulativa na nivou EU i država članica u sferi rudarstva, prerade i dobijanja finalnih proizvoda, kao i na zaštiti životne sredine. U kasnijoj fazi to treba da prati primena i instaliranje savremene opreme i formiranje takozvanih smart rudnika, što se već priprema i funkcioniše u svetu, u čemu Kina prednjači. U zaključcima konferencije je naglašeno da članice EU moraju da podstiču eksploataciju mineralnih sirovina u svojim zemljama i sarađuju sa bliskim susedima – kao što su Velika Britanija, Norveška, zemlje Zapadnog Balkana, Severna Afrika, Island, Turska i Ukrajina. Primarni cilj EU je da u narednih 15 godina obezbedi nove primarne zalihe mineralnih sirovina za proizvodnju ‘čiste energije'”, kaže Mijatović.

Treći vid obezbjeđivanja kritičnih mineralnih sirovina u EU je reciklaža svih proizvoda iz kojih se mogu dobiti kritične mineralne sirovine. Na projektima reciklaže i na direktnoj primeni se već uveliko radi i postrojenja su puštena u proizvodnju. Na konferenciji je rečeno da se na prostoru EU trenutno izvode geološka istraživanja na 68 lokacija, a najintezivnija je potraga za ležištima litijuma, kojim se bave četiri velika projekta (ne računajući Srbiju).

“Osim litijuma, intenzivno se istražuju i prostori potencijalni za otkrivanje ležišta nikla, kobalta, retkih zemalja i retkih elemenata. Trenutno najveći i najznačajniji projekat, najbliži otpočinjanju eksploatacije je rudnik litijuma u ležištu Cinovec, severozapadno od Praga. Zajedničkim ulaganjima nemačkih i čeških kompanija eksploatacija litijuma počeće najkasnije 2026. godine, rečeno je na konferenciji”, navodi Mijatović.

Ekspert napominje da će se, sudeći po specifičnom tipu ležišta, najverovatnije eksploatisati i kalaj i volfram, a da se otvara i mogućnost ekstrahovanja i mnogih retkih elemenata i elemenata rijetkih zemalja.

“Perspektiva ovog rudnika kao izvora kritičnih minerala u EU je velika, ali i šire. Po rečima domaćina, češka ekonomija očekuje velike finansijske efekte kada krene eksploatacija. To su u izlaganjima i istakli predstavnici kompanije European Metals Holdings, koja u potpunosti poseduje projekat i razvija ga sa investicijom od 482 miliona dolara. Oni predviđaju godišnju proizvodnju od oko 2,4 milijarde tona rude. Poređenja radi, predviđena godišnja proizvodnja iz Loznice iznosila bi oko 1,6 do 1,8 miliona tona rude i dobijanje najmanje dva proizvoda, litijuma i bora”, zaključuje Mijatović.

Evropska lista
EU je 2020. napravila poslednju verziju svoje liste 30 kritičnih mineralnih sirovina: antimon, berilijum, borati, kobalt, ugalj za koksovanje, fluorit, galijum, germanijum, laki i teški rijetki elementi, indijum, litijum, magnezijum, grafit, niobijum, platinska grupa metala, fosfati, silicija, volfram, barit, boksit, hafnijum, prirodna guma (kaučuk), skandijum, tantal, titan, vanadijum, bizmut, fosfor, stroncijum.

Američki spisak
SAD su zakonom utvrdile 36 kritičnih minerala, po redoslijedu od najvišeg do najnižeg, na osnovu srednje vrijednosti njihovih ukupnih ocjena rizika ponude: galijum, niobijum, kobalt, neodimijum, rutenijum, rodijum, disprozijum, aluminijum, fluorit, platina, iridijum, prazeodimijum, cerijum, lantan, bizmut, itrijum, antimon, tantal, hafnijum, volfram, vanadijum, kalaj, magnezijum, germanijum, paladijum, titan, cink, grafit, hrom, arsen, barit, indijum, samarijum, mangan i telur, litijum.

Društvo

KAFA U LOKALIMA JOŠ SKUPLJA! Šoljicu omiljenog napitka PLAĆAĆETE JOŠ VIŠE!

U narednih 15 dana, cijene kafe u lokalima širom Bosne i Hercegovine će ponovno porasti. Nabavna cijena kafe povećala se za oko 10%, što je natjeralo ugostitelje na povećanje cijena kako bi mogli pokriti troškove.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeca“, izjavio je da su ugostitelji već dostigli maksimum cijena koje građani mogu podnijeti.

– Prosječna cijena kafe u Banjoj Luci kreće se od dvije do 3.50 KM. S povećanjem nabavne cijene kafe, doći će i do male korekcije cijena u lokalima. Pomjeranje cijena je stvar opstanka, a ne veće zarade -rekao je Kurtinović za Hercegovina.info.

Kurtinović je naglasio da se povećanje cijena ne odnosi samo na kafu, već i na rast plata radnika i ukupno poslovanje.

– Promjene cijena će se događati u narednih 15 dana, ko god ih misli mijenjati, učinit će to tad. Sve ostalo je prilagođavanje – dodao je.

Marijana Jarak, vlasnica mostarskog lokala „Gaža bar“, potvrdila je da su poskupljenja najavljena, ali još nisu stupila na snagu.

– Prosječna cijena kafe u Mostaru je 2 KM. Mislim da neće biti problem ako kafa jednom poskupi, a ne kao prošle godine kada su cijene rasle tri puta – rekla je Jarak za Hercegovina.info.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, u prva tri mjeseca ove godine, BiH je uvezla preko 4,8 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 35,9 miliona KM, najviše iz Brazila. Ova povećanja uvozne cijene dodatno su pritisnula domaće tržište i ugostitelje.

Ugostitelji su složni u jednom – pomjeranje cijena je neizbježno zbog rastućih troškova, ali se trude održati pristupačne cijene za svoje goste.

Kafa, kao omiljeni topli napitak, ne smije postati luksuz, te je važno raditi na povećanju životnog standarda građana, zaključuju ugostitelji.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo i nestabilno sa kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti promjenljivo i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Ujutro i prijepodne ponegdje na sjeveru očekuje se prolazna slaba kiša ili pljusak, u ostalim krajevima promjenljivo i uglavnom oblačno uz sunčane periode.

Od sredine dana jače naoblačenje se očekuje na jugu i jugozapadu koje će se poslije podne širiti ka ostalim krajevima i usloviti kišu i pljuskove praćene grmljavinom.

Lokalno su moguće nepogode u vidu obilnijih padavina i mjestimične pojave grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prema večeri i noći na srijedu dolazi do postepenog prestanka padavina, a samo će lokalno na sjeveru biti moguća prolazna kiša i pljusak sa grmljavinom.

Na krajnjem jugu tokom većeg dijela dana biće promjenljivo vrijeme uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, te povremenu prolaznu kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjeverni do sjeveroistočni, kasnije tokom dana promjenljiv, povremeno i pojačan. U Hercegovini slab do umjeren jugozapadni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 16 do 21, u višim predjelima od 12, a dnevna od 23 na jugozapadu do 32 na sjeveroistoku i krajnjem jugu, u višim predjelima 21 stepen Celzijusov.

Nastavi čitati

Društvo

Najčešće pitanje vozača: Za koje države je potrebno izvaditi ZELENU KARTU

Na osnovu čestih upita vozača u periodu godišnjih odmora kada se češće putuje u inostranstvo, a u cilju jasnijeg razumijevanja važnosti posjedovanja dokumenta zelena karta/IMIC, iz Biroa zelene karte u BiH podsjećaju vozače za koje države je potrebno imati dokument zelena karta/IMIC.

Nakon pristupanja Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini Multilateralnom sporazumu, dokument zelena karta/IMIC je obavezan kod putovanja u 9 država članica Sistema zelene karte, i to:

Albanija (AL)
Azerbejdžan (AZ)
Sjeverna Makedonija (MK)
Maroko (MA)
Moldavija (MD)
Tunis (TN)
Turska (TR)
Ukrajina (UA)
Ujedinjeno kraljevstvo (UK)

Radi utvrđivanja valjanosti međunarodnog osiguranja od automobilske odgovornosti, vozači “BIH” registarskih oznaka pri ulasku u navedene zemlje predočavaju važeću zelenu kartu/IMIC, koju osiguranicima izdaju društva za osiguranje temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, piše N1.

Nakon pristupanja Multilateralnom sporazumu – 20. 10. 2020. godine, na temelju kojeg nacionalni biroi zelene karte preuzimaju obavezu garancije šteta, koje su u zemljama potpisnicama Multilateralnog sporazuma prouzrokovala vozila s inostranim registracijskim oznakama, vozačima vozila sa “BIH” registarskom oznakom se pri prelasku granica zemalja Evropskog ekonomskog prostora, Srbije, Crne Gore, Andore i Švajcarske, ne vrši provjera posjedovanja zelene karte/IMIC-a, već kao dokaz o postojanju obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti služi registarska tablica motornog vozila.

Zbog jedinstvenog obrasca u svim zemljama Sistema zelene karte, zelena karta/IMIC je dokument na engleskom jeziku, kojim se lakše identifikuju učesnici saobraćajnih nezgoda i koji sadrži sve podatke koji su svakom učesniku saobraćajne nezgode potrebni za podnošenje odštetnog zahtjeva kod nadležnog osiguravajućeg društva ili odnosnog nacionalnog biroa zelene karte. Na poleđini zelene karte/IMIC-a navedene su adrese i telefonski brojevi nacionalnih biroa u kojima sudionici saobraćajnih nezgoda mogu dobiti potrebne informacije u vezi s naplatom odštetnih zahtjeva proizašlih iz saobraćajnih nezgoda u inostranstvu.

Iz svih ovih razloga, preporuka Biroa zelene karte BiH je da osiguranici posjeduju zelenu kartu / IMIC prilikom putovanja u inostranstvo, uključujući i zemlje u kojima ista nije obavezna za nesmetano kretanje i prelazak međunarodnih granica.

Nastavi čitati

Aktuelno