Connect with us

Politika

SISTEM NA ISPITU! Kako je slučaj “Nešić” otkrio slabosti vlasti i pravosuđa

Hronologija je sljedeća: predmet kojim je obuhvaćen nedavno uhapšeni Nenad Nešić formiran je još 2019. Četiri godine kasnije, u januaru 2023, on sjeda u fotelju ministra bezbjednosti BiH. Takve stvari ne smiju se dešavati, smatraju stručnjaci, iz čijih se izjava može zaključiti da na putu do funkcije bezbjednjaka ne bi smjela biti nijedna mrlja.

I ne samo oni – nedavno je i glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić direktno, bez ikakvog okolišanja, ukazao na ovaj problem.

“Smatramo da bezbjednosne provjere koje se vrše tokom imenovanja lica u bezbjednosnom sektoru treba da izvrše korjenite promjene, one ne treba da budu formalne, nego stvarne, jer samo tako možemo spriječiti ovakva krivična djela i boriti se protiv njih”, rekao je Kajganić, govoreći o akciji u kojoj su uhapšeni Nešić i još šest osoba, zbog sumnje u milionski kriminal u “Putevima Republike Srpske”, u kojim je još aktuelni ministar bezbjednosti BiH svojevremeno bio direktor.

Kada je Nermin Pećanac, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, trebalo da dođe na tu funkciju, provjere su bile, sudeći po njegovim riječima, najblaže rečeno, temeljne.

“To je bilo, ja mislim, 2001. godine. Ja sam morao proći sve provjere. Traženo je od suda da li imam ikakav predmet, tražili su od tužilaštava, pa i od Poreske da li imam ikakva dugovanja, odnosno neplaćeni porez”, prisjetio se Pećanac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Bila je to, kaže, korjenita provjera u nizu nadležnih institucija i cijeli taj proces trajao je 10-15 dana.

“Međutim, kasnije, kako je vrijeme odmicalo, to je sve popuštalo. Mi sad vidimo da su neka mjesta maltene postala sigurna kuća za ljude koji su, blago rečeno, kompromitovani”, ističe Pećanac.

Prije 10-15 godina se, dodaje, nije moglo desiti da budete dva puta pravosnažno presuđeni i da obavljate funkciju ministra unutrašnjih poslova, te potvrđuje da pri tome misli na aktuelnog ministra Ramu Isaka.

“Jednostavno, sada te sigurnosne provjere ništa ne znače. Sve se radi reda radi”, naveo je Pećanac.

Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić, koji je, kako kaže, učestvovao u izradi bezbjednosnih upitnika, po kojima se radi bezbjednosna provjera, ukazuje na dva segmenta – taj upitnik je potrebno doraditi, a pritom je neophodna njegova dosljedna primjena.

“Nažalost, mislim da Nešićev slučaj nije jedini. On je više došao u fokus javnosti, ali imali smo mi u zadnjem periodu još neke slične situacije, gdje i po onim procedurama, koje se sada moraju ispoštovati kada govorimo o Zakonu o zaštiti tajnih podataka, neki od visokih dužnosnika, koji trenutno obavljaju funkcije, pogotovo u sigurnosnom sektoru, ne bi zadovoljili tu sigurnosnu provjeru”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.

Generalno, kako dodaje, stav glavnog tužioca Tužilaštva BiH je potpuno tačan, s tim što je Tužilaštvo trebalo, smatra, i ranije reagovati.

“I ovakav kakav jeste upitnik, on, ako se radi temeljito i profesionalno, može odgovoriti na svoju osnovnu namjenu, a to je da se izvrše detaljne provjere, pogotovo za lica na najodgovornijim funkcijama, prvenstveno u sigurnosnom sektoru, odnosno u policijskim i sigurnosnim agencijama. Ja mislim da, kada bi se radilo i po trenutnim upitnicima za sigurnosne provjere, dobar dio aktuelnih funkcionera ne bi zadovoljio detaljne sigurnosne provjere”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.

Kajganić je, podsjetimo, uz Nešića, nedavno spomenuo i Bojana Cvijetića, bivšeg savjetnika nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.

“Imamo značajne probleme s neovlaštenim curenjem informacija iz svih sigurnosnih institucija na visokom nivou. Podigli smo nekoliko akcija i protiv dvadesetak osoba iz Sky grupa, gdje su oni dijelili informacije s organizovanim kriminalnim grupama. Zato se trenutno sudi savjetniku bivšeg ministra sigurnosti”, naveo je Kajganić.

Kako to sve (ne) funkcioniše u BiH, svjedoči niz primjera. Podsjećanja radi, Sadik Ahmetović, koji je bio ministar u periodu 2009-2012, pravosnažno je osuđen za zloupotrebu položaja na šest mjeseci zatvora, Selmo Cikotić je pravosnažno osuđen na tri godine zatvora i nalazi se u zatvoru u Vojkovićima, a Dragan Mektić je i dalje pod istragom.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno