Frustriran si, poručio je predsjednik Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković svom političkom protivniku Bakiru Izetbegoviću, ali mu lider SDA nije ostao dužan, već je prvog čovjeka NiP-a zasuo nizom optužbi.

Žestok verbalni rat aktuelnog ministra inostranih poslova BiH i nekadašnjeg člana Predsjedništva vlada na društvenim mrežama, gdje ni jedan ni drugi previše ne biraju riječi.

Izetbegović je naveo da ga je Konaković pozvao da se rasprave pred kamerama, te na to dodao da “predsjednici velikih i ozbiljnih stranaka nigdje u svijetu ne vode rasprave ‘jedan na jedan’ sa predsjednicima malih stranaka”. A onda je otišao i korak dalje. “Naročito to ne rade kada su predsjednici takvih stranaka evidentirani u Europolovoj shemi kao saradnici narko-kartela, kada su opterećeni aferama o neregularnim diplomama i kada na sedmičnoj bazi gube presude zbog izrečenih kleveta”, naveo je Izetbegović.

Ipak, predsjednik SDA kaže da će napraviti izuzetak kada je u pitanju Konaković. Ali, pod jednim uslovom.

“On će morati, kako sam to kaže, da zaista ‘izađe na crtu’, da ne gura druge ispred sebe. Morat će da se kandiduje za poziciju člana Predsjedništva BiH, onako kako sam to ja učinio prije par godina kada sam ‘na crtu’ izašao političkom klasteru od 11 domaćih stranaka i skoro toliko inostranih mentora i pokrovitelja. Time bi Konaković izborio pravo da raspravlja sa predsjednikom najjače političke stranke u BiH”, istakao je Izetbegović.

Za debatu o bilo kojoj temu je, tvrdi, spreman. “Vodićemo javnu debatu o bilo kojoj temi, u bilo kojem trajanju, na bilo kojem mediju – uključujući i one koji ‘rade onako kako politike ‘trojke’ od njih traže’. Ali, siguran sam, Konaković će izbjeći istinski ‘izlazak na crtu’, zaklonit će se iza nekog drugog, hrabrijeg. Ušutjet će se kao što se ušutio kada mu je koalicioni partner Milorad Dodik psovao genocid u Konjicu”, naveo je Izetbegović.

Do tada je, dodaje, odgovorio na tvrdnju da su priče o izdajama i političkim trgovinama “trojke” sa SNSD-om i HDZ-om “lažni narativ”.

“Spisak predaja i prodaja, dogovaranih po Dodikovim destilerijama i košarkaškim utakmicama, je predugačak. Zato ću podsjetiti samo na one najvažnije i najštetnije”, naveo je Izetbegović.

Naveo je da su SNSD-u “predati” Ministarstvo bezbjednosti, Ministarstvo finansija i trezora, Uprava za indirektno oporezivanje BiH…

“Sto miliona KM isporučeno je Dodiku za ‘kumovu zgradu’. Konakovićev glas u Vijeću ministara presudno je utjecao na ovu odluku”, navodi Izetbegović.

Konaković, takođe, nije bio blag: navodi da se Izetbegović oglasio iz trezora.

“Nigdje na svijetu ne postoji predsjednik ‘velike stranke’ koji svaki dan govori o predsjedniku ‘male stranke’, a uporno izbjegava javne debate i susrete kao što ti radiš. Armija botova i uhljeba dijeli ratne slike na kojim nosiš uniformu i time kao dokazuju da nisi bio u trezoru”, poručio je lider NiP-a predsjedniku SDA.

I Konaković se pritom osvrnuo na SNSD.

“Da se sretnemo, ti bi morao odgovoriti šta je sve ‘trojka’ imenovala, a ti ranije dao SNSD-u i HDZ-u, šta smo sve vratili teškom mukom jer si zbog KCUS i OSA davao ministarstva, institucije, pozicije. Šakom i kapom. Odgovorićeš ako Bog da. Pa ćemo sve onda na vagu da ljudi vide ko je bolje pregovarao”, naveo je Konaković.

Optužio je Izetbegovića da je uništio koalicioni kapacitet SDA svojim muljažama.

“Nismo se mi na drugoj strani skupili jer te ne volimo, okupili smo se da zemlju od tebe i tvoje politike spasimo”, naveo je predsjednik NiP-a.

A potom se dotakao i pojedinih afera.

“Smeta mi što od kriminalaca koji su nabavljali sumnjive respiratore na kojim su ljudi umirali praviš heroje i rušiš pravosudni sistem. Smeta mi što si tupavim politikama jačao Dodika i Čovića konstantno. Smeta mi što je zemlja pod tvojim ‘liderstvom’ postala prva na listama korupcije i prva po odlasku ljudi”, naveo je Konaković.

Najviše mu, dodao je, smeta što je Izetbegović “uništio reviziju presude protiv Srbije i svjesno lagao da je agent Sakib Softić legalan, a znao je da ambasadorica može predati zahtjev za obnovu”.

“Naš kandidat za člana Predsjedništva BiH biće onaj koji je za državu i njene interese najbolji, onako kako smo predložili Denisa Bećirovića, koji danas neumorno popravlja sve što si ti godinama kvario. Gdje ću u svemu tome biti ja? Saznaćeš na vrijeme. Ima li iko oko tebe ko ti smije reći da se na shemi Europola, za koju me prozivaš, nalazite i ti i Sebija?”, upitao je Konaković, prenose Nezavisne.

Iako kriza u BiH gotovo kontinuirano traje od potpisivanja Dejtona do danas, nivo političkih podjela nikada nije bio na ovako toksičnom nivou kao što je to danas.

Duboke političke podjele oduvijek su postojale između stranaka različitih naroda, ali podjele su se produbile između stranaka unutar istog naroda.

U Republici Srpskoj, na primjer, predstavnici vladajuće koalicije, okupljene oko predsjednika Milorada Dodika s jedne strane i opozicije s druge, više se ne mogu dogovoriti ni o načelnim rezolucijama u Skupštini, a podjele postoje i u samom opozicionom bloku, na primjer između dijela PDP-a koji predvodi njegov predsjednik Draško Stanivuković i ostatka opozicije.

Pritom, u SDS-u postoje žestoke podjele u samoj stranci, što se nedavno pokazalo praktičnim istjerivanjem Milana Miličevića sa čela te stranke, a ruže ne cvjetaju ni u vladajućoj koaliciji, gdje se svađe često prikrivaju Dodikovim autoritetom kako ne bi isplivale u javnost.

Kao da to nije dovoljno, u RS postoje ozbiljne najave, o kojima su “Nezavisne” nedavno pisale, da se formira i PDP 2018, kao odgovor dijela članstva stranke, predvođenog Igorom Crnatkom, na politiku vođstva stranke, a ne treba podsjećati da je Jelena Trivić, zajednički kandidat opozicije u RS na prošlim opštim izborima, napustila PDP i formirala vlastitu stranku, što je takođe dovelo do dubokih podjela unutar opozicije.

U Sarajevu, s druge strane, čini se da jedino što spaja stranke “trojke” s jedne i SDA s druge strane jeste netrpeljivost prema Dodiku.

Može se steći utisak da SDA želi da spriječi “trojku” da Dodik bude procesuiran samo jer se boje da bi “trojci” porastao rejting među biračima. Ni u samoj “trojci” ne može proći bez ozbiljnih turbulencija, što se moglo vidjeti prilikom prošlogodišnjih lokalnih izbora, a u NiP-u je zamalo došlo do raskola u stranci, posebno u opštini Novo Sarajevo.

Izlazak Elmedina Konakovića iz SDA i formiranje vlastite stranke NiP duboko je potresao SDA, a podjele nisu stale Konakovićevim izlaskom. Osim toga, ne treba zaboraviti da je opoziciju protiv SDA i DF-a činilo osam stranaka, a da ih je pet izašlo iz koalicije čim je došlo do pitanja podjela funkcija.

Iako se hrvatski politički predstavnici tradicionalno drže na okupu, ove godine je prvi put došlo do ozbiljnog “pucanja” u Hrvatskom narodnom saboru. U februaru su HDZ 1990, HNP, HDS i HSS saopštili da njihovih 170 odbornika neće više raditi u ovom tijelu, tvrdeći da HDZ BiH, sa Draganom Čovićem, njenim predsjednikom, na čelu monopolizuje rad te organizacije.

Naveli su da se ujedinjuju s ciljem skidanja HDZ-a s vlasti na izborima 2026. godine, a čini se da sredine u BiH koje nisu geografski blizu Mostara sve češće preferiraju druge političke opcije. Naravno, nije prvi put da je došlo do podjela, kao što se, na primjer, HDZ podijelio nakon propasti “aprilskog paketa” ustavnih promjena u BiH, kada se Božo Ljubić odvojio i formirao HDZ 1990, ali nivo podjela na svim stranama u BiH je do sada nezabilježen.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da je primarni razlog toksičnosti u politici sistemska korupcija, s jedne strane i strah političkih elita od procesuiranja, s druge. Međutim, on je mišljenja da se stvari pomjeraju nabolje jer, prema njegovom mišljenju, kod građana postoji zasićenost postojećim stanjem, te smatra da ljudi žele promjene.

“To meni budi nadu da je ovo neki, po mojom mišljenju, početak, izlazak iz neke političke krize, a time iz ekonomske i socijalne krize. Mislim da je sazrelo vrijeme za određeno moralno pročišćavanje ovih naših prostora od dna do vrha, a kad je vrh u pitanju, to možemo sigurno uraditi mi koji imamo prava glasa na sljedećim izborima”, rekao je Šehić za “Nezavisne”.

Radoš Krstojević, novinar “Nezavisnih”, kaže da ne pamti ovoliko političkih sukoba istovremeno koji se vode na sve tri strane i između blokova.

“To apsolutno govori o tome koliko su politika i društvo u BiH zatrovani. To se, prije svega putem javnih nastupa i društvenih mreža, onda prenosi među narodom, i svako ko iole zna da čita ili tumači bilo šta, na brojnim mjestima može vidjeti nevjerovatne izlive mržnje o onima koji mu ne odgovaraju. Mislim da je u takvoj atmosferi, gdje je ključ da drugu ili treću stranu prikažete kao najgoru moguću, apsolutno nemoguće postići bilo kakav dogovor ukoliko ih neko sa strane ne ‘povuče za uši’ i kaže: Tako više ne može. Ili ćete sjesti i razgovarati ili nećete dobiti ništa”, smatra Krstojević.

Najava Milorada Dodika o osnivanju fonda za dječiju štednju i investicije koji bi garantovao isplati 140 hiljada KM svakom djetetu nakon navršenih 18 godina je besmislica koja nema nikakvo ekonomsko utemeljenje, ocjenjuju ekonomisti. Dodik obećava jer mu ništa drugo ije preostalo, saglasni su oni. Djeco Republike Srpske više nećete biti prepušteni samo roditeljima. Nakon 20 godina vladavine SNSD ima rješenje kako da država stane iza vas i iz glave vam izbije ideju iseljenja. U 2026. startuje Fond za dječiju štednju i investicije. Znači, svako novorođenče dobiće 1.000 KM oročenih na 18 godina, namjenjenih isključivo za kupovinu državnih obveznica.

“Nakon 18 godina svako dijete na svom računu imaće 140.000 KM. To će imati isključivo ukoliko odluči da nastavi da živi ovdje”, rekao je nedavno Dodik. “Govoriti o izjavi građanina Milorada Dodika zaista postaje besmisleno. Zašto se diskutuje o izjavi jednog građanina koji daje bilo kakva obećanja”, kaže Mirjana Orašanin ekonomista i poslanik SDS-a u NS Republike Srpske.

Ako se i sklonimo od političkih diskusija, šta kaže ekonomska računica?

“Ne postoji legalni oblik ulaganja koji bi obezbijedio da danas uloženih 1.000 KM za 18 godina obezbijedi iznos sredstava od 140.000 KM”, jasan je Stanić.

Stanić pita čiji digitron je izračunao ovu nemoguću računicu? Mišljenje dijeli i ekonomista Orašanin.

“Koja bi to bila kamatna stopa po kojoj bi se uložilo u obveznice ili koja bi to bila stopa prinosa da se investira u neki investicioni projekat koji bi za 18 godina mogao donijeti toliki prinos. Takođe, treba imati u vidu da se radi o ulaganjima na teritoriji Republike Srpske koja ima rastuću inflaciju i koju karakteriše ogromna neizvjesnost”, navela je Orašanin.

Ni pogled u prinose držanih obveznica prema građanima koje su takođe spektakularno najavljene, ne uliva povjerenje u prosperitet ideje.

“Narodne obveznice koje su realizovane početkom ove godine su obezbjeđivale prinos od 4,5 odsto. Dakle, ni približno se ne može obezbijediti taj iznos”, podsjeća ekonomista Stanić.

Objašnjeno je da bi u fondu dječije štednje u prvoj godini trebalo biti između 30 i 40 miliona KM.

“Znamo kako se završavaju sva ulaganja državne administracije u našim uslovima. Najbolji pokazatelj takvih ulaganja jesu javna preduzeća koja redom bilježe značajne gubitke.”

Orašanin je dodala da je Milorad Dodik bio na vlasti 20 godina, te da je bio vlasnik života i smrti i imao je dovoljno vremena da pokaže šta zna o ekonomiji.

“Danas so mi najsiromašnija zemlja u Evropi, najzaduženija iz koje stanovništvo sve više odlazi.”

Ako se sjetimo prijetnji da se u Srpskoj ne može uspjeti bez stranačke knjižice SNSD-a, onda se pod znak pitanja stavljaju čak i Dodikove dobre namjere.

Sada se Dodik sjetio da poruči da, kako je rekao, “ako nemamo mlade koji osjećaju da Republika brine za njih onda ne možemo računati ni na našu budućnost”.

Reče on, držeći se zavazduh jer funkciju više nema.

(BN)