Ukrajina se već treći dan zaredom suočava sa ograničenjima u korišćenju vojne verzije satelitskog interneta Starlink – sistema Staršild.

Prema riječima izvora, čini se da situacija za Ukrajince postaje dramatična.

„Prvog dana ograničenja su zahvatila 10 odsto misija, drugog dana 50 odsto, a danas zbog ograničenja propada 100 odsto misija“, izjavio je izvor.

Otpravnik poslova Ukrajine u Sjedinjenim Američkim Državama Denis Senik izjavio je da se ukrajinski dronovi isključuju kada lete brzinom većom od 160 kilometara na čas.

„Trenutno nemamo objašnjenje ni od SpejsIksa ni od Pentagona“, rekao je.

S druge strane, kompanija SpejsIks, u čijem su vlasništvu Starlink i njegova vojna verzija, demantovala je uvođenje bilo kakvih ograničenja.

„To nije tačno. Nije bilo nikakvih promjena“, poručili su iz kompanije.

Zelenski: „Ovo je sistemsko ograničenje, a ne greška“

O ponovnom usporavanju rada satelitskog interneta prvi je u četvrtak izvijestio ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

Prema njegovim riječima, ograničenja su na snazi duž cijele linije fronta, kao i na područjima pod ruskom kontrolom.

Zelenski je istakao da to utiče na sposobnost ukrajinske vojske da presreće ruske dronove na mlazni pogon.

„Ukrajinska vojska već je istražila okolnosti i utvrdila da nije riječ o nasumičnim greškama, već o sistemskim ograničenjima brzine“, upozorio je Zelenski.

Izjava ukrajinskog predsjednika uslijedila je uoči sastanka specijalnih izaslanika američkog predsjednika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera sa Vladimirom Putinom u Moskvi.

Sredinom oktobra Oružane snage Ukrajine prvi put su izvijestile o problemima sa vojnom verzijom Starlinka.

Ukrajinski zvaničnici posljednji put su izvijestili o ograničenjima brzine tokom kretanja u periodu od noći između 13. i 14. oktobra do 23. oktobra.

Satelitski internet prestao je da radi na dronovima koji su se kretali brzinom od 130 do 160 kilometara na čas.

Ograničenja su otežala upotrebu ukrajinskih dronova i poremetila niz vojnih operacija.

Zelenski je naveo da vojska zbog toga nije mogla da lansira približno 2.000 dronova presretača, prenosi nezavisni ruski list „The Moscow Times“.

Prema pisanju „The Economista“, čelnik kompanije SpejsIks Ilon Mask naredio je usporavanje rada satelitskog interneta zbog ukrajinskih napada na ruske rafinerije nafte.

S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp negirao je da su on ili Mask naredili ograničavanje ukrajinskog pristupa Starlinku.

Mask je naknadno optužio Kijev da tu uslugu koristi za izvođenje napada i tvrdio da je Staršild pod kontrolom američke vlade.

Ograničenja u oktobru

Tramp je 22. oktobra izjavio da je SpejsIks Ukrajini ponovo omogućio puni pristup Starlinku.

Ukrajina u to vrijeme nije napadala ruske rafinerije, ali je krajem oktobra nastavila sa redovnim napadima i tokom posljednje dvije sedmice pogodila najmanje devet postrojenja.

Ranije je Tramp od Kijeva zahtijevao da jednostrano prekine napade na ruska naftna postrojenja – bez sličnih obaveza za Kremlj – optužujući te napade za nestašicu i rast cijena dizela na svjetskom tržištu.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika za odbrambene tehnologije Sergej „Fleš“ Beskrestnov izvijestio je u četvrtak da ograničenja Staršilda negativno utiču na ukrajinske operacije helikoptera protiv dronova, kao i na ukrajinske dronove presretače na mlazni pogon.

Ograničenja Staršilda ometaju sposobnost Ukrajine da presreće ruske dronove sa klipnim i mlaznim motorima zbog ograničenja u prenosu komunikacije prema letjelicama za borbu protiv dronova i dronovima presretačima na mlazni pogon koji lete brzinom većom od 160 kilometara na čas.

Ukrajinske snage nemaju pristup uslugama Staršilda iznad Rusije jer je SpejsIks geografski ograničio pristup Ukrajine isključivo na područje unutar njenih međunarodno priznatih granica.

IG Metal odobrio je 24-časovne štrajkove upozorenja u njemačkoj metalnoj i elektroindustriji, nakon što poslodavci nisu iznijeli konkretnu ponudu u pregovorima.

Sindikat traži povećanje plata od pet odsto, sigurnost radnih mjesta i dodatne socijalne mjere, dok poslodavci nude jednokratnu isplatu i rast zarada od 1,3 odsto tek 2028. godine.

Izvršni odbor njemačkog sindikata IG Metal odobrio je 24-časovne štrajkove upozorenja u metalnoj i elektroindustriji, saopšteno je iz ovog sindikata.

Ovom odlukom otvoren je put za cjelodnevne obustave rada, kao odgovor na odbijanje poslodavaca da iznesu konkretnu ponudu u aktuelnom krugu kolektivnih pregovora. Sindikat tako značajno pojačava pritisak na poslodavce i proširuje proteste radnika.

Prethodno je 464.000 radnika širom Njemačke već učestvovalo u jednosatnim štrajkovima upozorenja, zahtijevajući veće plate i sigurniju budućnost.

Nova faza pregovora

„Poslodavci žele da ovaj krug pregovora o platama pretvore u suštinski spor. Više se ne radi samo o novcu i radnim mjestima, već o tome da li će kolektivno ugovoreni standardi, pravo na suodlučivanje i pouzdana pravila nastaviti da važe i u budućnosti. Svako ko želi da naruši kolektivno ugovorene standarde, iznese nepovoljnu ponudu, ograniči prava na suodlučivanje i prebaci odlučivanje sa kolektivnih ugovora na pojedinačne kompanije, napada same temelje kolektivnog pregovaranja. Zato sada pojačavamo pritisak i 24-časovnim štrajkovima upozorenja dajemo poslodavcima intenzivan period za razmišljanje. Naši radnici će pronaći samouvjeren i odgovarajući odgovor na provokacije druge strane“, izjavila je Kristijane Bener, prva predsjednica sindikata IG Metal.

Poslodavci do sada sindikatu nisu predstavili konkretnu pregovaračku ponudu. Umjesto toga, tražili su načine da kompanijama omoguće zaobilaženje kolektivno ugovorenih pravila, bez preuzimanja obavezujućih ustupaka.

Nasuprot tome, IG Metal je razvio paket mjera usmjerenih ka budućnosti, koji kompanijama u opravdanim i ograničenim slučajevima omogućava veću fleksibilnost. Međutim, takva fleksibilnost bila bi uslovljena obavezujućim obavezama u pogledu investicija, očuvanja proizvodnih lokacija i zapošljavanja, uz pravo radnika na suodlučivanje i nadzor nad sprovođenjem dogovora.

Traže povećanje plata od pet odsto

IG Metal od poslodavaca zahtijeva povećanje plata od pet odsto, kao i kolektivni ugovor kojim bi se garantovala sigurnost radnih mjesta, učešće zaposlenih u dobiti i dodatna socijalna komponenta za radnike sa najnižim primanjima.

Poslodavci trenutno nude jednokratnu isplatu od nekoliko stotina evra, koja bi mogla da bude ukinuta, kao i povećanje plata od 1,3 odsto tokom ljeta 2028. godine.

„Predstavili smo uravnotežen kolektivni ugovor sa rješenjima usmjerenim ka budućnosti, kojima se obezbjeđuju sigurnost radnih mjesta i finansijska stabilnost. Uprkos velikom broju štrajkova upozorenja, poslodavci nisu napravili ni najmanji pomak u susret radnicima. Umjesto traženja rješenja, nude stvarno smanjenje zarada. Ovim 24-časovnim štrajkovima upozorenja radnici ostvaruju svoje ustavom zagarantovano pravo, koje potvrđuju i najviši sudovi. Oni zahtijevaju pravedne zarade za sve, bez obzira na to da li kompanije posluju sa poteškoćama ili ostvaruju dobre rezultate“, izjavila je Nadine Boguslavski, glavna pregovaračica sindikata IG Metal.

Nakon dosadašnjih jednosatnih štrajkova upozorenja, IG Metal ovom odlukom pokreće novu fazu eskalacije protesta.

Odlukom Izvršnog odbora omogućeno je da radnici budu pozvani na cjelodnevne obustave rada. Međutim, članovi sindikata u kompanijama najprije moraju da glasaju o učešću u štrajku.

Članovi IG Metala koji budu učestvovali u štrajkovima dobiće od sindikata novčanu naknadu za izgubljenu zaradu.

IG Metal za sada nije iznio dodatne detalje o planovima za organizovanje štrajkova. Četvrta runda pregovora za metalnu i elektroindustriju još nije zakazana

Oko 71 odsto građana Evrope podržava formiranje zajedničke vojske Evropske unije, dok 78 odsto ispitanika u zemljama članicama EU želi jačanje odbrambenih kapaciteta Unije u saradnji sa NATO, pokazalo je istraživanje bezbjednosnog tink-tenka GLOBSEC za 2026. godinu, čije je rezultate objavio briselski “Politiko”.

Podrška stvaranju evropske vojske zabilježena je u svim ispitanim zemljama članicama EU, a najveća je u Rumuniji, gdje tu ideju podržava 82 odsto ispitanika. Slijede Litvanija sa 78 i Francuska sa 75 odsto.

U kojim zemljama je podrška zajedničkoj vojsci najveća?

U Poljskoj i Bugarskoj podrška iznosi oko 70 odsto, dok je u Njemačkoj 69 odsto.

Istraživanje je sprovedeno u 14 zemalja transatlantskog prostora, uključujući 11 članica EU, Ukrajinu, Veliku Britaniju i SAD.

Podrška jačanju evropske odbrane, međutim, ne znači i odbacivanje NATO.

Oko 77 odsto ispitanika u anketiranim zemljama članicama Alijanse izjasnilo se za ostanak u tom savezu, dok 78 odsto ispitanika u zemljama EU podržava razvoj sopstvenih odbrambenih kapaciteta u saradnji sa NATO.

Građani podržavaju i povratak obaveznog vojnog roka