Connect with us

Društvo

Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE

U posljednjih deset godina dug nekadašnjih jugoslovenskih republika, gledano zbirno, uvećao se za oko 80 odsto, sa 90 na 161,8 milijardi evra i osam puta je veći od onog koji je imala nekadašnja država prije njenog raspada. Može se ovo vidjeti ako se analiziraju podaci Međunarodnog monetarnog fonda koji otkrivaju da je za nešto više od tri decenije od raspada Jugoslavije, dug republika bivše zemlje porastao, kada se konvertuje iz dolara sa 20 na današnjih 162 milijarde evra.

Pojedini ekonomisti već godinama upozoravaju da države bivše Jugoslavije polako tonu u dužničku krizu, jer je raspad bivše države, kako su pojasnili, destruktivno uticao na industriju, proizvodnja je smanjena i znatno je pala konkurentnost u privredi i preduzećima. Ukazuju i da su posljednja dešavanja u vezi sa pandemijom virusa korona, ali i rat u Ukrajini, uticali na rast dugova, ali i na njihovo otežano servisiranje.

Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.

NEKAD I SAD

Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).

Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.

Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.

BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.

AMERIKA, ZEMLjA VELIKA

Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta –  iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.

Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.

Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.

Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.

Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.

S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.

Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.

BOGATE ZEMLjE

Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.

Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.

Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.

Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.

Ko je u najvećoj opasnosti

Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.

Related Topics:

Društvo

MINIĆ NASTAVLJA PO SVOM, BEZ OBZIRA NA SVE! “Nema uslovljavanja cijene pšenice!”

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske je partner sa poljoprivrednim proizvođačima, ali ne može usloviti bilo koga da odredi cijenu berzanske robe, kao što je pšenica, kazao je Savo Minić, ministar ovog ministarstva.

– Bilo bi najnormalnije i najkorektnije da se donese neka mjera koja će usloviti davanje podsticaja i kada je u pitanju mlinsko-pekarski sektor i prerađivači u Republici Srpskoj da imaju obavezu da u okviru svog poslovanja u jednoj godini otkupe 10 do 25 odsto domaćeg proizvoda – naveo je Minić.

Minić je poslije sastanka kojem su pristvovali ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić, te predstavnici Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara i Grupacije ratarstvo i mlinsko-pekarska industrija, rekao da bi time ostvarili nephodnu vezu proizvođača pšenice i mlinsko-pekarskog sektora.

Naveo je da je na sastanku informisan da se trenutna cijena pšenice kreće od 34 do 45 feninga, te da taj dijapazon dovoljno govori da je u pitanju berzanska roba, da je kvalitet nešto što određuje cijenu i u mlinsko-pekarskom sektoru i kod onih koji proizvode za vlastite potrebe.

– Svi oni koji imaju prinos 4,5 tone po hektaru na nuli su sa proizvodnjom, a sve preko toga predstavlja zaradu i oni koji su primjenjivali agrotehničke mjere i ozbiljnije se banili poljoprivrednom proizvodnjom imaju prinose od sedam do osam tona po hektaru – rekao je Minić.

Naglasio je da će se Ministarstvo potruditi da se podsticaji za pšenicu isplate u julu.

Predsjednik Područne privredne komore Bijeljina Branimir Andrić rekao je da je proizvodnja pšenica strateška stvar svake države, pa i Republike Srpske, koja na prijavljenih 50.000 hektara i sa prosječnim prinosom od šest tona, može zadovoljiti svoje potrebe.

– S druge strane, Federacija BiH neće moći da zadovolji svoje potrebe jer zavisi od uvoza i manja je proizvodnja nego u Republici Srpskoj – rekao je Andrić, koji je i direktor Poljoprivrednog dobra “Semberija”.

Smatra neprihvatljivom inicijativa da se zabrani uvoz pšenice, ali i da se na sastancima može usaglasiti zadovoljavajuća cijena i za proizvođače i za otkupljivače.

Nastavi čitati

Društvo

LJETO SE NE PREDAJE! Temperature do 32 stepena, ali OVDJE će vas iznenaditi kiša!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje pretežno sunčano i toplije, a u drugom dijelu dana ponegdje će postojati uslovi za prolaznu kišu ili pljuskove.

Jutro će biti svježe i pretežno vedro, a prolazna magla moguća je u kotlina i oko rijeka, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Poslije podne oblačnost će se sa slabom kratkotrajnom kišom premještati ka sjeveru i istoku.

Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 15, u višim predjelima od sedam stepeni, a dnevna od 26 do 32 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, uglavnom sjevernih smjerova.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak 17, Kalinovik, Mrakovica, Čemerno i Sokolac 18, Ivan Sedlo 19, Gacko i Kneževo 20, Drinić i Livno 21, Srebrenica i Bugojno 22, Mrkonjić Grad i Rudo 23, Zvornik, Šipovo, Drvar, Jajce, Sarajevo i Tuzla 24, Višegrad, Ribnik, Srbac, Foča, Bihać, Sanski Most i Zenica 25, Banjaluka, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Novi Grad i Bileća 26, Trebinje 27 i te Mostar 31 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

HAOS U SOCIJALNOJ ZAŠTITI Sindikat poručuje: Lokalna samouprava NEMA PRAVO na plate u ustanovama!

Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske smatra da je neprimjenjiva i pravno neosnovana inicijativa Saveza opština i gradova kojom se traži usklađivanje koeficijenata i plata u ustanovama socijalne zaštite sa zakonom koji reguliše plate u lokalnoj samoupravi.

Iz Sindikata su pojasnili da Zakon o platama za zaposlene u organima jedinice lokalne samouprave nema pravno dejstvo u ustanovama socijalne zaštite.

Istaknuto je da inicijativu Saveza pojedini direktori ustanova koriste kao izgovor da odugovlače ili odbiju kolektivne pregovore, što predstavlja direktno kršenje Zakona o radu i Posebnog kolektivnog ugovora.

“Prema odredbama kolektivnog ugovora, poslodavci su bili dužni da započnu pregovore za zaključenje pojedinačnih kolektivnih ugovora najkasnije do 10. jula ove godine”, istakli su u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite Srpske.

Podsjećaju je posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti socijalne zaštite, koji je stupio na snagu 10. juna, važeći za sve ustanove u ovoj oblasti osim za one čiji je osnivač Republika Srpska, te da predstavlja obavezujući pravni akt.

“Finansijske teškoće ustanove ili odluke osnivača ne mogu biti osnov za ignorisanje odredaba kolektivnog ugovora. Svaka povreda odredaba podliježe nadzoru inspekcije rada, a u slučaju kontinuirane povrede, Sindikat zdravstva i socijalne zaštite će inicirati pokretanje postupaka pred nadležnim organima, uključujući sudske instance”, zaključuju u saopštenju.

Nastavi čitati

Aktuelno