Društvo
Bivše republike OSAM PUTA zaduženije od JUGOSLAVIJE
Upozoravaju da ni narednih godina, a pogotovo s obzirom na teško stanje unutar pojedinih evropskih zemalja, neće ništa dobrog donijeti, jer gotovo sve države bilježe pad privrednih aktivnosti ili imaju nivo koji nije dovoljan da bi se dugovi bezbolno izmirivali.
NEKAD I SAD
Hrvatska je trenutno najzaduženija od svih bivših republika. Ona je 2014. godine imala minus od 28,8 milijardi evra, a danas oko 52 – što je oko 59,9 odsto BDP. Na drugom mjestu je Slovenija kojoj je dug u posljednjih deset godina povećan sa 28,8 na oko 48 milijardi evra (67,4 odsto BDP).
Na trećem mjestu ove neslavne liste danas se nalazi Srbija koja ima bruto državni dug od oko 40 milijardi (48,6 odsto BDP). Slijedi BiH sa minusom od 9,5 milijardi (35 odsto BDP), Sjeverna Makedonija 8,6 (56,4 odsto BDP) i Crna Gora sa dugom u visini od 4,85 milijardi evra (62,6 odsto BDP). Prema Međunarodnom monetarnom fondu, bruto dug neke države inače se sastoji od svih obaveza koje zahtijevaju plaćanje, kamate ili glavnice od strane dužnika povjerioca u budućnosti.
Interesantno, kada su u pitanju Slovenija i Srbija, ove dvije zemlje su za deset godina učešće duga u BDP smanjile za gotovo 15 odsto. Još jedan zanimljiv detalj – BiH je od bivših republika najmanje zadužena ako se pogleda učešće njenog minusa u bruto društvenom proizvodu.
BiH se inače nalazi na 122 mjestu od 186 analiziranih zemalja po visini bruto državnog duga, između Kambodže i Bocvane, i nalazi se u najpovoljnijem položaju, uslovno rečeno, od gotovo svih bivših jugoslovenskih republika. Međutim, kada su u pitanju prognoze MMF-a za naredni period, one nisu nimalo optimistične. Ova finansijska institucija predviđa u svojim analizama da će državni dug u BiH kontinuirano rasti do 2029. godine. Taj novi minus, prema njihovim projekcijama, mogao bi iznositi dodatnih 4,17 milijardi evra (više za 43,8 odsto). On bi se za pet godina mogao popeti na 13,7 milijardi evra.
AMERIKA, ZEMLjA VELIKA
Globalno gledajući, javni dug krajem 2024. godine, kada se podvuče crta – iznosiće oko 102 triliona dolara. To bi bilo povećanje od pet biliona dolara za samo 12 mjeseci. Predviđa se da će on premašiti 100 odsto globalne proizvodnje do 2029. godine.
Finansijski stručnjaci i ekonomisti upozoravaju da će nivoi duga rasti brže nego što se ranije očekivalo, jer vladine politike ne uspijevaju da se pozabave rizicima zbog, kako su naveli, starenja stanovništva i povećanja troškova zdravstvene zaštite. Ukazuju i na geopolitičke tenzije koje dovode do veće potrošnje na odbranu.
Inače, najveći globalni dužnik je Amerika i to nije nikakva tajna. Kao najveća svjetska ekonomija američki dug nastavlja vrtoglavo da raste, čineći čak 34,6 odsto ukupnog svjetskog državnog duga. On trenutno iznosi više od 36 biliona dolara. O kolikom novcu se radi, prosječnoj osobi je teško shvatiti.
Ilustracije radi, pojedini analitičari su izračunali da kada bi se slagale novčanice od jednog dolara, sa američkim dugom bi se moglo “sazidati” osam nebodera od 110 spratova.
Ekonomista i saradnik centra za federalni budžet “Heritidž fondacije” Džej Entoni nedavno je upozorio da 55 centi od svakog dolara, koji je federalna vlada potrošila, je pozajmljeno.
S obzirom da se štampanje novca u Američkim federalnim rezervama i dalje ne gasi, eksperti predviđaju da će do 2034. godine državni dug ove zemlje dostići nevjerovatnih 50 biliona dolara i biti ekvivalentan oko 122 odsto BDP-a.
Ovaj rast se djelimično pripisuje odluci još uvijek aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je 2023. podigao gornju granicu duga. Naime, gornja granica duga je ukupan iznos novca koji američka vlada može da pozajmi kako bi ispunila svoje zakonske obaveze, kao što su isplata socijalnih ili medicinskih beneficija, budžeta za odbranu, kamata na državni dug, povrat poreza i drugih plaćanja.
BOGATE ZEMLjE
Kina je druga u svijetu po visini duga. U narednih pet godina predviđa se da će odnos kineskog duga i BDP-a dostići 111,1 odsto BDP-a. Kineski zvaničnici su nedavno izjavili da su spremni da primijene stimulativne mjere za podršku ekonomiji, ako novi američki predsjednik Donald Tramp uvede sveobuhvatne carine na robu uvezenu iz Kine. U ovom slučaju, kineski dug prema BDP-u mogao bi rasti čak i brže od trenutnih projekcija.
Treće mjesto na ovoj listi zauzeo je Japan sa dugom koji prevazilazi 251 odsto BDP-a. Slijede Velika Britanija, Francuska i Italija te Indija na sedmom mjestu sa 3,2 biliona dolara duga, što predstavlja povećanje od 74 odsto od 2019. godine.
Međutim, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i fiskalnoj politici koja povećava vladine prihode, predviđa se da će dug kao procenat BDP-a postepeno pasti sa 83,1 u 2024. na 80,5 odsto do 2028. godine. Iza ove mnogoljudne zemlje nalaze se Njemačka i Kanada. Od 186 zemalja koje je analizirao MMF samo jedna zemlja nema ni cent duga. To je Makao, posebna upravna regija u kojoj živi oko pola miliona stanovnika, koja je inače poznata po turizmu i kockanju.
Bogate zemlje kolektivnog Zapada, za razliku od onih u razvoju, mogu sebi da dozvole da se više zaduže, ali ekonomisti upozoravaju da je kriza na pomolu i da kolaps sada prijeti da ugrozi i najrazvijenije ekonomije, ukoliko nastave da troše i pozajmljuju ovim tempom. Njihovi dugovi rastu brzinom koja do sada nije viđena i dostižu rekordne iznose kakvi su posljednji put zabilježeni u periodu poslije Drugog svjetskog rata.
Na ovo su upozorili i iz Evropske centralne banke, navodeći da evrozona rizikuje još jednu dužničku krizu ako blok ne uspije da podstakne rast, smanji javni dug i sredi političku neizvjesnost. Da bi se ovi dugovi koliko-toliko stabilizovali, finansijski stručnjaci preporučuju velika smanjenja potrošnje i povećanje poreza u narednih pet do sedam godina.
Ko je u najvećoj opasnosti
Zemlje u razvoju moraće da se u turbulentnoj 2025. godini nose i sa rastućim otplatama kamata na dug od 29 biliona dolara koji se nakupio tokom posljednje decenije. Čak 54 zemlje troše više od 10 odsto svojih prihoda na otplatu kamata, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija. Neke, uključujući Pakistan i Nigeriju, koriste više od 30 odsto prihoda samo za plaćanje kamata. Suma oko 850 milijardi dolara ukupno prošle godine za spoljni i lokalni dug primorava zemlje da preusmjere novac sa domaće potrošnje na bolnice, puteve i škole, istovremeno povećavajući rizik za investitore na tržištima u razvoju.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i uglavnom suvo
Ujutro će biti promjenljivo oblačno i uglavnom suvo, samo na jugu ponegdje će padati slaba kiša. Na sjeveru duž rijeke Save magla i niska oblačnost ponegdje se može zadržati i tokom dana, pa se u tim krajevima očekuje hladnije vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Tokom dana očekuje se toplije i sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost.
Vjetar slab do umjeren jugozapadni, tokom dana na zapadu i na planinama povremeno jak.
Minimalna temperatura vazduha od jedan do šest, na jugu do 10 stepeni, a maksimalna od 10 do 16, u višim predjelima i mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova.
Društvo
ZNA LI MINISTARKA KOLIKO SU TORBE TEŠKE? Za narednu školsku godinu u planu 44 NOVA UDŽBENIKA?!
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva za narednu školsku godinu planira 44 nova udžbenika za osnovne i srednje škole zbog izmijenjenih nastavnih planova i programa, rekao je Srni vršilac dužnosti direktora Zavoda Predrag Spasojević.
Spasojević je napomenuo da su raspisani konkursi za nove udžbenike koji će biti otvoreni do kraja marta, a planirano je 17 novih udžbenika za osnovnu školu i 27 za srednje škole.
– Kada kažemo 17 novih udžbenika, to nisu novi predmeti, već izmijenjeni nastavni planovi i programi koji po obimu izmijenjenog nastavnog sadržaja zahtijevaju i nove udžbenike – pojasnio je Spasojević i dodao da je jedini novi predmet Digitalni svijet za peti razred.
Prema njegovim riječima, novi udžbenici u razrednoj nastavi potrebni su za Muzičku kulturu dva i tri, Moju okolinu tri i Digitalni svijet pet. Spasojević je naveo da se u predmetnoj nastavi u šestom razredu traže novi udžbenici za Geografiju, Tehničko obrazovanje, Likovnu i Muzičku kulturu, te Ruski jezik, u sedmom razredu za Muzičku kulturu, u osmom za Istoriju i Hemiju, a u devetom za Biologiju i Hemiju, Osnove informatike i Likovnu kulturu.
On je dodao da je potrebno obezbijediti i zbirku zadataka za Srpski jezik od šestog do devetog razreda kao dodatno nastavno sredstvo. Kada je riječ o udžbenicima za srednje stručne škole, Spasojević je naveo da ranije nisu imali mnogo pristiglih ponuda na konkurse koje su raspisivali, ali da sada imaju pozitivan trend i sve više izdatih srednjoškolskih udžbenika. Spasojević je rekao da će udžbenici za narednu školsku godinu biti spremni na vrijeme.
Što se tiče digitalizacije, Spasojević je naveo da se ovaj proces odvija ustaljenim tempom, te da su do sada digitalizovali kompletne udžbenike za razrednu nastavu.
– Imamo digitalizovano 36 nastavnih sadržaja i to je jedan kontinuiran proces. Kako se mijenjaju nastavni planovi i programi tako se prilagođavaju i digitalni sadržaji. Zavod prati i zahtjeve Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i promjene u nastavnom programu, kao i nove trendove – rekao je Spasojević.
Kada je riječ o poslovanju, Spasojević je naveo da će finansijski i poslovni rezultat Zavoda biti pozitivan, te da redovno servisiraju sve obaveze.
Spasojević je istakao da je Zavod na sajmovima u Banjaluci i Beogradu predstavio izdavačku djelatnost i imao zapaženu ulogu.
– Na sajmu u Beogradu, koji je najveći i najvažniji za sve izlagače Jugoistočne Evrope, imali smo veliki broj posjetilaca i zadovoljni smo našim izlaganjem i utiscima čitalaca o našoj izdavačkoj djelatnosti – rekao je Spasojević.
On je naveo da Zavod ima milionske tiraže udžbenika za osnovne i srednje škole, univerzitetskih udžbenika, lektira, beletristike i dječijeg izdavaštva.
– Imamo široku izdavačku djelatnost koju godinama razvijamo i u tom segmentu smo ispunili plan – rekao je Spasojević i dodao da planiraju i nove projekte sa izdavačima iz Srbije.
Spasojević je naveo da je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, kao najveća izdavačka kuća u Republici Srpskoj, raspisao 12. konkurs za nagradu “Zlatna sova” za najbolji neobjavljeni roman i “Sovica” za najbolju neobjavljenu knjigu za djecu. On je napomenuo da je usvojen Plan poslovanja za 2025. godinu, koji predviđa rast prometa, kako u maloprodajnim objektima, tako i u veleprodaji.
Spasojević je istakao da im je u planu dalje učešće na sajmovima, kao i kupovina zemljišta u Bijeljini za izgradnju poslovnog centra Zavoda za udžbenike.
– Bićemo posvećeni razvoju asortimana i ponude u maloprodajnoj mreži – rekao je Spasojević i dodao da očekuje da i 2025. godine posluju pozitivno.
On je istakao da je 2024. godina bila uspješna za Zavod, budući da su ispunili sve planove.
Nezavisne
Društvo
PRAVA ZIMA TEK DOLAZI! Do petka toplo i vjetrovito, a zatim KIŠA I SNIJEG!
Republiku Srpsku i Federaciju BiH do petka očekuje toplo i vjetrovito vrijeme, a potom kiša i uz pad temperature snijeg koji će u višim krajevima formirati snježni pokrivač.
Tokom ove večeri i u narednoj noći slaba kiša padaće ponegdje na sjeveru.
Ujutro će biti promjenljivo oblačno i uglavnom suvo, samo na jugu ponegdje će padati slaba kiša. Na sjeveru duž rijeke Save magla i niska oblačnost ponegdje se može zadržati i tokom dana, pa se u tim krajevima očekuje hladnije vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Tokom dana očekuje se toplije i sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost.
Vjetar slab do umjeren jugozapadni, tokom dana na zapadu i na planinama povremeno jak.
Minimalna temperatura vazduha od jedan do šest, na jugu do 10 stepeni, a maksimalna od 10 do 16, u višim predjelima i mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova.
Toplo, vjetrovito i pretežno oblačno biće i u četvrtak, 9. januara, a na istoku i uz sunčane periode. U drugom dijelu dana u Hercegovini se očekuje kiša, a slaba kiša je moguća i ponegdje na zapadu.
Duvaće umjeren do jak, na zapadu i planinama ponegdje i olujni jugo.
Maksimalna temperatura vazduha od 10 do 16, u višim predjelima i ponegdje na jugoistoku od šest stepeni.
Toplo, oblačno i suvo zadržaće se i u petak, 10. januara, ujutro, a potom će početi jača kiša na sjeverozapadu koja će popodne zahvatiti i ostale predjele.
Uz zahlađenje tokom dana kiša će preći u snijeg u višim predjelima, a u nižim krajevima miješaće se kiša, susnježica i snijeg. Doći će do porasta snježnog pokrivača u višim krajevima, a u nižim samo ponegdje.
Maksimalna temperatura vazduha ujutro od šest do 14, u višim predjelima od tri stepena, a nakon što dođe do zahlađenja minimalna temperatura vazduha uveče će biti od nula do pet, na jugu do osam, a u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.
Slabih padavina biće i u subotu, 11. januara, ujutro, a samo na jugu i jugoistoku očekuje se da budu nešto jače. Na jugu će padati kiša, a u ostalim predjelima kiša i susnježica, na planinama snijeg.
Padavine će brzo prestati i tokom dana biće pretežno suvo. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu do osam, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od četiri do osam, na jugu do 12, u višim predjelima nula stepeni.
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a samo ponegdje registrovana je i slaba kiša.
Temperatura vazduha u 13.00 časova: Čemerno i Rudo šest, Doboj i Han Pijesak sedam, Sokolac, Višegrad, Gacko i Ivan Sedlo osam, Foča devet, Mrakovica i Livno 10, Bijeljina, Srbac i Kneževo 11, Banjaluka, Bileća, Novi Grad i Zenica 12, Mrkonjić Grad, Trebinje i Široki Brijeg 13, Prijedor, Bugojno, Mostar, Šipovo i Sarajevo 14, Gradačac, Jajce i Stolac 15, Srebrenica 16, Ribnik i Bihać 17, Sanski Most i Tuzla 18 stepeni Celzijusovih.
-
Hronika2 dana ago
POŽAR KOD BANJALUKE! Vatrogasci gasili krov kuće više od dva sata (FOTO)
-
Politika2 dana ago
PRVA FOTOGRAFIJA POSLIJE OPERACIJE: Dodik vidno mršaviji (FOTO)
-
Banjaluka2 dana ago
DRINIĆ NA BADNJE JUTRO “Na ognjištu moje bake, jutros sam sa MAJKOM, BRATOM I NJEGOVOM DJECOM USJEKAO BADNJAK”
-
Svijet2 dana ago
SUKOB ISPRED MANASTIRA! Mladić izgubio život, trojica povrijeđena
-
Svijet2 dana ago
Poznato koliko su KVADRATNIH KILOMETARA Rusi zauzeli prošle godine
-
Hronika2 dana ago
EPILOG SAOBRAĆAJNE NESREĆE! Mijatović će biti testiran na alkohol i narkotike
-
Banjaluka2 dana ago
BANJALUKA NA MAPI TURISTA! Grad na Vrbasu za 11 mjeseci posjetilo 111.650 turista
-
Hronika2 dana ago
TEŽAK UDES U BEOGRADU! Fudbaler naletio na ženu, ljekari joj se bore za život