Connect with us

Društvo

SISTEM USPOSTAVLJEN! Kada kreće uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje pri ulasku u EU

Entry/Exit sistem (EES) koji će podrazumijevati uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na graničnim prelazima tehnički je već uspostavljen i spreman za primjenu, a njegovo aktiviranje na nivou schengenskog prostora predviđeno je prema najavama Evropske komisije, krajem 2025. godine.

Ovo je za Agenciju Anadolu potvrđeno iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Naime, početkom primjene EES-a za zemlje schengenskog prostora bitno će se promijeniti način ulaska državljana prvenstveno Zapadnog Balkana kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, ali i Moldavije i Ukrajine kada je u pitanju evropski kontinent.

“Što se tiče faznog uvođenja sistema, implementacija ovisi o odluci Evropske komisije. Plan faznog uvođenja biti će usklađen s evropskim smjernicama, a precizna dinamika još nije formalno objavljena”, naglasili su iz MUP-a Hrvatske.

Naglašavaju da je sistem ulazaka i izlazaka testiran na graničnim prelazima Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da svi tehnički aspekti i proceduralni protokoli budu u potpunosti operativni prije početka primjene.

MUP Hrvatske navodi kako su policijski službenici za graničnu kontrolu prošli detaljnu obuku o korištenju sistema, uključujući tehničke i operativne aspekte novog načina obavljanja granične kontrole koji uključuje i obradu biometrijskih podataka.

“Hrvatska je stoga potpuno spremna za početak rada EES-a, ali konačan početak i način rada ovisi o koordiniranoj odluci na razini Europske unije”, stav je MUP-a Hrvatske.

Iz MUP-a Hrvatske ističu kako će implementacija ovog sistema na svim spoljnim granicama Evropske unije, uključujući kopnene, morske i vazdušne prelaze, imati ključnu ulogu u praćenju ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, čime će se značajno unaprijediti bezbjednosni standardi, te osigurati učinkovitija regulacija kratkotrajnog boravka.

Kako se navodi, svaki putnik iz zemalja van Schengena moraće dati svoje lične podatke svaki put kada dođe do vanjskih granica evropskih zemalja koristeći EES.

EES prikuplja, bilježi i pohranjuje podatke navedene u putnim ispravama (puno ime, datum rođenja…), datum i mjesto svakog ulaska i izlaska, sliku lica i otiske prstiju (zvani “biometrijski podaci”), kao i da li je putniku odbijen ulazak.

Biometrijski predlošci

Na temelju prikupljenih biometrijskih podataka izradiće se biometrijski predlošci i pohraniti u zajednički Biometric Matching Service.

Državljanima zemalja koji imaju vizu za kratkoročni boravak za ulazak u schengensko područje će otisci prstiju već biti pohranjeni u viznom informacionom sistemu (VIS) i neće se ponovo pohraniti u EES.

Svaki putnik koji stigne na vanjsku granicu EU, odnosno schengenskog prostora moraće dati svoje lične podatke kako je naveo. Službenici za kontrolu pasoša skeniraće otiske prstiju i fotografisati osobe. Ove informacije biće zabilježene u digitalnoj datoteci.

Pri tome, pasoš putnika (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti ovjeren.

Ovaj proces na granici može biti brži ako putnik unaprijed registruje neke svoje podatke. To prvenstveno zavisi od toga da li postoji namjenska oprema (“samoposlužni sistem”), ako je dostupan na graničnom prelazu ili postoji mobilna aplikacija – ako je dostupna u zemlji dolaska ili odlaska.

Službenik za kontrolu pasoša

No, u bilo kojem od gore navedenih slučajeva putnik će susresti službenika za kontrolu pasoša na granici.

Bitno je navesti da ako odbije dati biometrijske podatke, putniku će biti uskraćen ulazak na područje evropskih zemalja koje koriste EES.

Takođe, sistem će bilježiti koliko dana će još putnik smjeti boraviti na teritoriji evropskih država. To će se moći provjeriti pomoću EES-a, odnosno putem EES online alata.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno