Connect with us

Svijet

TRAMP IMA PLAN! Amerika hoće da kupi Grenland, PRIPOJI KANADU i vrati Panamski kanal

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD rekao je da bi, ukoliko se Danska suprostavi ponudi da Amerika kupi Grenland, Vašington Kopenhagenu nametuno sankcije.

Takođe, Tramp je rekao da bi Kanada trebala da postane 51. američka savezna država, objavivši mapu SAD, koja uključuje i teritoriju sjevernog susjeda, a na Floridi je govorio o namjeri da Panamski kanal vrati pod američku upravu.

Ove izjave Trampa uzburkale su cijeli svijet, najviše priča o Grenlandu s obzirom da se radi o teritoriji koja se nalazi pod snijegom i ledom, ali na kojoj se nalaze ogromni resursi i koja ima ogroman geostrateški značaj.

“Trebalo bi da se odreknu Grenlanda jer nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta, pogledajte, ne trebaju vam ni dvogledi, pogledajte napolje, imate kineske brodove, imate ruske brodove svuda okolo. Nećemo to dozvoliti. Niko ne zna da li Danska uopšte ima pravo, vlasništvo ili interes, ljudi će vjerovatno glasati za nezavisnost ili da postanu deo SAD”, rekao je Tramp koji nije isključio mogućnost primjene vojnih ili ekonomskih poteza.

S druge strane danska premijerka Mate Fredriksen, kaže da će budučnost Grenlanda biti određena na Grenlandu, a da se nešto “valja iza brda” govori i činjenica da je grenlandski premijer u posljednjem trenutku, otkazao sastanak sa danskim kraljem. Navodno, problem je nastao u rasporedu.

“Sjedinjene Američke Države su naš apsolutno najbliži saveznik i želimo blisko da sarađujemo sa njima po svim pitanjima odbrane i bezbjednosti. Imamo jasan interes da upravo Sjedinjene Države igraju veliku ulogu u sjevernoatlantskom području, a ne, na primjer, Rusija ili druge zemlje. Ali Grenland pripada narodu Grenlanda”, navela je Mete Fredriksen.

Podsjećanja radi, danska premijerka još 2019. godine, tokom Trampovog prvog mandata, odbacila je ideju o prodaji Grenlanda, a nakon toga američki predsjednik otkazao je posjetu Danskoj.

Trampova “ideja” o prodaji Grenlanda, izazvala je brojne reakcije pa je tako odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc, poslije kako je rekao, razgovora sa evropskim kolegama istakao da “nije najjasnije kakvi signali dolaze iz SAD”.

“Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira na to da li se nalazi istočno ili zapadno od nas. Svaka zemlja mora da pridrživati tog principa, bez obzira na to da li je u pitanju mala zemlja ili veoma moćna nacija. To je osnovni princip međunarodnog prava i ključna komponenta onoga što nazivamo zapadnim vrijednostima”, rekao je Šolc.

Žan Noel Baro, francuski ministar spoljnih poslova rekao je da Evropska unija neće dozvoliti nijednoj državi da napadne njene granice, te da SAD neće napasti Grenland.

“Ako me pitate da li mislim da će SAD napasti grenland, odgovor je ne. Da li smo ušli u eru u kojoj se vraća zakon jačeg? Odgovor je da. Dakle, da li treba da dozvolimo da nas zastraše, da se slomimo pod brigama? Naravno da ne”, rekao je Baro.

Kada je riječ o Grenlandu, pojedini mediji su izvjestili da grenlandski zvaničnici već rade na nacrtu ustava. Na teritoriji Grenlanda koja se prostire na 2,1 milion kilometara živi tek nešto više od pedeset hiljada ljudi. Smješten je na arktičkom krugu između SAD, Rusije i Evrope i u geostrateškom smislu veoma je važan zbog čega Amerika na njega gleda više od 150 godina sa namjerom da ga pripoji sebi. Svjesni svog položaja grenlanđani sve češće pominju riječ nezavisnost, a pred izbore koji se na tom, najvećem ostrvu na svijetu održavaju na proljeće, zvaničnici ističu da parlament već radi na nacrtu ustava suverenog Grenlanda. Ipak, svi u glas govore da od prodaje ili pripajanja Grenlanda SAD neće biti ništa, ali mnogi geostrateški analitičari ističu da se tih malo više od 50.000 ljudi neće ništa ni pitati.

Na ideju Amerike da “kupi” Grenland blakonaklono ne gledaju ni Rusi kojima je koridor sjever-jug, a koji spaja Indijski i Sjeverni okean i dalje najisplativije i najekonomičnije rješenje. Bez ovog pravca Rusi teško mogu da grade novu ekonomsku mrežu koja im je neophodna, posebno nakon što je saradnja sa zapadom praktično prekinuda.

Ipak, za sada američke vojne baze i saradnja sa lokalnim vlastima na Grenlandu daju prednost Americi koja uglavnom kontroliše vazdušne i pomorske puteve na tom dijelu svijeta, ali, značaj za potpunom dominacijom na tom području raste gotovo svakodnevno.

Na Arktiku ne miruje ni Rusija koja u tom dijelu povećava svoju aktivnost, obnavlja stare sovjetske baze, modernizuje flotu i postavlja naoružanje, a Dmitrij Medvedev, predsjednik Savjeta bezbjednosti Rusije rekao je da je Tramp odlučio da “prekroji” svijet ali da je to potpuno nerealno.

“Ne znam šta će Tramp uspjeti da uradi tokom svog drugog mandata, ali počeo je zanimljivo. Računica je jasna: brzi uspjeh u rješavanju ukrajinskog sukoba je veoma upitan, a ni borba protiv migranata ne obećava velike pobjede”, napisao je Medvedev na Telegramu.

Rekao je i da je Tramp, prije nego što je postao predsjednik ostvario nekoliko virutelnih pbojeda i formirao “svoju agendu kosmičkih razmjera i komsmičke gluposti”.

Related Topics:

Svijet

OBJAVLJENA FOTOGRAFIJA SUROVIKINA: General koji je nestao iz javnosti viđen u Africi

Ruski general Sergej Surovikin koji je nestao iz javnosti pre skoro godinu dana, viđen je među ruskom delegacijom koja je u Africi odavala počast Alžircima poginulim tokom Drugog svetskog rata.

Fotografiju Surovikina koji se kreće ka spomeniku da bi položio cvijeće na grob sovjetskog vojnika na vojnom memorijalnom groblju, objavila je ruska ambasada u Alžiru, prenosi ruski portal Lenta.

Član Odbora za odbranu Državne dume, general-potpukovnik Viktor Soboljev, rekao je da bi Surovikin “mogao biti u Africi”.

“Mislim da je negdje u Africi, koliko ja znam. Radi kao vojni savjetnik negdje, ne znam gdje, nisam se raspitivao o tome, u inostranstvu”, rekao je on, prenosi Tanjug.

Predsjedavajući Odbora za odbranu Državne dume Andrej Kartapolov napomenuo je da se Surovikin trenutno nalazi van zemlje, gdje obavlja “važne zadatke”, ne navodeći konkretno koje.

Ruski ratni dopisnik Jurij Katjonak je ukazao na važnosti Surovikinovog povratka na front – “u zonu specijalnih vojnih operacija (SVO)”.

Prema njegovim riječima, general je “specijalista previsoke klase da ne bi iskoristio svoje sposobnosti na frontu”.

“Došlo je vreme da se general Sergej Surovikin vrati na front. Rusija nema toliko kompetentnih vojnih vođa koji su lojalni svojoj dužnosti da bi ih zanemarila u najkritičnijem trenutku za domovinu”, rekao je Katjonak.

Sergej Surovikin je bio vrhovni komandant ruske vojske od oktobra 2022. do januara 2023. godine.

Nakon ostavke na mjesto vrhovnog komandanta ruske vojske, Surovikin je postao komandant ruskog vazduhoplovstva.

U avgustu 2023. godine smijenjen je sa dužnosti komandanta Ratnog vazduhoplovstva i penzionisan.

Bivši komandant združene grupe ruskih trupa u zoni sukoba nestao je iz javnosti poslije 24. juna 2023. godine i puča Jevgenija Prigožina, vođe privatne vojne kompanije Vagner, kada se pojavio vidio na kojem poziva pobunjene borce da prestanu pobunu.

U septembru 2024. godine viđen je u Alžiru kao dio delegacije ruskog Ministarstva odbrane.

U februaru 2025. godine mediji su objavili da bi Surovikin mogao biti poslat u Afriku kao “savjetnik” jedne od ruskih ambasada.

Nastavi čitati

Svijet

Njemačka želi vratiti kontrole na granice, POGOĐENA I BIH

Novi njemački kancelar Fridrih Merc namjerava da ispuni jedno od najvećih predizbornih obećanja, koje bi se moglo odraziti i na građane zemalja zapadnog Balkana – uvođenje kontrole na njemačkim granicama.

Ukoliko bi ovo obećanje, koje je bilo jedno od centralnih tokom izborne kampanje, Merc ispunio, to bi značilo slabljenje Šengena i vraćanje graničnih kontrola na ulazu u Njemačku, što bi sasvim sigurno značilo duže zadržavanje na granicama, a moguće i ukidanje nekih vazdušnih linija iz BiH za Njemačku.

Merc će se u vezi s ovim planovima suočiti ne samo s potencijalnim nezadovoljstvom građana BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana, nego i nezadovoljstvom svojih susjeda, ali i protivljenjem političke opozicije u Njemačkoj.

Tokom kampanje sada već bivši njemački kancelar Olaf Šolc je upozorio da bi ovakva odluka dovela ne samo do slabljenja Šengena, nego i do potkopavanje jedinstva unutar EU, i to, kako je naglašavao, od strane jedne od centralnih i najvažnijih zemalja u EU.

Merc se na ovaj potez odlučio iz straha da bi AfD, ekstremno desničarska stranka, čiji viši članovi koketiraju s nacionalsocijalizmom, na sljedećim izborima mogla osvojiti većinu glasova i postati najjača parlamentarna snaga, ako sadašnja koalicija ne preduzme odlučujuće korake u borbi protiv ilegalnih migracija.

Da bi Mercov plan uspio, on mora uvjeriti susjedne zemlje da preuzmu migrante koji su u Njemačku ušli ilegalno s teritorije te susjedne zemlje. Iako je u svoje planove pokušao uvjeriti Donalda Tuska, poljskog premijera, od njega je odmah dobio odbijenicu. Tusk je rekao da bi ovaj njemački potez mogao dovesti do problema i da Poljska ne može da prihvati da Njemačka ilegalne migrante dovodi na njenu granicu. Osim toga, Tusk je u srijedu, nakon sastanka s Mercom, rekao da bi uvođenje kontrola na granici dovelo i do otežanog prekograničnog kretanja između dvije zemlje.

Umjesto uvođenja graničnih kontrola, kako nam je rekao jedan poljski novinar, čini se da Poljska zagovara koncept koji je prošli saziv komisije pokrenuo s Frontexom, evropskom službom za kontrolu spoljnih granica. Prema tom konceptu, išlo bi se na jačanje spoljnih granica EU, ali i na saradnju s zemljama zapadnog Balkana, koje EU vidi kao jedno od najkritičnijih područja za prebacivanje ilegalnih migranata ka Evropi.

Podsjećanja radi, Evropska komisija radi na sklapanju sporazuma sa balkanskim zemljama po kojem bi Frontex i policijske službe tih zemalja zajedno kontrolisale i granične prelaze i zelenu i plavu granicu.

I njemački mediji pišu o ovim Mercovim planovima, a većina ih gleda sa skepsom. Jedan njemački policijski službenik, s kojim je razgovarao novinar “Focusa”, smatra da bi takve mjere u najboljem slučaju imale samo privremeno djelovanje i rekao je da bi on, da je švercer ljudima, “uzeo godišnji odmor nekoliko sedmica”, a da bi onda nastavio po starom.

Prema zvaničnim podacima Njemačkog zavoda za statistiku, prošle godine je u Njemačku ušlo gotovo dva miliona ljudi kojima je bila potrebna viza. Brojka onih koji u Njemačku ulaze koristeći Šengen je višestruko veća, a među tim posjetiocima su i građani BiH.

Jedna od namjera Mercove vlade je da se kroz privremene kontrole granice poveća pouzdanost statističkih podataka svih ljudi koji dolaze u Njemačku, za šta će biti potrebni ne samo veliki ljudski kapaciteti, nego i novac i nabavka dodatne opreme.

Nastavi čitati

Svijet

POGLEDAJTE ŠTA SE DEŠAVA KOD FINSKE GRANICE! Putin gomila vojsku, podiže šatore i hangare (VIDEO)

Pojačano vojno prisustvo blizu finske granice dolazi nakon što je Finska 2023. godine zvanično pristupila NATO savezu, prekinuvši dugogodišnju neutralnost koju je održavala još od vremena Sovjetskog Saveza.

Satelitski snimci koje je objavila švedska televizija SVT pokazuju pojačano vojno okupljanje u blizini ruske granice s Finskom. Na četiri lokacije unutar ruskog teritorija – Kamenka, Petrozavodsk, Severomorsk-2 i Olenja – zabeleženi su novi vojni objekti, smeštajni kapaciteti, kao i raspoređivanje opreme i ljudstva. Najbliža finskoj granici je baza Kamenka, udaljena svega 55 kilometara. Tamo je od februara postavljeno više od 130 vojnih šatora, a prostor koji je donedavno bio neizgrađen sada, prema procjenama SVT-a, može da primi do 2.000 vojnika.

U Petrozavodsku, oko 175 kilometara od granice, izgrađene su tri velike hale za skladištenje koje mogu da prime po 50 oklopnih vozila. Analitičari vjeruju da bi svrha tih objekata mogla biti prikrivanje stvarnog broja raspoređenih vozila. Na bazi Severomorsk-2 uočeni su brojni helikopteri, dok se u Olenji bilježi dalja vojna aktivnost. Ukrajinski izvori tvrde da se ta baza koristi za napade na ukrajinske ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno