Connect with us

Svijet

ODJEKUJU EKSPLOZIJE ŠIROM UKRAJINE! Putin i Lukašenko prave zajedničke vojne jedinice

Dvjesta dvadeset osmi dan rata u Ukrajini. Ruski raketni napadi širom Ukrajine, na meti Kijev, Harkov, Odesa, Dnjepropetrovsk, Lavov, Ternopolj, Hmeljnicki, Konotop i Poltavska oblast. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski apelovao je na građane da ne napuštaju skloništa. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je eksplozija na Krimskom mostu teroristički akt ukrajinske specijalne službe.
11.49 – Lukašenko naredio razmještanje ruske vojske u zemlji

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko saopštio je da je naredio razmještanje ruske vojske u toj zemlji u okviru raspoređivanja zajedničke regionalne vojne jedinice.

On je vojnim zvaničnicima rekao da ne treba računati na ogroman broj ruskih vojnika, ali da to neće biti 1.000 ljudi, javila je novinska agencija BELTA.

“Budite spremni da dočekate te ljude u bliskoj budućnosti i razmjestite ih kada bude neophodno, u skladu sa planom”, poručio je Lukašenko.

11.37 – Austrija pozvala Rusiju da prekine napade na Kijev i druge gradove Ukrajine

Ministarstvo inostranih poslova Austrije pozvalo je Rusiju da prekine napade na Kijev i druge gradove Ukrajine.

„Ovi napadi moraju biti pod hitno prekinuti. Drago mi je što je personal naše ambasade u Ukrajini zdrav hrabar”, napisao je ministar inostranih poslova Austrije Aleksandar Šalenberg na Tviteru i dodao da će Austrija nastaviti da podržava Ukrajinu.

11.24 – Putin i Lukašenko dogovorili raspoređivanje zajedničke vojne jedinice

Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dogovorili su raspoređivanje zajedničke regionalne vojne jedinice, prenijela je agencija Belta.

„Zbog zaoštravanja situacije na zapadnim granicama Savezne države dogovorili smo se o raspoređivanju regionalne vojne jedinice Ruske Federacije i Republike Bjelorusije. To je u skladu sa našim dokumentima. Ako nivo prijetnje dostigne sadašnji nivo, aktiviraćemo jedinicu Savezne države. Moram da vas informišem da je formiranje ove jedinice počelo pre dva dana”, prenijela je Lukašenkovu izjavu agencija „Belta”.

11.15 – Moldavija tvrdi da su nad njenom teritorijom proletile tri ruske rakete

Ambasador Rusije u Moldaviji Oleg Vasnecov pozvan je u Ministarstvo inostranih poslova Moldavije zato što Kišinjev tvrdi da su iznad teritorije republike proletile rakete ispaljene s ruskih vojnih brodova u Crnom moru, saopštila je pres-služba tog ministarstva.

„Šef diplomatije Moldavije Niku Popesku je naložio da se ambasador Ruske Federacije u Kišinjevu Oleg Vasnecov pod hitno pozove kako bi ruska strana objasnila lansiranje tri krstareće rakete s ruskih vojnih brodova u Crnom moru, koje su preletile preko teritorije naše zemlje u oblasti sela Kolbasna i grada Soroki”, navedeno je na Telegram kanalu Ministarstva.

11.05 – Lider Krima: Izmjenjen pristup specijalnoj vojnoj operaciji

Pristup specijalnoj vojnoj operaciji je izmjenjen, izjavio je lider Krima Sergej Aksjonov.

„Od ovog jutra dobre vijesti: pristup sprovođenju specijalne vojne operacije je izmjenjen… Nadam se da sada tempo operacije neće biti usporavan”, napisao je Aksjonov na svom Telegram kanalu.

10.47 – Regionalne vlasti: Raketirani i Harkov i Odeska oblast

Šef regionalne vojne uprave Harkova Oleg Sinegubov saopštio je da su ruske snage garantirale Harkov.

Naveo je da se u gradu čuju eksplozije i pozvao građane da ostanu u skoništima, prenosi Ukrinfom.

Ruske snage napale su Odesku oblast raketama i dronovima kamikazama, oborene su tri rakete i pet dronova, izjavio je šef regionalne vojne administracije Maksim Marčenko.

10.31 – Ratni brodovi ruske mornarice u Crnom moru lansiraju veliki broj raketa na vojne ciljeve u Ukrajini

Kako prenose mediji, reč je o krstarećim raketama “Kalibr”.

10.20 – U toku je novi talas udara po glavnim vojnim ciljevima i kritično važnom infrastrukturom koja se nalazi pod kontrolom režima u Kijevu.

U vazdušnoj operaciji pored taktičke učestvuje operativna, kao i strategijska avijacija (teški bombarderi).

Kako prenose ukrajinski mediji iznad Nikolajevske oblasti primećeno je jato ruskih aviona koji se kreću prema unutrašnjosti države.

10.12 – Ministarstvo Odbrane Ukrajine: Osvetićemo se za ruske raketne napade

Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je da će se osvetiti za današnje ruske raketne napade koji su pogodili brojne gradove širom Ukrajine.

“Ima žrtava među ljudima, ima razaranja. Neprijatelj će biti kažnjen za bol i smrt koju seje po našoj zemlji. Osvetićemo se”, navelo je ministarstvo odbrane na Fejsbuk stranici.

Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je zasad identifikovan određen broj žrtava i ranjenih u Kijevu.

10.07 – Pojedine četvrti Lavova i Ternopolja ostale su bez struje poslije raketnih napada, saopštio je Anton Geraščenko.

10.02 – Gradonačelnik Lavova: Dijelovi grada bez vode i struje

Andrij Sadovij, gradonačelnik Lavova, izvestio je da su dijelovi grada nakon ruskog udara ranije danas ostali bez struje i tople vode.

On je na Telegramu naveo da su “na nekoliko crpnih stanica pokrenuti rezervni agregati da bi obnovili vodosnabdjevanje”.

Dodao je da će nadležni organi biti spremni da usmjere saobracćaj na ključnim raskrsnicama po završetku vazdušnog alarma.

10.00 – Potvrđena smrt pet osoba u napadu na Kijev

Nacionalna policija Ukrajine saopštila je da je u jutrošnjem ruskom granatiranju Kijeva pet osoba poginulo, a 12 povređenih.

Navodi se da je najviše projektila pogodilo centar ukrajinske prestonice i da su spasioci i ljekarske ekipe na terenu, prenosi Interfaks Ukrajina.

Prethodno je savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine, Rostislav Smirnov, saopštio da je u napadima poginulo osam, a da su povrijeđene 24 osobe.

9.40 U napadu na Kijev osam poginulih, obustavljen rad metroa

U ruskom napadu jutros na Ševčenkovski okrug u Kijev, poginulo je osam osoba, a povrijeđene su 24, izjavio je savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Rostislav Smirnov.

Naveo je da je na šest automobila izbio požar, a da ih je više od 15 oštećeno, prenosi Interfaks Ukrajina.

Rad metroa u Kijevu je obustavljen na svim linijama, a podzemne stanice rade kao skloništa.

9.00 – Rojters: Eksplozija u ruskom regionu Belgorod

Glasne eksplozije čule su se jutros u ruskom regionu Belgorod, u blizini ukrajinske granice, javlja novinar Rojtersa pozivajući se na jednog očevica.

Očevidac je naveo da je čuo jaku eksploziju i da su se prozori tresli.

Britanska novinska agencija dodaje da uzrok eksplozije zasad nije poznat.

9.00 – Ukrajinski mediji: Eksplozije u Dnjepru, Lavovu, Slavjansku i Zaporožju

Eksplozije se jutros čuju u Dnjepru i Lavovu, prenosi Interfaks Ukrajina pozivajući se na objave na Telegramu.

U Dnjepru je najprije odjeknula jedna eksplozija, a zatim još najmanje tri u određenom intervalu, izvještavaju lokalni Telegram kanali.

Iznad grada je vidljiv stub gustog dima.

Ukrajinski mediji prenijeli su da su ruski raketni udari izvršeni i na Slavjansk, Žitomirsku, Heljmenicku i Poltavsku oblast, a na meti dronova kamikaza su i Odesa, Nikolajev i Zaporožje, Ternopolj, Lvov, Vinica.

Prethodno je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio da je u centru Kijeva odjeknulo nekoliko eksplozija.

8.30 – Indija: Nećemo se unaprijed izjašnjavati o nacrtu rezolucije UN o osudi referenduma

Indija ne želi da se sada izjasni kako će glasati na Generalnoj skupštini Ujednjenih nacija o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje rusko pripajanje dijelova Ukrajine, izjavio je ministar spoljnih poslova Indije Subrahmanjam Džaišankar.

“Iz predostrožnosti, ali i zbog naše politike, mi ne govorimo unaprijed, ne predviđamo kako ćemo glasati”, rekao je Džaišankar tokom zajedničke konferencije za novinare sa australijskom ministarkom spoljnih poslova Peni Vong u Kanberi.

Generalna skupština UN će glasati u utorak ili srijedu o nacrtu rezolucije, rekle su neimenovane diplomate.

Rusija je ranije stavila veto u Savjetu bezbjednosti UN na rezoluciju koju su predložile SAD i Albanije krajem prošlog mjeseca, u kojoj se osuđuje pripajanje, dok su Kina, Gabon, Indija i Brazil bili uzdržani.

8.25 – Lokalne vlasti: U granatiranju Slavjanska poginule četiri osobe

U noćašnjem granatiranju Slavjanska koje su izvele ruske snage, četiri osobe su poginule, a dvije ranjene, saopštio je načelnik gradske vojno-civilne uprave Vadim Ljah.

Naveo je da je među povrijeđenima i jedno dijete.

Prema navodima Ljaha, granatiran je centralni dio Slavjanska sa privatnim kućama.

8.15 – Kličko: Nove eksplozije u Kijevu

Nekoliko eksplozija odjeknulo je jutros u centralnom djelu Kijeva, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.

On je na Telegramu napisao da se čulo nekoliko eksplozija u Ševčenskovskom okrugu, prenosi Interfaks Ukrajina.

Rojters, pozivajući se na svjedoka, prenosi da se oblak crnog dima diže iznad zgrada.

8.10 – Lokalne vlasti: Novo raketiranje Zaporožja, jedna osoba poginula

U noćašnjem ruskom raketnom napadu na Zaporožje jedna osoba je poginula, a pet povređeno, izjavio je predsjednik Gradskog vijeća Zaporožja Anatolij Kurtev.

Naveo je da je među povređenima i jedno dijete, koje je zadobilo posjekotine od razbijenog stakla, prenosi Interfaks Ukrajina.

Prethodno je šef regionalne vojne administracije Oleksandar Staruh saopštio da je u noćašnjem raketnom napadu pogođena višespratnica.

8.00 – Medvedev: Odgovorićemo teroristima sa Krimskog mosta

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, izjavio je da Moskva mora da odgovori na teroristički napad na Krimski most tako što će likvidirati odgovorne teroriste.

Medvedev je u pisanim odgovorima, objavljenim na Telegram nalogu ruske novinarke Nadane Fridrihson, rekao da “Rusija može da odgovori samo na način da likvidira teroriste, kao što je to slučaj u cijelom svijetu”.

“To očekuju ruski građani”, rekao je Medvedev, prenio je Tas.

On je zločin, u kojem su poginule tri osobe, pripisao, kako je rekao, “propaloj ukrajinskoj državi”.

“To je bio teroristički čin i sabotaža koju je sproveo zločinački kijevski režim. Oko toga nikada nije bilo dileme. Svi izvještaji govore u prilog tome”, naglasio je Medvedev.

Cisterna je eksplodirala na Krimskom mostu u subotu ujutro, nakon čega je nafta iz kamiona iscurela i vatra je zahvatila obližnji voz.

Osim tri žrtve, došlo je i do oštećenja mosta, ali je željeznički i kopneni saobraćaj obnovljen u međuvremenu.

Na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u nedjelju uveče, šef Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrjukin rekao je da ukrajinske specijalne snage stoje iza terorističkog napada, a za saučešnike su imali ruske državljane i strance.

Bastrjukin je dodao da je kriminalna istraga pokrenuta, a da su identifikovani osumnjičeni uz operativnu podršku Federalne službe bezbjednosti (FSB).

Putin je rekao da je napad izveo kijevski režim i da je cilj bio da se uništi vitalna ruska civilna infrastruktura.

8.00 – Danas sjednica Savjeta bezbjednosti Rusije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće danas sastanak sa članovima ruskog Savjeta bezbjednosti, rekao je za RIA Novosti portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ali nije precizirao da li će se na dnevnom redu naći eksplozija na Krimskom mostu.

“O temama ćemo odlučiti nakon što se predsjednik bude izjasnio”, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje kada će biti sjednica Savjeta bezbjednosti i da li će tema biti vanredno stanje na Krimskom mostu.

Related Topics:

Svijet

OLUJA POHARALA EVROPU: Čovjek poginuo dok je spasavao komšinicu (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule, a nekoliko je nestalo nakon što je oluja Klaudija poharala dio Evrope. U Francuskoj desetine vatrogasaca tragaju za muškarcem kog je odnijela bujica. U Italiji, ekstremno vrijeme pogodilo je centar i sjever zemlje, gdje su vlasti proglasile vanredno stanje i zatvorile škole.

Zastrašujuće scene snimljene su u departmanu Ardeš u Francuskoj. Uznemiren porastom nivoa rijeke, penzioner je sišao da pomjeri svoj automobil. Međutim, bujice su odnijele vozilo, a vlasnik je takođe upao u vodu. Odmah je pokrenuta velika operacija, u kojoj je učestvovalo 60 vatrogasaca, dron i deset ronilaca. Međutim, tijelo žrtve nije pronađeno, a spasioci vjeruju da su šanse da je još živ izuzetno male.

Problemi su se javili i u departmanu Drom, gdje je ogroman talas blata zahvatio grad od 2.000 stanovnika. U tom mjestu je za dva dana pala dvomjesečna količina kiše.

U regionu Furlanija u Italiji, brdo se srušilo i uništilo tri zgrade. Tone zemlje progutale su 83-godišnju ženu i 32-godišnjeg muškarca. Svjedoci su rekli da je muškarac umro dok je pokušavao da je spase.

Širom područja, nekoliko gradova je poplavljeno nabujalim rijekama. Više od 300 ljudi je evakuisano čamcima ili spaseno helikopterima sa krovova kuća gdje su se sklonili, prenose agencije.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE ZBOG PRODUBLJIVANJA SPORA: Japan uputio upozorenje svojim građanima u Kini

Japan je upozorio svoje građane u Kini da pojačaju mjere bezbjednosti i izbjegavaju mjesta sa mnogo ljudi zbog produbljivanja spora između Pekinga i Tokija oko kineskog regiona Tajvana, prenio je jutros Rojters.

Glavni sekretar kabineta Japana Minoru Kihara rekao je da je upozorenje obnovljeni apel na oprez, jer se raspoloženje prema Japanu pogoršalo u kineskim medijima nakon nedavnih diplomatskih dešavanja.

Kihara je naglasio da je upozorenje građanima zasnovano na procjeni bezbjednosnih, političkih i društvenih okolnosti.

Japanska ambasada u Kini podsetila je građane da budu oprezni u interakcijama sa lokalnim stanovništvom, da ne putuju sami i da izbjegavaju sumnjive osobe ili grupe.

U obavještenju je navedeno da bi građani trebalo odmah da napuste područje ako primijete bilo kakvo sumnjivo ponašanje, prenosi Tanjug.

Produbljivanje spora odrazilo se i na kulturnu saradnju, pa je prikazivanje najmanje dva japanska filma obustavljeno u Kini.

Kineski emiter CCTV saopštio je da je riječ o “razumnoj odluci” zbog pogoršanog raspoloženja publike.

Japan je saopštio da ostaje otvoren za dijalog sa Kinom, dok je Peking pozvao svoje građane da obustave putovanja u Japan.

Nastavi čitati

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Nastavi čitati

Aktuelno