Connect with us

Svijet

OVO SE ZOVE POBUNA! Desetine hiljada ljudi na protestu zbog poništenih predsjedničkih izbora u Rumuniji

Desetine hiljada ljudi protestovalo je danas u Bukureštu protiv prošlomesečne odluke visokog suda da poništi predsedničke izbore na kojima je neočekivano najviše glasova dobio proruski desničar Kalin Đorđesku.

Mnogi demonstranti u Bukureštu trubili su i mahali rumunskim plavo, žuto, crvenim zastavama dok su drugi mahali transparentima sa natpisima kao što je „demokratija nije opciona“ i „želimo slobodne izbore“. Mnogi su takođe tražili nastavak predsedničke trke i održavanje drugog kruga izbora.

Protest je organizovan mesec dana od kada je Ustavni sud napravio potez bez predsedana i poništio izbore samo dva dana pred drugi krug 8. decembra.

Desni populista Kalin Đorđesku šokirao je mnoge kada je pobedio u prvom krugu 24. novembra, posle čega su se pojavili navodi o izbornim kršenjima i ruskom mešanju.

George Simion, vođa ekstremnodesničarskog Saveza za jedinstvo Rumuna rekao je danas na protestu: „Protestujemo protiv državnog udara koji se desio 6. decembra“. „Žao nam je da otkrijemo tako kasno da živimo u laži i da su nas vodili ljudi koji su tvrdili da su demokrate ali uopšte nisu“, rekao je novinarima Simion čija partija je organizovala današnji protest.

„Zahtevamo vraćanje demokratije preko nastavka izbora, počevši od drugog kruga“, rekao je on.

Poništenje izbora prošlog meseca uvelo je Rumuniju, zemlju članicu EU i NATO u previranje i usledilo je posle drugih kontroverznih poteza uključujući ponovno prebrojavanje glasova iz prvog kruga.

Novi datumi određeni su za ponavljanje izbora, a prva runda treba da bude 4. maja. Ako ni jedan kandidat ne osvoji više od 50 odsto glasova drugi krug će se održati dve nedelje kasnije 18. maja. Nije jasno da li će Đorđesku moći da učestvuje u novim izborima.

U međuvremenu Đorđesku je osporio odluku suda na lokalnom apelacionom sudu i žalio se Evropskom sudu za ljudska prava.

Ustavni sud je poništio izbore pošto je Vrhovni savet odbrane skinuo tajnost sa dokumenata, za koje se tvrdi da dokazuju da je kandidatura Đorđeskua pomognuta kampanjom koju je vodio neimenovani „državni akter“ preko kineske društvene mreže TikTok.

Ustavni sud je u presudi naveo da će izborni proces biti ponovljen u celosti. Članice nove vladajuće koalicije u Rumuniji su postigle dogovor da predsednički izbori budu ponovljeni 4. i 18. maja.

U petak je na protestu u Bukureštu bilo više hiljada ljudi koji su takođe izrazili ljutnju zbog poništene predsedničke trke, prenose agencije.

Svijet

PROBLEMI I U SKANDINAVIJI! Nezaposlenost u Finskoj na najvišem nivou u 25 godina

Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u Finskoj porasla je u aprilu na 10,6 odsto, što predstavlja najviši nivo u posljednjih 25 godina, pokazuju danas, 27. maja, objavljeni podaci finske statističke službe.

Eksperti upozoravaju da produženi sukob na Bliskom istoku, zajedno sa slabom potražnjom za sezonskim poslovima, odlaže oporavak tržišta rada u Finskoj, a glavni ekonomista Finske privredne komore Juka Apelkvist očekuje poboljšanje tek na jesen.

Finska ekonomija, koja je snažno izvozno orijentisana, dodatno je pogođena padom povjerenja potrošača i rastućim brigama oko cijena energije i kamatnih stopa, prenosi Blumberg.

Vlada u Helsinkiju je nedavnim rezovim u socijalnim davanjima podstakla veći broj ljudi da traže posao, što je takođe uticalo na cjelokupnu nezaposlenost.

Posebno su pogođeni mladi, pošto se za ista radna mjesta sada takmiči veći broj kandidata nego ranije.

Na primjer, finski maloprodajni lanac Puilo dobio je 21.000 prijava kandidata za samo 400 privremenih radnih mjesta.

Raste i broj mladih u Finskoj koji su nezaposleni duže od godinu dana, što dodatno zabrinjava ekonomiste zbog dugoročnih posljedica po tržište rada, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA SVE ČEŠĆE NA METI DRONOVA: Kakav je bio odgovor Baltika i Brisela?

Kada se testiraju baltičke države, testira se cijela Evropa”, poručila je predsjednica Evropske komisije.

Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, izjavila je da niz nedavnih upada dronova u vazdušni prostor zemalja EU “nisu izolovani incidenti”, a lideri baltičkih država i drugi zvaničnici EU su upozorili da se hibridne prijetnje duž istočne granice kontinenta pojačavaju.

“Ovo je namjerna strategija Rusije koja pokušava da destabilizuje naša demokratska društva”, rekla je predsjednica EK na konferenciji za medije uz predsednike Litvanije, Letonije i Estonije.

“Kada se testiraju baltičke države, testira se cijela Evropa”, dodala je.

Šefica EU boravila je u baltičkom regionu kako bi ponovo potvrdila podršku Unije ovim državama, koje su se posljednjih nedjelja više puta našle na udaru dronova, pri čemu je od početka maja zabilježeno najmanje šest incidenata.

“Ovo je realnost na istočnoj granici Evrope 2026. godine. Danas ovde, sutra će biti negdje drugde duž istočne granice”, izjavila je.

Predsjednik Litvanije, Gitanas Nauseda, priznao je da nebo iznad baltičkih zemalja “nije dovoljno bezbjedno”.

Lider Estonije, Alar Karis, rekao je da su kršenja vazdušnog prostora i druge hibridne prijetnje usmjerene na zastrašivanje Evrope, ali da odgovor mora biti smiren, koordinisan i čvrst.

Letonski predsjednik, Edgars Rinkevičs, zauzeo je drugačiji ton, navodeći da su ovi hibridni pokušaji jasan znak da “Rusija gubi na ukrajinskom ratištu”.

Nastavi čitati

Svijet

ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU, SAD PONOVO NAPALE IRAN: Sirene za uzbunu širom Kuvajta, gori i američka baza

Američka vojska izvela je nove napade na Iran, gađajući lokacije za koje tvrdi da predstavljaju prijetnju američkim snagama i pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu.

Američka vojska ponovo je napala Iran, gađajući lokacije za koje američki zvaničnici vjeruju da predstavljaju prijetnju američkim snagama i komercijalnom pomorskom saobraćaju u Ormuskom moreuzu, rekao je rano jutros američki zvaničnik za Rojters.

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, naveo je da je američka vojska takođe presrela i oborila više iranskih dronova koji su predstavljali sličnu pretnju.

Američki vojni napadi, o kojima ranije nije bilo izvještaja, dogodili su se tokom pregovora o okončanju tromjesečnog rata u kojem su poginule hiljade ljudi i koji je naglo podigao globalne cijene energenata.

Američki predsjednik Donald Tramp ranije u sredu odbacio je izvještaj iranskih državnih medija da će Iran i Oman zajednički upravljati brodskim saobraćajem kroz Ormuski moreuz kao dio mirovnog sporazuma. Tramp je rekao da će plovni put ostati otvoren.

SAD su posljednji put izvele, kako ih nazivaju, odbrambene udare protiv Irana u ponedjeljak, što je Iran nazvao kršenjem krhkog primirja između dvije zemlje. Među američkim ciljevima bili su brodovi koji su pokušavali da postave mine i lokacije za lansiranje raketa. Amerikanci su to procijenili kao prijetnju njihovim snagama.

Iran napao američku bazu?

Iranske oružane snage saopštile su da su, kao odgovor na noćašnji američki napad u blizini aerodroma Bandar Abas u Iranu, gađale američku vazdušnu bazu. Strane agencije prenose da je napadnuta američka baza u Kuvajtu.

Protivvazdušna odbrana odbija raketni napad i napad dronovima
Kuvajtska državna novinska agencija javlja da se širom zemlje čuju sirene za uzbunu. Kuvajtska vojska saopštila je da sistemi protivvazdušne odbrane odbijaju neprijateljske raketne napade i napade dronovima.

“Generalštab napominje da su zvuci eksplozija koji se čuju posledica dejstva sistema protivvazdušne odbrane koji presreću neprijateljske napade. Građani se pozivaju da se pridržavaju bezbjednosnih uputstava koje izdaju nadležne vlasti”, navodi se u saopštenju vojske.

Nastavi čitati

Aktuelno