Connect with us

Svijet

AGENCIJE UPOZORILE! Trampova inauguracija potencijalna meta za EKSTREMISTE!

Inauguracija Donalda Trampa 20. januara predstavlja potencijalnu metu za prijetnje i nasilne ekstremiste, upozorile su američke obavještajne agencije.

Zbog toga će biti pojačano obezbjeđenje, odnosno predviđa se da će ceremoniju inauguracije obezbjeđivati oko 25.000 pripadnika policije i vojnog osoblja, piše amerrički Politiko.

Potencijalni počinioci, pretpostavlja se, mogli bi da vide polaganje zakletve novoizabranog predsjednika kao “posljednju priliku da utiču na izborne rezultate putem nasilja”, napisala je grupa obavještajnih i agencija za sprovođenje zakona u procjeni prijetnji, u koju je portal imao uvid.

Procjena prijetnje, koju su sačinili FBI, Tajna služba, policija Kapitola, vlada Vašingtona i policijska uprava Vrhovnog suda, iznijela je mnoštvo scenarija u kojima su glavni akteri strani teroristi, domaći ekstremisti i vukovi samotnjaci koji bi mogli da izvedu napade bombama, letove dronom ili napade na vozilo i sl.

Zvaničnici za sprovođenje zakona takođe brinu da bi protesti oko inauguracije mogli  da postanu burni – određene grupe su tražile dozvole za demonstracije, uključujući neke koje su ranije organizovale proteste koji su završeni hapšenjima.

“Prošli protesti nekih od ovih pojedinaca uključivali su blokade saobraćaja, ulazak na posjed, uništavanje imovine i pružanje otpora hapšenju”, dodaje se u procjeni prijetnje.

U dokumentu se takođe navodi da su protesti u vezi sa sukobom u Gazi poremetili Kapitol Hil i da bi borbe tamo mogle da inspirišu ekstremiste u državi.

Kako se navodi dokument je slično formatiran kao onaj poslat 2021. prije inauguracije predsjednika Džoa Bajdena.

Istovremeno, dokument prikazuje kako su se opasnosti promenile u posljednje četiri godine – posebno u vezi sa iranskim prijetnjama Trampu i tenzijama koje je podstakao rat u Gazi.

Džon Koen, bivši zvaničnik za borbu protiv terorizma koji je pomagao u planiranju bezbjednosti za Bajdenovu inauguraciju, rekao je da se ovogodišnji događaj suočava sa više prijetnji nego onaj pre četiri godine.

“Kao neko ko je bio uključen u planiranje posljednje inauguracije, okruženje prijetnje je bilo opasno i još je nestabilnije i opasnije nego što je bilo 2021”, rekao je on.

Dodaje se da je samo prošle nedjelje policija Kapitola uhapsila čovjeka koji je pokušavao da unese mačete i tri noža u centar za posjetioce na sahrani bivšeg predsjednika Džimi Kartera, a istog dana policija je uhapsila još jednog čovjeka koji je zapalio automobil u blizini Kapitola dok je Tramp bio tamo.

Svijet

“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.

“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.

Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.

“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

IMA NOVU PAKLENU TAKTIKU Putin udario Kijev gdje najviše boli, svijetu prijeti novi haos

Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.

Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:

Ukrajina nema dovoljno PVO raketa

poremećen je izvoz žita

skresani su prihodi države

zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci

Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu. Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presiječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše Tajm. Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.

Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.

Putinova taktika i glavni cilj
Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema „patriot” – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje „patriota” radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.

Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.

Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi Tajma. Šta Ukrajina može da uradi
Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.

Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.

Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, piše Blic.

Nastavi čitati

Svijet

PENTAGON U PANICI ZBOG VJEŠTAČKE INTELIGENCIJE! Zaključali podatke o oružju koji su bili javni više od 25 godina!

Pentagon je sa svoje javne internet stranice uklonio neklasifikovane izvještaje o višegodišnjem testiranju američkog oružja, uz obrazloženje da bi protivnici mogli da koriste vještačku inteligenciju i druge napredne tehnologije za analizu podataka i otkrivanje potencijalnih slabosti američke odbrane, prenio je danas Blumberg.

Američko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je riječ o “proaktivnoj mjeri” usmjerenoj na jačanje bezbjednosti SAD.

Strah da bi AI mogao otkriti slabosti vojske

Pentagon navodi da bi strane sile mogle da kombinuju različite javno dostupne podatke uz pomoć vještačke inteligencije i tako naprave detaljne procjene ranjivosti američke vojne infrastrukture i odbrambenih sistema.

Izvještaji su sada prebačeni na bezbjednu mrežu i dostupni samo ovlašćenom osoblju sa posebnom vojnom identifikacionom karticom.

Izvještaji često sadržali podatke o problemima u radu

Godišnji izvještaji Kancelarije za testiranje često su sadržali podatke o problemima u radu, pouzdanosti i održavanju velikih vojnih programa, uključujući i kontroverzni program borbenog aviona F-35 vrijedan oko 1,6 biliona dolara.

Zajedno sa procjenama Kancelarije za odgovornost vlade (GAO), predstavljali su jedan od glavnih izvora javnih informacija o stanju američke vojne opreme.

Odluka Pentagona izazvala je kritike pojedinih članova Kongresa i organizacija za nadzor rada vlade.

Senatorka Elizabet Voren ocijenila je da bi skrivanje izvještaja o problemima u vojnim sistemima moglo da ugrozi živote pripadnika vojske i da dovede do nepotrebnog trošenja novca poreskih obveznika.

Pentagon je ranije ove godine već smanjio kapacitete Kancelarije za testiranje, u okviru šire reorganizacije Ministarstva odbrane, prenosi Tanjug.

Smanjen broj zaposlenih

Broj zaposlenih smanjen je sa 126 na 30, a nadzor nad oko 90 vojnih programa uklonjen je iz nadležnosti kancelarije, prema podacima GAO.

Pentagon tvrdi da izvještaji nijesu uklonjeni zbog skrivanja informacija, već su premješteni na zaštićenu lokaciju kako bi im pristup imali samo ljudi koji rade na odbrambenim zadacima.

Slična odluka bila je donijeta i nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kada su izvještaji privremeno uklonjeni sa interneta, ali su štampane kopije tada i dalje bile dostupne medijima.

Nastavi čitati

Aktuelno