Connect with us

Svijet

SANKCIJE PADAJU, ZATVORENICI IZLAZE Bajden odlučio da povuče niz poteza prije odlaska!

Odlazeći američki predsjednik Džo Bajden odlučio je da ublaži sankcije Kubi, nekoliko dana prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost, u nizu koraka za koje se očekuje da će dovesti do oslobađanja političkih zatvorenika u Havani.
Između ostalog, Bajden ukida nekoliko strogih ograničenja koja je Tramp uveo na kraju svog prvog mandata. To uključuje obavještenje Kongresu o planovima da se opozove američko proglašenje Kube kao državnog sponzora terorizma i poništavanje Trampove izvršne naredbe koja je ograničila neke finansijske transakcije s pojedincima povezanim s vojskom i vladom na Kubi, rekao je visoki zvaničnik administracije, prenio je Rojters. Bajden je takođe odlučio da suspenduje mogućnost pojedinaca da koriste američke sudove za podnošenje zahtjeva za imovinu potencijalno zaplijenjenu na Kubi nakon revolucije 1959, rekao je zvaničnik.Ovi potezi su povezani s očekivanim oslobađanjem „značajnog“ broja političkih zatvorenika od strane vlasti na Kubi, nakon razgovora između komunističke vlade i Katoličke crkve. Riječ je o sporazumu o oslobađanju političkih zatvorenika na Kubi, koji je dobila Katolička crkva.

Grupe i aktivisti za ljudska prava, uključujući Konferenciju katoličkih biskupa SAD, izvršili su snažan pritisak na Bajdenovu administraciju da ukine odredbu o kubanskom sponzorstvu terorizma.

Visoki zvaničnici američke administracije, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su da će „mnogo desetina“ političkih zatvorenika i drugih za koje SAD smatraju da su nepravedno pritvoreni biti pušteni do kraja mandata Bajdenove administracije 20. januara u podne, prenosi agencija AP.

SAD bi takođe ublažile određeni ekonomski pritisak na Kubu, kao i memorandum iz 2017. koji je izdao tadašnji predsjednik Donald Tramp, kojim bi se pooštrio američki stav prema Kubi. Kuba se suočila s oštrim kritikama grupa za ljudska prava, Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog zatvaranja stotina demonstranata nakon nereda 11. jula 2021. godine, najvećih od revolucije koju je predvodio Fidel Kastro.

Ova najava predstavlja prvi pravi prekid politike sankcija iz Trampove ere koja je doprinijela jednoj od najgorih ekonomskih kriza na Kubi. Međutim, Tramp bi, prema Rojtersu, mogao tražiti ponovno uvođenje sankcija nakon što preuzme dužnost 20. januara. Kratkoročno, očekuje se da će Bajdenove nove mjere dati Havani više manevarskog prostora dok se bori s teškom ekonomskom krizom.

AP: Očekuje se Trampovo poništavanje odluke

Administracija Baraka Obame ukinula je odredbu kojom je Kuba proglašena državnim sponzorom terorizma tokom perioda otopljavanja odnosa, ali ju je 11. januara 2021. vratio Donald Tramp.

Tramp je Kubu stavio na listu državnih sponzora terorizma u posljednjim satima svog prvog mandata, rekavši da je Havana u više navrata pružala „podršku aktima međunarodnog terorizma“, skrivajući begunce pred američkim pravosuđem i vođe kolumbijskih pobunjenika.

Kuba je odbacila optužbe, nazivajući Trampov potez farsom i tražeći da bude uklonjena sa liste, koja uključuje zabranu američke ekonomske pomoći, zabranu izvoza američkog oružja i geopolitički pritisak da se najbliži saveznici Kube spriječe da posluju sa Havanom.

Svijet

SASTAJU SE TRAMP I ZELENSKI: Vens objavio da postoje razlozi za napredak u razgovorima

Sukob u Ukrajini je daleko najteži za rješavanje od svih međunarodnih sukoba, izjavio je potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens.

Ovo je teško da se riješi, u to nema sumnje. Ali radije bih radio za predsjednika SAD Donalda Trampa koji energično pokušava da riješi taj problem – rekao je Vens.

On je naveo da postoje razlozi za očekivanje napretka nakon kontakta između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, zakazanog za danas.

– Ja sam uvijek optimista da ćemo postići napredak – dodao je Vens.

 

Nastavi čitati

Svijet

CDU DOŽIVIO ISTORIJSKI PORAZ, PADAJU OSTAVKE: Merz ostaje na funkciji, ali u stranci rastu tenzije

Nakon što je CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji osvojio svega 4,9 odsto glasova i prvi put ostao bez mjesta u pokrajinskom parlamentu, lider pokrajinske organizacije Daniel Peters podnio je ostavku. Istovremeno su ostavku objavili i generalna sekretarka Katy Hoffmeister i jedna od potpredsjednica, dok Friedrich Merz poručuje da ostaje i na čelu stranke i na mjestu kancelara.

Rezultati pokrajinskih izbora u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji izazvali su nove potrese unutar njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, ostao ispod izbornog praga od pet odsto i prvi put u istoriji nije ušao u pokrajinski parlament. Za lidera pokrajinske organizacije Daniela Petersa uslijedila je ostavka, koju je obrazložio preuzimanjem lične odgovornosti za izborni rezultat.

Peters odlazi nakon izbornog rezultata

Peters je nakon sjednice pokrajinskog odbora CDU-a u Schwerinu saopštio da se povlači sa mjesta predsjednika stranke u pokrajini.

Kako je objavio ZDF, rekao je da za njega odgovorna politika podrazumijeva i izvlačenje ličnih posljedica nakon ovakvog rezultata.

Do održavanja pokrajinske stranačke konferencije početkom naredne godine, CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji trebalo bi da privremeno vodi Philipp Amthor, državni ministar za saradnju savezne vlade i pokrajina.

Istovremeno je ostavku podnijela i generalna sekretarka pokrajinskog CDU-a Katy Hoffmeister.

CDU prvi put ispod cenzusa

Prema preliminarnom službenom rezultatu, CDU je osvojio 4,9 odsto glasova, dok je AfD dobio 38,2, SPD 35,5, Ljevica 6,5, a Zeleni 5,7 odsto. U pokrajinski parlament ulaze četiri stranke, dok su CDU i FDP ostali ispod praga od pet odsto.

CDU je tako ostao bez poslaničkih mjesta u ovoj sjeveroistočnoj njemačkoj pokrajini, što je za stranku istorijski rezultat.

Amthor preuzima stranku do naredne godine

Philipp Amthor bi trebalo da pokrajinski CDU vodi privremeno, do stranačke konferencije početkom 2027. godine.

Amthor je, prema navodima njemačkih medija, rekao da bi više volio da Peters i Hoffmeister ostanu na svojim funkcijama, ali je ocijenio da je rezultat bio težak udarac za pokrajinsku organizaciju.

Istakao je da nije trenutak za ishitrene zaključke o dugoročnoj strategiji, već za uređenu analizu rezultata i razgovore unutar stranke.

Novi pritisak na Friedricha Merca

Dok se CDU u pokrajini suočava sa promjenama, posljedice rezultata osjećaju se i na saveznom nivou.

Merz je nakon izbora poručio da ne namjerava da se povuče ni sa mjesta kancelara ni sa čela CDU-a. AP navodi da je kancelar javno potvrdio namjeru da nastavi svoj politički i reformski kurs.

Istovremeno, nakon izbornih rezultata u Saksoniji-Anhaltu, Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i Berlinu, u CDU-u se pojačala rasprava o političkoj strategiji i načinu na koji stranka treba odgovoriti na rast podrške AfD-u.

Sastanak bez Merca dodatno privukao pažnju

Njemački mediji izvijestili su i o sastanku više pokrajinskih lidera CDU-a i predsjednika vlada saveznih pokrajina koji je održan u Berlinu bez Merca.

Prema izvještaju javnog servisa SWR, dio istaknutih političara sastao se kasno u nedjelju naveče nakon višesatnih razgovora sa kancelarom u sjedištu stranke. Prisustvo Merca na tom dodatnom sastanku nije potvrđeno, a učesnici nisu javno komentarisali sadržaj razgovora.

Sama činjenica da su se istaknuti članovi CDU-a sastali bez kancelara privukla je pažnju njemačke javnosti, ali nije objavljeno da je na tom sastanku donesena odluka o promjeni rukovodstva na saveznom nivou.

Merz zasad ostaje na obje funkcije

Osam pokrajinskih premijera CDU-a prethodno je javno podržalo nastavak rada sa Mercom i pozvalo da se fokus zadrži na političkim potezima, a ne na unutrašnjim kadrovskim raspravama.

Merz je sada pod dodatnim političkim pritiskom nakon tri teška izborna rezultata, ali je javno saopštio da planira da nastavi kao kancelar i predsjednik CDU-a.

U međuvremenu, pokrajinski CDU u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji ulazi u proces reorganizacije nakon rezultata od 4,9 odsto, dok ostaje otvoreno kako će stranka na saveznom nivou odgovoriti na promijenjenu političku situaciju.

Nastavi čitati

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno