Connect with us

Svijet

KAKAV JE NAŠ PLAN? NATO jača svoje vojne kapacitete, u fokusu i Balkan

Iako se nakon završetka hladnog rata činilo da su ratovi na zapadnom Balkanu devedesetih godina posljednji sukobi u Evropi i da će nakon uspostavljanja mira i u tom dijelu Evrope nastupiti period saradnje među bivšim neprijateljima, to se nije desilo.

Proširena invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uklonila je posljednje iluzije da je moguć povratak na period nakon hladnog rata, a to je dovelo do čitavog niza posljedica koje će opredijeliti budućnost evropskog kontinenta u decenijama koje dolaze.

U novom bezbjednosnom kontekstu koji je nastao nakon početka rata u Ukrajini, NATO članice su odlučile da će značajno povećati izdvajanja za odbranu, ali i pojačati svoje snage. Jedna od najvažnijih odluka u tom kontekstu je povećanje prisutnosti na istočnim granicama Alijanse, posebno u zemljama Baltika, pa zatim i u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, ali i na hladnom sjeveru, koji zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta postaje sve važnije bezbjednosno područje. NATO je u protekle dvije godine uspostavio četiri nove multinacionalne borbene grupe i rasporedio ih u zemljama na svom krajnjem istoku. Na svojoj stranici NATO je naglasio da je time praktično udvostručio svoje snage.

Iako SAD u Evropi imaju gotovo sto hiljada vojnika, Vašington je donio nekoliko odluka s ciljem ne samo slanja dodatnih trupa, nego i dodatnih najmodernijih vojnih sposobnosti, poput aviona F-35 i protivvazdušnih sistema Patriot, posebno na istoku Evrope. SAD su u Evropu prebacile i strateške bombardere, pomorske borbene grupe i druge značajne odbrambene resurse. Čini se da je cilj Vašingtona završiti rat u Ukrajini, ohrabriti Evropljane da izdvajaju više za odbranu, ali i zadržati svoje vojne snage na kontinentu kao preventivu za novu nestabilnost, a onda fokusirati se na Bliski istok i Kinu.

U potezu bez istorijskog presedana, Njemačka će u Litvaniju do 2027. godine prebaciti oko pet hiljada vojnika koji će tamo imati trajno prisustvo, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se Berlin odlučio na ovakav potez. Njemačka je ponudila i vojnu pomoć Poljskoj u jačanju njenih vazdušnih i protivvazdušnih kapaciteta, što je Varšava prihvatila. Njemačka baza nalaziće se samo sto kilometara od granice s Rusijom, a NATO je ovaj potez obrazložio potrebom da se zaštiti uski pojas na poljsko-litvanskoj granici od potencijalne ruske invazije.

Kao nova NATO saveznica, Finska će sljedećeg mjeseca poslati svoje trupe na Island, kako bi tamo podržala NATO misiju vazdušnog patroliranja nad arktičkim područjem. Kako je saopšteno, finsko vazduhoplovstvo angažovaće četiri F-18 lovca i druge elemente finskih oružanih snaga. Primarna misija će biti kontrola vazdušnog prostora i sprečavanje eventualnih upada ruskih letjelica. Finska je slične resurse već raspodijelila u Rumuniji, kako bi zaštitila istočni dio NATO područja.

I britanske trupe pripremaju novi angažman na sjeveru Evrope. Kraljevska mornarička pješadija će, zajedno s britanskim specijalcima, biti angažovana na arktičkom krugu. Ove jedinice mjesecima se pripremaju za angažovanje na području vječitog snijega i leda, gdje temperature redovno padaju i na 35 stepeni Celzijusa ispod nule.

Kao što smo više puta pisali, NATO pridaje veliku pažnju i području zapadnog Balkana, ali bezbjednosni prioriteti su više političke nego vojne prirode, jer Alijansi ne prijeti vojna opasnost na ovom području, već su prijetnje prevashodno političke prirode. NATO, naime, smatra da Rusija koristi svoje resurse, poput industrijskih postrojenja kojima raspolaže na ovom području, za potkopavanje evropske bezbjednosti. Uprkos tome što je akcenat na suzbijanju ruskih političkih i ekonomskih aktivnosti u regionu, NATO ima i svoje vojno prisustvo. Misija KFOR-a na Kosovu jedna je od najvećih na svijetu, a NATO prisustvo u BiH pomaže vojnoj misiji EU EUFOR “Althea” da održi mir i bezbjednost.

U širem vojno-bezbjednosnom konceptu očigledno je da Zapad cijelo Balkansko poluostrvo vidi kao svoju zonu bezbjednosne odgovornosti, što u praksi znači da će NATO garantovati bezbjednost u našem dijelu Evrope.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Svijet

INCIDENT U TRAVNIKU: “Mudžahedini” pozvali na obračun s Hrvatima

Grupa muškaraca, koji su se predstavili kao mudžahedini, okupila se kod spomen-obilježja pripadnicima Hrvatskog vijeća odbrane na Pješčari kod Travnika, odakle je pozvala na obračun sa Hrvatima i obavila vjerski obred.

Na video-snimcima objavljenim na društvenim mrežama okupljeni navode da su mudžahedini, a jedan od njih poziva na spaljivanje kako bi se vidjelo da su tu.

Iz HDZ-a BiH oštro su osudili incident na Pješčari i pozvali nadležne institucije da brzo i efikasno riješe ovaj slučaj.

Navode da je Pješčara važno simboličko mjesto za Hrvate, da je ovaj incident ozbiljan udarac hrvatskoj zajednici, te upozoravaju na opasnost destabilizacije međunacionalnih odnosa.

“Ovaj incident je i prilika da pokažemo kako nećemo stati u borbi za našu budućnost, čast i slobodu. Odgovorni za ove provokacije moraju biti odgovarajuće kažnjeni”, dodaju iz HDZ-a BiH.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović rekao je da je skrnavljenje spomen-obilježja Pješčara napad na BiH.

Iz udružena veterana HVO-a iz Travnika navode da su jučerašnji incident na Pješčari prijavili policiji koja je pregledala videozapise i identifikovala počinioce, prenosi Hina.

Oni su istakli da “eksremisti ponovo izazivaju sukobe”.

Hrvatski mediji prenose da je Pješčara strateški važno mjesto u travničkoj opštini u sukobu takozvane Armije BiH i HVO-a u proteklom ratu, te da je spomen-obilježje i ranije bilo meta napada.

(Srna)

Nastavi čitati

Svijet

PREMINUO “USPAVANI” SAUDISKI PRINC (36): Otac ga 20 godina držao na aparatima, sad objavio potresnu poruku

Princ Al-Valid je 2005. godine doživio moždano krvarenje nakon saobraćajne nesreće dok je studirao na vojnoj akademiji u Londonu.

Saudijski “uspavani princ”, član kraljevske porodice koji je proveo 20 godina u komi nakon saobraćajne nesreće u Londonu, preminuo je, prenosi The Sun.

Princ Al-Valid bin Kaled bin Talal preminuo je u subotu u 36. godini života. Njegov ožalošćeni otac, princ Halid bin Talal bin Abdulaziz, potvrdio je vijest na društvenim mrežama.

Napisao je na platformi X:

“S vjerom u Alahovu volju i odredbu, i s dubokom tugom i žaljenjem, oplakujemo našeg voljenog sina: princa Al-Valida bin Halida bin Talala bin Abdulaziza Al Sauda, neka mu se Allah smiluje, koji je danas preminuo”.

Princ Al-Valid je 2005. godine doživio moždano krvarenje nakon saobraćajne nesreće dok je studirao na vojnoj akademiji u Londonu. Nakon nesreće bio je hospitalizovan u Medicinskom centru kralj Abdulaziz u Rijadu, gdje je ostao u komi. Bio je priključen na respirator i pod stalnim medicinskim nadzorom.

Uprkos medicinskim savejtima da se prekine održavanje života, otac princa Al-Valida, princ Kaled bin Talal Al Saud, dosljedno je birao da zadrži brigu o svom sinu, držeći se nade u čudo od oporavka. “Da je Bog želio da on umre tog dana, učinio bi”, rekao je jednom, čvrst u svojoj odluci.

U 2019. pojavili su se izvještaji da je princ pokazivao manje pokrete, poput podizanja prsta ili blagog okretanja glave, ali nikada nije povratio potpunu svijest. Princ Al-Valid ostajao je simbol trajne nade za mnoge u kraljevstvu, čak i u decenijama dugoj komi.

Član saudijske kraljevske porodice, princ Al-Valid bio je praunuk kralja Abdulaziza, osnivača moderne Saudijske Arabije, i unuk princa Talala bin Abdulaziza. Iako nije u direktnoj liniji sukcesije, on je pranećak sadašnjeg monarha, kralja Salmana bin Abdulaziza.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN O SUKOBU U UKRAJINI: Ideja o porazu Rusije je bezumna fantazija

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je pomisao o porazu Rusije u ukrajinskom sukobu bezumna fantazija, te upozorio da Kijev nema prednost ni u ljudstvu ni u naoružanju u sukobu sa nuklearnom supersilom.

“Misao o tome da Ukrajina može pobijediti Rusiju i izazvati njenu destabilizaciju oduvijek je bila bezumna fantazija”, napisao je Orban na platformi “Iks”.

On je naglasio da sukob traje bez ikakvog izgleda na vojnu pobkedu Kijeva, s obzirom na disbalans snaga.

Američki mediji preneli su danas da NATO nije u mogućnosti da spriječi potencijalni poraz Ukrajine, čak i u slučaju da saveznici preuzmu potpunu logističku podršku u isporuci naoružanja.

Američki predsjednik Donald Tramp je početkom sedmice saopštio da su Vašington i Brisel postigli dogovor o isporuci američkog oružja Ukrajini, pri čemu će troškove snositi EU.

Kako prenose mediji, buduće pošiljke uključivaće PVO sisteme “patriot”, a ne samo rakete.

Prema istim izvorima, SAD pritiskaju NJemačku da udvostruči nabavku tih sistema, uprkos ranijim dogovorima.

Francuska, Italija, Češka i Mađarska odbile su da učestvuju u toj inicijativi.

Nastavi čitati

Aktuelno