Connect with us

Svijet

KAKAV JE NAŠ PLAN? NATO jača svoje vojne kapacitete, u fokusu i Balkan

Iako se nakon završetka hladnog rata činilo da su ratovi na zapadnom Balkanu devedesetih godina posljednji sukobi u Evropi i da će nakon uspostavljanja mira i u tom dijelu Evrope nastupiti period saradnje među bivšim neprijateljima, to se nije desilo.

Proširena invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uklonila je posljednje iluzije da je moguć povratak na period nakon hladnog rata, a to je dovelo do čitavog niza posljedica koje će opredijeliti budućnost evropskog kontinenta u decenijama koje dolaze.

U novom bezbjednosnom kontekstu koji je nastao nakon početka rata u Ukrajini, NATO članice su odlučile da će značajno povećati izdvajanja za odbranu, ali i pojačati svoje snage. Jedna od najvažnijih odluka u tom kontekstu je povećanje prisutnosti na istočnim granicama Alijanse, posebno u zemljama Baltika, pa zatim i u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, ali i na hladnom sjeveru, koji zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta postaje sve važnije bezbjednosno područje. NATO je u protekle dvije godine uspostavio četiri nove multinacionalne borbene grupe i rasporedio ih u zemljama na svom krajnjem istoku. Na svojoj stranici NATO je naglasio da je time praktično udvostručio svoje snage.

Iako SAD u Evropi imaju gotovo sto hiljada vojnika, Vašington je donio nekoliko odluka s ciljem ne samo slanja dodatnih trupa, nego i dodatnih najmodernijih vojnih sposobnosti, poput aviona F-35 i protivvazdušnih sistema Patriot, posebno na istoku Evrope. SAD su u Evropu prebacile i strateške bombardere, pomorske borbene grupe i druge značajne odbrambene resurse. Čini se da je cilj Vašingtona završiti rat u Ukrajini, ohrabriti Evropljane da izdvajaju više za odbranu, ali i zadržati svoje vojne snage na kontinentu kao preventivu za novu nestabilnost, a onda fokusirati se na Bliski istok i Kinu.

U potezu bez istorijskog presedana, Njemačka će u Litvaniju do 2027. godine prebaciti oko pet hiljada vojnika koji će tamo imati trajno prisustvo, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se Berlin odlučio na ovakav potez. Njemačka je ponudila i vojnu pomoć Poljskoj u jačanju njenih vazdušnih i protivvazdušnih kapaciteta, što je Varšava prihvatila. Njemačka baza nalaziće se samo sto kilometara od granice s Rusijom, a NATO je ovaj potez obrazložio potrebom da se zaštiti uski pojas na poljsko-litvanskoj granici od potencijalne ruske invazije.

Kao nova NATO saveznica, Finska će sljedećeg mjeseca poslati svoje trupe na Island, kako bi tamo podržala NATO misiju vazdušnog patroliranja nad arktičkim područjem. Kako je saopšteno, finsko vazduhoplovstvo angažovaće četiri F-18 lovca i druge elemente finskih oružanih snaga. Primarna misija će biti kontrola vazdušnog prostora i sprečavanje eventualnih upada ruskih letjelica. Finska je slične resurse već raspodijelila u Rumuniji, kako bi zaštitila istočni dio NATO područja.

I britanske trupe pripremaju novi angažman na sjeveru Evrope. Kraljevska mornarička pješadija će, zajedno s britanskim specijalcima, biti angažovana na arktičkom krugu. Ove jedinice mjesecima se pripremaju za angažovanje na području vječitog snijega i leda, gdje temperature redovno padaju i na 35 stepeni Celzijusa ispod nule.

Kao što smo više puta pisali, NATO pridaje veliku pažnju i području zapadnog Balkana, ali bezbjednosni prioriteti su više političke nego vojne prirode, jer Alijansi ne prijeti vojna opasnost na ovom području, već su prijetnje prevashodno političke prirode. NATO, naime, smatra da Rusija koristi svoje resurse, poput industrijskih postrojenja kojima raspolaže na ovom području, za potkopavanje evropske bezbjednosti. Uprkos tome što je akcenat na suzbijanju ruskih političkih i ekonomskih aktivnosti u regionu, NATO ima i svoje vojno prisustvo. Misija KFOR-a na Kosovu jedna je od najvećih na svijetu, a NATO prisustvo u BiH pomaže vojnoj misiji EU EUFOR “Althea” da održi mir i bezbjednost.

U širem vojno-bezbjednosnom konceptu očigledno je da Zapad cijelo Balkansko poluostrvo vidi kao svoju zonu bezbjednosne odgovornosti, što u praksi znači da će NATO garantovati bezbjednost u našem dijelu Evrope.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Svijet

TRAMP PRIJETI “MJERAMA” ako Francuska i Britanija priznaju Palestinu

Sjedinjene Američke Države upozorile su Veliku Britaniju i Francusku da se uzdrže od priznavanja palestinske države na predstojećoj konferenciji Ujedinjenih nacija, prema informacijama portala Middle East Eye.

Francuska i Saudijska Arabija zajedno će biti domaćini značajne konferencije UN-a o rješenju dvije države, koja počinje 17. juna u Njujorku.
Prema izvorima, Francuska planira jednostrano priznati Palestinu na ovoj konferenciji, uz aktivno lobiranje da se Velika Britanija pridruži ovom potezu. Francuski zvaničnici vjeruju da britanska vlada podržava ovaj plan, navode francuski mediji.

Upozorenje Vašingtona
Međutim, Vašington je privatno počeo upozoravati obje zemlje protiv jednostranog priznanja Palestine, potvrdili su izvori iz britanskog Ministarstva inostranih poslova za MEE.

S druge strane, arapske države ohrabruju Francusku i Britaniju da nastave s ovim korakom, dodali su izvori.

Krajem maja, države članice UN-a održale su konsultacije uoči konferencije, tokom kojih je Arapska grupa pozvala na priznavanje palestinske državnosti.

Arapska grupa istakla je da će uspjeh konferencije zavisiti od toga hoće li značajne zemlje priznati Palestinu, naveli su izvori iz Ministarstva inostranih poslova.

Podrška Britanije
Na upit za komentar, Ministarstvo inostranih poslova uputilo je MEE na izjavu ministra vanjskih poslova Dejvida Lemija od 20. maja, u kojoj je potvrdio podršku Velike Britanije rješenju dvije države.

Lemi se javno usprotivio jednostranom priznanju, naglašavajući ranije ove godine:

– Velika Britanija će priznati palestinsku državu samo kada znamo da će se to dogoditi i kada je to na vidiku.

Ipak, krajem aprila, Lemi je prvi put priznao da Britanija vodi razgovore s Francuskom i Saudijskom Arabijom o ovoj temi.

– Nema legitimnih osnova da se SAD miješa u suverenu odluku Velike Britanije i Francuske o priznavanju druge države. Francusko-britansko priznanje značilo bi priznanje palestinskog prava na nacionalnost i da budu ravnopravni partneri u svim budućim pregovorima s Izraelom.

Na osnovu presedana sa ovom britanskom Vladom, američko protivljenje vjerovatnije bi imalo uticaj na Veliku Britaniju nego na Francusku – izjavio je Kris Dojl, direktor Savjeta za arapsko-britansko razumijevanje.

Ukoliko Francuska i Velika Britanija priznaju Palestinu, postaće prve zemlje G7 koje su to učinile.

Alon Pinkas, bivši savjetnik četvorice izraelskih ministara vanjskih poslova, rekao je u ponedjeljak za MEE da pritisak francuskog predsjednika Emanuela Makrona za priznanje Palestine “ozbiljan i ima podršku većine Evropske unije i Saudijske Arabije”.

Značajan politički potres
Ovaj korak izazvao bi značajan politički potres, s obzirom na to da su Francuska i Velika Britanija ključni istorijski saveznici Izraela.

Prošle sedmice, Ron Dermer, izraelski ministar za strateške poslove, zaprijetio je da bi Izrael mogao anektirati dijelove Zapadne obale ako Britanija i Francuska priznaju Palestinu, prema izraelskim novinama Haaretz.

MEE je ranije ovog mjeseca otkrio da je Britanija 2014. privatno odlučila razmotriti priznanje Palestine ako Izrael nastavi s kontroverznim projektom naselja E1.

Izrael je trenutno spreman nastaviti s planom naseljavanja, koji bi praktično podijelio okupiranu Zapadnu obalu na dva dijela.

U međuvremenu, u Britaniji raste unutrašnji pritisak.

– Starmer se suočava sa značajnom razinom bijesa u Laburističkoj stranci i britanskoj javnosti, čak i u krugovima koji bi inače podržavali izraelsku vladu – rekao je Dojl.

Nekoliko zastupnika prošlog mjeseca izjavilo je za MEE da smatraju kako Velika Britanija mora odmah priznati palestinsku državu.

Avaz

Nastavi čitati

Svijet

KAO KULA OD KARATA! Pala holandska VLADA!

Holandska Vlada je pala, saopštio je premijer te zemlje Dik Shof nakon gotovo dva sata trajanja sednice Vlade.

Ta odluka znači da će biti održani novi parlamentarni izbori, jer su svi ministri iz Partije za slobodu (PVV) podnijeli ostavke, prenio je NOS.
Shof je nakon sednice najavio da će naredni korak biti odlazak u kraljevski dvorac “Huis ten Bosch” u Hagu, gdje će kralju podnijeti ostavku svoje Vlade.

Od tog trenutka, Vlada će postati “demisionarna”, što znači da će ministri nastaviti samo da obavljaju tekuće poslove.

Ova Vlada, pod vođstvom premijera Shofa, započela je rad 2. jula prošle godine, ali nije izdržala ni godinu dana

Holandski premijer je kazao da će ostati na funkciji “demisionarnog premijera” i da će da nastavi da sarađuje sa ministrima iz liberalne Narodne partije za slobodu i demokratiju (VVD), centrističke partije Novi društveni ugovor (NSC) i Pokreta seljaka i građana (BBB), kako bi rješavali ključne probleme, kao što su međunarodne prijetnje, trgovinski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i unutrašnji problemi u Holandiji.

On je povlačenje ministra iz PVV-a nazvao “neodgovornim i nepotrebnim”, ističući da je Vlada potrebna za dalji rad i rješavanje trenutnih izazova.

Kako je ranije danas saopšteno, vlada Holandije se raspala nakon manje od godinu dana od formiranja pošto se lider krajnje desnice Gert Vilders danas povukao iz četvorostranačke koalicije, naveo je NL Tajms.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

DETONIRANO 1.100 KILOGRAMA EKSPLOZIVA: Ukrajinci minirali Krimski most

Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) izvela je treći napad na Krimski most tokom dosadašnjeg toka sveobuhvatnog rata, minirajući i oštetivši njegove podvodne noseće stubove, saopštio je SBU.

“Operacija je trajala nekoliko mjeseci. Agenti SBU-a su postavili eksploziv na noseće stubove ove nelegalne građevine”, navodi se u saopštenju na Telegramu.

Dodaje se da je, bez ikakvih civilnih žrtava, prva eksplozija je aktivirana u utorak 4:44 ujutro.

Podvodni noseći stubovi mosta ozbiljno su oštećeni pri dnu nakon što je, prema saopštenju, detonirano 1.100 kilograma eksploziva.

Aktiviranje eksploziva, koje je uslijedilo nakon masovnog ukrajinskog napada dronovima na rusku stratešku avijaciju 1. juna, lično je nadgledao šef SBU-a Vasil Maljuk, prenosi Nova.

S druge strane Telegram kanal RYBAR objavio je da se oko oko pet časova u utorak ujutro dogodio “još jedan neprijateljski pokušaj napada na Krimski most”.

“Ali ako se prethodno radilo o lansiranju dronova, raketa i bespilotnih letjelica, ovaj put su ukrajinske oružane snage pogodile objekat podvodnim vozilom. Eksplozija se dogodila u blizini jednog od nosača, ali on nije oštećen – udar je bio na zaštitnim barijerama. Dio otpada je bačen na cestu”, navodi se na ovom kanalu I dodaje da je saobraćaj bio privremeno blokiran, ali se sada odvija uobičajeno.

“Iako neprijateljski resursi govore o navodnom ‘bombardovanju mosta’, u stvarnosti je vrlo vjerovatno da je koristio uređaje tipa ‘Marička’ ili ‘Toloka’, čiji razvoj traje od 2023. godine. Istovremeno, moguće je da su korišteni i drugi tipovi uređaja, koji ranije nisu bili široko najavljivani. Ono što se dogodilo bilo je očekivano, pa su pripreme za takav scenario bile u toku već dugo: nosači su bili okruženi zaštitnim konstrukcijama, a u blizini mosta su podignuti redovi zaštitnih barijera. Kao što vidite, nije bilo uzalud”, navodi se u njihovoj objavi.

Nastavi čitati

Aktuelno