Connect with us

Svijet

KAKAV JE NAŠ PLAN? NATO jača svoje vojne kapacitete, u fokusu i Balkan

Iako se nakon završetka hladnog rata činilo da su ratovi na zapadnom Balkanu devedesetih godina posljednji sukobi u Evropi i da će nakon uspostavljanja mira i u tom dijelu Evrope nastupiti period saradnje među bivšim neprijateljima, to se nije desilo.

Proširena invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uklonila je posljednje iluzije da je moguć povratak na period nakon hladnog rata, a to je dovelo do čitavog niza posljedica koje će opredijeliti budućnost evropskog kontinenta u decenijama koje dolaze.

U novom bezbjednosnom kontekstu koji je nastao nakon početka rata u Ukrajini, NATO članice su odlučile da će značajno povećati izdvajanja za odbranu, ali i pojačati svoje snage. Jedna od najvažnijih odluka u tom kontekstu je povećanje prisutnosti na istočnim granicama Alijanse, posebno u zemljama Baltika, pa zatim i u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, ali i na hladnom sjeveru, koji zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta postaje sve važnije bezbjednosno područje. NATO je u protekle dvije godine uspostavio četiri nove multinacionalne borbene grupe i rasporedio ih u zemljama na svom krajnjem istoku. Na svojoj stranici NATO je naglasio da je time praktično udvostručio svoje snage.

Iako SAD u Evropi imaju gotovo sto hiljada vojnika, Vašington je donio nekoliko odluka s ciljem ne samo slanja dodatnih trupa, nego i dodatnih najmodernijih vojnih sposobnosti, poput aviona F-35 i protivvazdušnih sistema Patriot, posebno na istoku Evrope. SAD su u Evropu prebacile i strateške bombardere, pomorske borbene grupe i druge značajne odbrambene resurse. Čini se da je cilj Vašingtona završiti rat u Ukrajini, ohrabriti Evropljane da izdvajaju više za odbranu, ali i zadržati svoje vojne snage na kontinentu kao preventivu za novu nestabilnost, a onda fokusirati se na Bliski istok i Kinu.

U potezu bez istorijskog presedana, Njemačka će u Litvaniju do 2027. godine prebaciti oko pet hiljada vojnika koji će tamo imati trajno prisustvo, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se Berlin odlučio na ovakav potez. Njemačka je ponudila i vojnu pomoć Poljskoj u jačanju njenih vazdušnih i protivvazdušnih kapaciteta, što je Varšava prihvatila. Njemačka baza nalaziće se samo sto kilometara od granice s Rusijom, a NATO je ovaj potez obrazložio potrebom da se zaštiti uski pojas na poljsko-litvanskoj granici od potencijalne ruske invazije.

Kao nova NATO saveznica, Finska će sljedećeg mjeseca poslati svoje trupe na Island, kako bi tamo podržala NATO misiju vazdušnog patroliranja nad arktičkim područjem. Kako je saopšteno, finsko vazduhoplovstvo angažovaće četiri F-18 lovca i druge elemente finskih oružanih snaga. Primarna misija će biti kontrola vazdušnog prostora i sprečavanje eventualnih upada ruskih letjelica. Finska je slične resurse već raspodijelila u Rumuniji, kako bi zaštitila istočni dio NATO područja.

I britanske trupe pripremaju novi angažman na sjeveru Evrope. Kraljevska mornarička pješadija će, zajedno s britanskim specijalcima, biti angažovana na arktičkom krugu. Ove jedinice mjesecima se pripremaju za angažovanje na području vječitog snijega i leda, gdje temperature redovno padaju i na 35 stepeni Celzijusa ispod nule.

Kao što smo više puta pisali, NATO pridaje veliku pažnju i području zapadnog Balkana, ali bezbjednosni prioriteti su više političke nego vojne prirode, jer Alijansi ne prijeti vojna opasnost na ovom području, već su prijetnje prevashodno političke prirode. NATO, naime, smatra da Rusija koristi svoje resurse, poput industrijskih postrojenja kojima raspolaže na ovom području, za potkopavanje evropske bezbjednosti. Uprkos tome što je akcenat na suzbijanju ruskih političkih i ekonomskih aktivnosti u regionu, NATO ima i svoje vojno prisustvo. Misija KFOR-a na Kosovu jedna je od najvećih na svijetu, a NATO prisustvo u BiH pomaže vojnoj misiji EU EUFOR “Althea” da održi mir i bezbjednost.

U širem vojno-bezbjednosnom konceptu očigledno je da Zapad cijelo Balkansko poluostrvo vidi kao svoju zonu bezbjednosne odgovornosti, što u praksi znači da će NATO garantovati bezbjednost u našem dijelu Evrope.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Svijet

ZELENSKI NAJAVLJUJE NOVE NAPADE! Sukob prelazi sve crvene linije, identifikovane mete DUBOKO U RUSIJI!

Ukrajina je identifikovala ključna područja za dalju upotrebu oružja dugog dometa na teritoriji Rusije, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Kako je naveo, ruski vojni i drugi ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, već se nalaze u dometu ukrajinskog naoružanja, a Kijev radi na tome da dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije dijelove Rusije.

– Svaki ruski udar na naše gradove i zajednice uvijek nailazi na potpuno opravdan odgovor. Trenutno se ruski ciljevi, koji se protežu od Jamala do zapadnog Sibira, nalaze u dometu naših udara, a radimo na tome da naši dronovi i rakete mogu dosegnuti još udaljenije ruske teritorije – objavio je Zelenski na Telegramu, nakon što je predstavio izvještaj o napadima duboko na ruskoj teritoriji tokom septembra i oktobra, prenio je Unian. Zelenski je istakao da Ukrajina planira da proširi svoje jedinice za napade velikog dometa, koristeći kapacitete Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), posebno Centra za specijalne operacije „Alfa“, kao i obavještajnih službi i drugih dijelova ukrajinskih odbrambenih snaga.

– Ukrajinski kapaciteti za napade velikog dometa jedna su od stvarnih garancija očuvanja nezavisnosti naše države sada, tokom ovog rata, a postaće i jedna od dugoročnih garancija bezbjednosti nakon završetka rata. Razvijamo našu snagu – naglasio je Zelenski.

Dodao je da je završena pauza u napadima na ruske rafinerije nafte, čime je najavio nastavak udara na energetsku infrastrukturu Rusije, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet

“OVO JE OPASAN PRESEDAN”: Oglasio se šef Vrhovnog suda Poljske nakon haosa na ulicama, policija na nogama

Predsjednik poljskog Vrhovnog suda Zbignjev Kapinjski osudio je suspenziju čelnika Ustavnog suda i angažovanje policije.

Prvi predsjednik poljskog Vrhovnog suda Zbignjev Kapinjski oštro je osudio događaje oko Ustavnog suda u Varšavi. U zvaničnom saopštenju poručio je da je riječ o događajima bez presedana u demokratskoj državi i upozorio da policija ne smije da se koristi kao sredstvo političkog pritiska na pravosuđe, prenosi RMF24.

Kapinjski je reagovao nakon što je objavljena odluka o privremenom udaljavanju predsjednika Ustavnog suda Bogdana Švjenčkovskog i njegovog zamjenika Bartlomjeja Sohanjskog. Tokom dana ispred zgrade suda pojavila se policija, a izbili su i protesti.

Kapinjski je poručio da odlučno osuđuje sve pokušaje podređivanja ustavnih institucija primjenom sile ili odlukama donijetim van zakonskog okvira.

“Pravni i ustavni sporovi moraju da se rješavaju sredstvima predviđenim Ustavom i zakonima. U demokratskoj pravnoj državi policija ne smije da bude sredstvo sprovođenja političke volje aktuelne vlasti”, poručio je on.

Upozorio je da bi drugačije postupanje značilo da nezavisnost ustavnih institucija više ne zavisi od zakona, već od mogućnosti primjene prinude.

“Opasan presedan ugrožava temelje demokratske države”

Predsjednik Vrhovnog suda smatra da se pravni sporovi oko funkcionisanja Ustavnog suda ne mogu koristiti kao opravdanje za postupke koji bi doveli do njegove stvarne paralize i narušavanja autoriteta institucije.

Prema njegovim riječima, riječ je o posebno opasnom presedanu koji ugrožava temelje demokratske pravne države. Naglasio je da nijedna državna institucija ne smije samovoljno da ograničava rad druge ustavne institucije ili da njenim čelnicima onemogućava obavljanje dužnosti mimo zakonskih procedura.

Tvrdi da odluka o suspenziji nije zakonita
Kapinjski je posebno kritikovao odluku koju je potpisala Ana Korvin-Pjotrovska, a kojom su predsjednik i zamjenik predsjednika Ustavnog suda privremeno udaljeni sa dužnosti.

On tvrdi da zakonske odredbe na koje se ona poziva ne daju Korvin-Pjotrovskoj ovlašćenje za takvu odluku. Prema njegovom tumačenju, sudija može da preuzme vođenje Ustavnog suda samo u slučaju upražnjenog mjesta predsjednika, a ne da jednostrano preuzme ovlašćenja predsjednika koji je na dužnosti.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona”
Kapinjski je upozorio da bi ćutanje pred postupcima koji ugrožavaju nezavisnost ustavnih institucija značilo prećutno odobravanje prakse koja može da ugrozi ustavni poredak Poljske.

Dodao je da bi se takav presedan u budućnosti mogao primijeniti i protiv drugih državnih institucija.

“Autoritet države gradi se poštovanjem zakona, a ne pokazivanjem sile”, zaključio je predsjednik poljskog Vrhovnog suda.

Nastavi čitati

Svijet

ISTINA ODJEKNULA NJUJORKOM! Nebenzja stao u odbranu Srpske “Banjaluka je nudila rješenja, a Sarajevo sve rušilo”

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja optužio je zapadne zemlje da su odgovorne za stanje u BiH, a da potom krivicu prebacuju na Republiku Srpsku.

– BiH je protektorat, a za to su krivci zemlje Zapada, koje onda krivicu svaljuju na Republiku Srpsku – rekao je Nebenzja.

On je ocijenio da je Republika Srpska čuvala Dejtonski sporazum, dok su njene inicijative, kako tvrdi, odbacivane u Sarajevu.

– Srpska je čuvala Dejton. Banjaluka je upućivala racionalne inicijative, koje su odbacivane od strane Sarajeva – rekao je ruski ambasador.

Nebenzja kritikovao OHR i imenovanje Šmita

Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Nebenzja je ukazao na probleme koje, prema njegovim riječima, predstavljaju naslijeđe djelovanja bivšeg visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Ponovo je doveo u pitanje imenovanje visokog predstavnika, navodeći da su zapadne zemlje nastavile da djeluju uprkos primjedbama Rusije.

– Ne vidimo da su zapadne kolege danas spremnije da pronađu rješenje. Nažalost, građani BiH će ponovo platiti visoku cijenu. Ovo utiče na pitanje suverene države, stvara vještačke prepreke – istakao je Nebenzja.

Kritikovao je i rad Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i pokušaje da se zamjenik visokog predstavnika predstavi kao vršilac dužnosti.

– Zamjenik visokog predstavnika se pokušava predstaviti kao vršilac dužnosti, to nema nikakvu pravnu osnovu. Ovakva osnova nema nikakva ovlašćenja, to može imati samo legitimni visoki predstavnik – naglasio je ruski ambasador.

Pozdravio produženje mandata EUFOR-a

Nebenzja je pozdravio produženje mandata misije EUFOR-Altea u BiH.

Osvrnuo se i na nedavnu helikoptersku nesreću, izrazivši saučešće porodicama stradalih i poželjevši brz oporavak povrijeđenima.

Govoreći o izborima u BiH, ocijenio je da su održani u mirnom okruženju, uprkos, kako je naveo, pokušajima stranih sila da utiču na njihov ishod.

Dodao je i da Predsjedništvo BiH, nakon osmogodišnjeg perioda, ima legitimnog hrvatskog predstavnika.

Nastavi čitati

Aktuelno