Connect with us

Svijet

KAKAV JE NAŠ PLAN? NATO jača svoje vojne kapacitete, u fokusu i Balkan

Iako se nakon završetka hladnog rata činilo da su ratovi na zapadnom Balkanu devedesetih godina posljednji sukobi u Evropi i da će nakon uspostavljanja mira i u tom dijelu Evrope nastupiti period saradnje među bivšim neprijateljima, to se nije desilo.

Proširena invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine uklonila je posljednje iluzije da je moguć povratak na period nakon hladnog rata, a to je dovelo do čitavog niza posljedica koje će opredijeliti budućnost evropskog kontinenta u decenijama koje dolaze.

U novom bezbjednosnom kontekstu koji je nastao nakon početka rata u Ukrajini, NATO članice su odlučile da će značajno povećati izdvajanja za odbranu, ali i pojačati svoje snage. Jedna od najvažnijih odluka u tom kontekstu je povećanje prisutnosti na istočnim granicama Alijanse, posebno u zemljama Baltika, pa zatim i u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj, ali i na hladnom sjeveru, koji zbog topljenja leda i otvaranja novih pomorskih ruta postaje sve važnije bezbjednosno područje. NATO je u protekle dvije godine uspostavio četiri nove multinacionalne borbene grupe i rasporedio ih u zemljama na svom krajnjem istoku. Na svojoj stranici NATO je naglasio da je time praktično udvostručio svoje snage.

Iako SAD u Evropi imaju gotovo sto hiljada vojnika, Vašington je donio nekoliko odluka s ciljem ne samo slanja dodatnih trupa, nego i dodatnih najmodernijih vojnih sposobnosti, poput aviona F-35 i protivvazdušnih sistema Patriot, posebno na istoku Evrope. SAD su u Evropu prebacile i strateške bombardere, pomorske borbene grupe i druge značajne odbrambene resurse. Čini se da je cilj Vašingtona završiti rat u Ukrajini, ohrabriti Evropljane da izdvajaju više za odbranu, ali i zadržati svoje vojne snage na kontinentu kao preventivu za novu nestabilnost, a onda fokusirati se na Bliski istok i Kinu.

U potezu bez istorijskog presedana, Njemačka će u Litvaniju do 2027. godine prebaciti oko pet hiljada vojnika koji će tamo imati trajno prisustvo, što je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da se Berlin odlučio na ovakav potez. Njemačka je ponudila i vojnu pomoć Poljskoj u jačanju njenih vazdušnih i protivvazdušnih kapaciteta, što je Varšava prihvatila. Njemačka baza nalaziće se samo sto kilometara od granice s Rusijom, a NATO je ovaj potez obrazložio potrebom da se zaštiti uski pojas na poljsko-litvanskoj granici od potencijalne ruske invazije.

Kao nova NATO saveznica, Finska će sljedećeg mjeseca poslati svoje trupe na Island, kako bi tamo podržala NATO misiju vazdušnog patroliranja nad arktičkim područjem. Kako je saopšteno, finsko vazduhoplovstvo angažovaće četiri F-18 lovca i druge elemente finskih oružanih snaga. Primarna misija će biti kontrola vazdušnog prostora i sprečavanje eventualnih upada ruskih letjelica. Finska je slične resurse već raspodijelila u Rumuniji, kako bi zaštitila istočni dio NATO područja.

I britanske trupe pripremaju novi angažman na sjeveru Evrope. Kraljevska mornarička pješadija će, zajedno s britanskim specijalcima, biti angažovana na arktičkom krugu. Ove jedinice mjesecima se pripremaju za angažovanje na području vječitog snijega i leda, gdje temperature redovno padaju i na 35 stepeni Celzijusa ispod nule.

Kao što smo više puta pisali, NATO pridaje veliku pažnju i području zapadnog Balkana, ali bezbjednosni prioriteti su više političke nego vojne prirode, jer Alijansi ne prijeti vojna opasnost na ovom području, već su prijetnje prevashodno političke prirode. NATO, naime, smatra da Rusija koristi svoje resurse, poput industrijskih postrojenja kojima raspolaže na ovom području, za potkopavanje evropske bezbjednosti. Uprkos tome što je akcenat na suzbijanju ruskih političkih i ekonomskih aktivnosti u regionu, NATO ima i svoje vojno prisustvo. Misija KFOR-a na Kosovu jedna je od najvećih na svijetu, a NATO prisustvo u BiH pomaže vojnoj misiji EU EUFOR “Althea” da održi mir i bezbjednost.

U širem vojno-bezbjednosnom konceptu očigledno je da Zapad cijelo Balkansko poluostrvo vidi kao svoju zonu bezbjednosne odgovornosti, što u praksi znači da će NATO garantovati bezbjednost u našem dijelu Evrope.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Svijet

Nijemci upozoreni prvi put za 35 godina – RAT JE MOGUĆ

Njemačka Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama upozorila je u svom najnovijem izvještaju da rat više ne djeluje “malo vjerovatan” kao prije nekoliko godina.

Nijemci su tako u najnovijem uputstvu, preporučili održavanje zaliha hrane od tri do deset dana.

Ali, kako piše Euronews, to znači i da je prvi put za 35 godina, Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) upozorila na rat.

Iako je agencija naglasila da je Njemačka jedna od najbezbjednijih zemalja, ipak je objavljen novi vodič koji pruža savjete u slučaju krize, zbog, kako prenosi Euronews, skoro četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine i prijetnje koju Kremlj predstavlja za evropsku bezbjednost.

“Uvijek se isplati biti dobro pripremljen unaprijed”, objašnjava Ralf Tisler, predsjednik BBK.

“Pripreme za krize i katastrofe”

Novi vodič, pod nazivom “Priprema za krize i katastrofe”, uključuje kako prepoznati dezinformacije i gdje pronaći sklonište tokom eksplozija ili drugih napada na urbana područja.

Takođe se bavi i načinom suočavanja sa strahovima i brigama u ekstremnim situacijama.

Od objavljivanja prvog vodiča davne 1990. godine, vojni scenariji nisu pominjani u ovim brošurama.

Fokus je uglavnom bio na prirodnim katastrofama i tehničkim kvarovima, kao što je nedavno dogodio incident u Španiji i Portugalu prošlog aprila, gdje je kvar na elektroenergetskoj mreži ostavio milione ljudi širom Iberijskog poluostrva bez struje.

Sada se, prvi put, posebno pominju i hibridne prijetnje: sajber napadi na kritičnu infrastrukturu, strategije dezinformisanja, sabotaža i rat.

“Rusija neće oklijevati – napašće nas”

“Globalnu situacija mnoge zabrinjava”, kaže Tisler i dodaje: “Sa našim novim vodičem želimo da ponudimo podršku i smjernice tamo gdje su ljudi zabrinuti ili im trebaju informacije.”

Čak je i šef Federalne obavještajne službe (BND), Martin Jeger, upozorio da mogućnost rata nije toliko nemoguća.

“Već smo na liniji vatre, ne smijemo se opustiti”, upozorio je predsjednik BND-a, čija je prethodna funkcija bila njemački ambasador u Ukrajini.

“Živa zaliha”, premještanje hrane, galoni vode, kobasice…

Vodič pokušava da postavi temelje kako bi pomogao njemačkim domaćinstvima u njihovoj spremnosti za vanredne situacije.

Novi izvještaj dolazi sa kontrolnom listom, gdje potrošači mogu sami da zabilježe svoje zalihe i izračunaju količinu koja bi im zapravo bila potrebna u vanrednim situacijama.

Ako četvoročlana porodica želi da se optimalno pripremi, prateći preporuku o desetodnevnim zalihama, brzo postaje jasno da to nije samo pitanje troškova, već i prostora.

Samo voda zauzima prostor za osam gajbi, plus 20 velikih konzervi povrća (po 800 grama), 12 za voće, 7-9 tetra pakovanja mlijeka u zavisnosti od potreba za sirom. Najmanje jedna boca ulja dodaje još jedan litar, a jaja i kobasice takođe zahtijevaju prostor.

Možete računati na najmanje jedan, ako ne i nekoliko, dodatnih prostora na policama pored vode. U zavisnosti od opcija kupovine, očekuje se da će troškovi biti između 200-300 evra.

Rješenje koje je BBK došao do cilja bilo je da ima “živu zalihu”, što znači da bi Nijemci, umjesto gomilanja konzervirane hrane, trebalo da održe normalan ciklus potrošnje. Tako bi novokupljeni proizvodi bili premješteni na kraj polica, a stariji sa kraćim rokom trajanja se konzumiraju prvi.

“Sljedeći put dodajte jedan ili dva dodatna proizvoda u svoju kupovinu, poput tjestenina ili konzervirane hrane. Uradite to nekoliko puta i imaćete zalihe za nekoliko dana”, rekao je šef BBK-a.

Takođe ne škodi provjeriti trenutnu kućnu apoteku da li imate važne lijekove dostupne za nekoliko dana ili da kupite nove namijenjene za hitne situacije, stoji još u vodiču.

Preporučuje se i aplikacija za upozoravanje kako biste dobili informacije u pravo vrijeme. Savezna kancelarija takođe ističe da može doći do nestanka struje; u ovom slučaju, informacije se moraju dobiti na druge načine, prenosi B92.

Stoga su korisni i baterijska lampa na ručicu ili solarni pogon, radio na baterije i kamping…

Nastavi čitati

Svijet

SARKOZI U ZATVOR ULAZI “UZDIGNUTE GLAVE”: Makron ga ispratio iz Jelisejske palate

Bivši predsjednik Francuske Nikola Sarkozi stigao je u zatvor “La sante” u Parizu, gdje će danas početi da služi petogodišnju zatvorsku kaznu, javio je Rojters.

Neposredno prije odlaska u zatvor, diskretno ga je primio aktuelni predsjednik Emanuel Makron.

Bivši francuski predsjednik Nikola Sarkoziu petak je diskretno primljen u Jelisejsku palatu kod aktuelnog predsjednika Emanuela Makrona, i to neposredno prije početka izdržavanja petogodišnje zatvorske kazne, koja počinje danas. Sarkozi je u septembru proglašen krivim za udruživanje u zločinačku grupu zbog navodnog libijskog finansiranja njegove pobjedničke predsjedničke kampanje 2007. godine, piše Euronews.

Sarkozi, koji je bio predsjednik od 2007. do 2012. godine, sve vrijeme tvrdi da je nevin i odmah se žalio na presudu. Uprkos žalbi, kazna je “privremeno izvršna”, što znači da ne može biti odložena i da bivši predsjednik ne može izbjeći odlazak u zatvor.

Makronov ljudski pristup
“Bilo je normalno da, na ljudskom nivou, primim jednog od svojih prethodnika”, izjavio je Makron, odgovarajući na pitanje o posjeti. U intervjuu za Le Figaro objavljenom u nedjelju, Sarkozi je poručio da će u zatvor ući “uzdignute glave”, te da sa sobom nosi biografiju Isusa i roman Grof Monte Kristo.

Podijeljene reakcije
Odlazak bivšeg predsjednika u zatvor izazvao je brojne reakcije. Ministar pravde Žerald Darmanen najavio je da će ga posjetiti.
“Otići ću da ga posjetim u zatvor”, rekao je za France Inter, priznavši da osjeća “veliku tugu” zbog situacije.

Njegovu izjavu osudio je najveći francuski sindikat sudija (USM), optuživši ga za “miješanje žanrova”. Darmanen se branio rekavši da kao ministar ima pravo da “posjeti bilo koji zatvor i bilo kog pritvorenika”, te da je njegova odgovornost da obezbijedi pravilnu organizaciju ovog “vanrednog pritvora”.

S desnice je stigla podrška. Bivši premijer Eduar Baladur posjetio je Sarkozija u njegovom domu, dok je predsjednik Senata Žerar Lašer izjavio da je “tužan” i pohvalio Sarkozijevu “hrabrost”. S druge strane, bivši predsjednik Fransoa Oland pohvalio je nezavisnost pravosuđa, ali i istakao “šta ovo zatvaranje može da predstavlja za čovjeka koji je služio Francuskoj”.

Pravna borba se nastavlja
Iako danas odlazi u zatvor, Sarkozijevi advokati moći će već od prvog dana da zatraže njegovo puštanje na slobodu. Sud ima rok od najviše dva mjeseca da donese odluku. Ukoliko zahtjev bude odbijen, imaće priliku da podnese novi.

U dobi od 70 godina, Sarkozi bi kaznu mogao služiti u posebnom odjeljenju pariskog zatvora Santé, namijenjenom ranjivim osobama. U presudi su sudije oslobodile bivšeg predsjednika triju drugih optužbi, uključujući pasivnu korupciju i pronevjeru, navodeći nedostatak dokaza da je novac iz Libije korišćen za kampanju ili lično bogaćenje.

Nastavi čitati

Svijet

IZ MOSKVE STIŽU ZABRINJAVAJUĆE INFORMACIJE: “Ovo se nije desilo od 2. Svjetskog rata”

Svijet se suočava s najkrhkijim bezbjednosnim trenutkom od Drugog svjetskog rata i potrebna je spremnost na kompromis kako bi se izbjegao novi globalni sukob, citirala je ruska agencija RIA u utorak izjavu Sergeja Nariškina, šefa ruske obavještajne službe SVR.

Svijet sada proživljava najkrhkiji trenutak za međunarodnu sigurnost od Drugog svjetskog rata, naime razdoblje kvalitativne transformacije globalnog poretka – citirala je RIA Nariškina.

Nariškin je rekao da se vodi “žestoka borba” između najvećih globalnih i regionalnih središta moći kako bi se definisala pravila budućeg svjetskog poretka.

Naš zajednički, a možda i glavni zadatak jeste osigurati da prilagođavanje novoj stvarnosti prođe bez velikog rata, kao što se događalo u prethodnim istorijskim fazama – rekao je Nariškin.

Takođe je ponovio standardni stav Kremlja da administracija predsjednika Volodimira Zelenskog ometa mirovni proces u Ukrajini.

Rusija je započela rat u Ukrajini potpunom invazijom na zemlju u februaru 2022, piše Hina.

Nastavi čitati

Aktuelno