Svijet
VELIKI DAN ZA AMERIKU! Tramp polaže zakletvu kao 47. predsjednik SAD
Donald Tramp će položiti zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Američki Ustav propisuje da mandat svakog novog predsjednika počne 20. januara tačno u podne, po lokalnom vremenu u Vašingtonu (18 sati po srednjoevropskom vremenu).
Inauguracija se obično održava na zapadnoj strani zgrade Kongresa pod otvorenim nebom, međutim, u glavnom gradu SAD temperature se trenutno spuštaju i do 12 stepeni ispod nule, zbog čega će inauguracija Donalda Trampa biti održana u zgradi Kapitola.
Inauguracija privlači veliki broj ljudi na Nacionalnu aveniju, veliku promenadu između Kapitola i Linkolnovog memorijala.
Za obezbjeđenje ceremonije angažovano je oko 25.000 ljudi.
Bijela kuća, Kapitol i dijelovi Pensilvanijske avenije već su ograđeni sigurnosnim ogradama visine 2,40 metara.
Tramp je izjavio da ne želi da ljudi budu povređeni ili da na bilo koji način trpe posljedice, te je stoga naložio da se inauguracioni govor, molitve i ostali govori u ponedjeljak održe u Rotondi Kapitola.
Prema Trampovim riječima, sportska arena u centru Vašingtona biće otvorena za posjetioce kako bi uživo pratili inauguraciju putem prenosa.
Takođe, tradicionalna parada biće održana u toj areni, a Tramp je najavio da će i sam prisustvovati događaju nakon polaganja zakletve.
Tramp je podsjetio da je druga inauguracija republikanca Ronalda Regana 1985. godine, takođe, morala biti održana u Rotondi.
Ta inauguracija, prije tačno 40 godina, i dalje se vodi kao inauguracija u najhladnijem periodu od početka vođenja meteoroloških evidencija 1871. godine.
Prvi put od 1893. godine, kada je Grover Klivlend započeo svoj drugi mandat, predsjednik ulazi u Bijelu kuću radi drugog mandata koji ne slijedi neposredno nakon prvog mandata.
Sa svojih 78 godina i sedam mjeseci života, Tramp će postati najstariji inaugurisani predsjednik u američkoj istoriji.
Njegov prethodnik Džozef Bajden bio je pet mjeseci mlađi prilikom svoje inauguracije.
Prema programu, nakon polaganja zakletve, predsjednik potpisuje prve odluke i prisustvuje balovima koji će biti priređeni u njegovu čast i na kojima će se obratiti prisutnima.
U okviru događaja vezanih za inauguraciju, bend “Vilidž pipl” će nastupati na nekoliko manifestacija.
Pjesma “Y.M.C.A”, koja je prvobitno postala hit LGBT pokreta iz 1978. godine, više puta je puštana na Trampovim skupovima, gdje je republikanski lider uz nju plesao.
Trampov pristalica i kantri pevač Li Grinvud izvešće svoju pjesmu “God Bless the USA”, koja je bila Trampova nezvanična predizborna himna i puštana na njegovim skupovima.
Poznata kantri pjevačica Keri Andervud pevaće patriotsku pjesmu “America the Beautiful”.
Očekuje se i nastup rok-repera Kida Roka, koji je već nastupio na Republikanskoj konvenciji ovog leta u Milvokiju.
Za tradicionalno izvođenje nacionalne himne angažovan je tenor Kristofer Mačio.
Na inauguraciji se očekuje prisustvo brojnih svetskih političara. Pored Džozefa Bajdena, prisustvovaće i svi bivši živi predsjednici – Barak Obama, Džordž V. Buš i Bil Klinton, dok od bivših prvih dama neće biti prisutna jedino Mišel Obama.
Kao počasne goste, Tramp je pozvao nekoliko tehnoloških milijardera, koji će zajedno sa ostalim poznatim ličnostima i budućim ministrima sjediti na bini.
Među njima su Ilon Mask, Džef Bezos, Mark Zakerberg, kao i Šou Čju – šef, za sada kineskog, Tiktoka.
Dan inauguracije u Sjedinjenim Američkim Državama smatra se unutrašnjim političkim događajem, pri čemu su strane države obično predstavljene diplomatskim izaslanicima.
Šefovi stranih država i vlada tradicionalno nisu na listi gostiju 20. januara, međutim, Tramp je pozvao više njih, ali nije poznato da li će svi pozvani zaista i doći.
Kineski predsjednik Si Đinping je dobio poziv još u novembru, ali će Peking poslati potpredsjednika Han Dženga.
Dolazi i japanski ministar spoljnih poslova Takeši Ivaja, predsjednik Argentine Havijer Milej, predsjednik Salvadora Najib Bukele, kao i Edmundo Gonzales Urutija, koji nije uspio da preuzme vlast u Venecueli.
Lideri latinoameričke ljevice neće biti prisutni.
Posebno je upadljivo odsustvo predsjednice susjednog Meksika, Klaudije Šajnbaum, iako ona vodi stranku sa kojom je Tramp održavao dobre odnose.
Prema najavama, iz Evrope dolaze italijanska premijerka Đorđa Meloni, Britanac Najdžel Faraž, a navodno je pozvan i mađarski premijer Viktor Orban, ali on neće moći da prisustvuje, kako je iz njegovog kabineta rečeno mađarskim medijima.
Iz Francuske će na inauguraciju putovati desničarski političari Erik Zemur i Sara Knafo, a iz Njemačke nekoliko političara iz AfD-a.
Lider Slobodarske partije Austrije Herbert Kikl je zauzet pregovorima o koaliciji, pa će umjesto njega na put krenuti poslanica Suzane First.
Prošle sedmice je objavljeno da predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nije dobila pozivnicu za inauguraciju.
Glas Srpske/Tanjug
Svijet
Tramp iz aviona pozvao evropske lidere i kritikovao pomoć Ukrajini “PUTIN JE OZBILJAN”
Donald Tramp se iz predsjedničkog aviona uključio na sastanak evropskih lidera u Berlinu i kritikovao nastavak izdvajanja milijardi evra za Ukrajinu.
Američki predsjednik Donald Tramp uključio se telefonom iz predsjedničkog aviona „Air Force One“ na sastanak evropskih lidera u Berlinu, gdje je kritikovao nastavak izdvajanja milijardi evra za vojnu pomoć Ukrajini, objavio je Politiko, pozivajući se na četiri evropska zvaničnika upoznata sa razgovorom.
Trampov poziv uslijedio je samo nekoliko časova nakon njegovog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom u kineskom Šenženu.
Prema riječima trojice evropskih zvaničnika koji su za Politiko govorili pod uslovom anonimnosti, Tramp je učesnicima sastanka poručio da Putin ozbiljno pristupa mirovnim pregovorima o Ukrajini.
Istovremeno je izrazio snažno protivljenje nastavku evropskog finansiranja ukrajinske vojske. Dvojica izvora opisala su Trampovo obraćanje kao oštru tiradu protiv nastavka vojne pomoći Ukrajini.
Treći zvaničnik iznio je nešto drugačije viđenje razgovora, navodeći da je američki predsjednik prvenstveno govorio o velikim finansijskim uštedama koje bi mogle biti ostvarene završetkom rata
Za sada nije poznato da li je Tramp evropskim saveznicima postavio konkretne zahtjeve ili najavio promjenu američke politike prema Ukrajini.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Politika za komentar.
Njemačka novinska agencija DPA objavila je detalje neobičnog načina na koji se Tramp uključio na sastanak.
Prema informacijama iz krugova učesnika, američki predsjednik iz aviona je pozvao svog zeta i specijalnog izaslanika Džareda Kušnera, koji se nalazio u Berlinu.
Kušner je uključio zvučnik na mobilnom telefonu, a zvuk je dodatno pojačan mikrofonom kako bi Trampovo obraćanje mogli čuti svi prisutni.
U Berlinu se okupili predstavnici oko 40 zemalja
Sastanak u Berlinu organizovao je njemački kancelar Fridrih Merc, a okupio je predstavnike približno 40 država.
Riječ je o dosad najvećem okupljanju takozvane Koalicije voljnih, grupe zemalja koje nastoje da obezbijede dugoročnu vojnu i bezbjednosnu podršku Ukrajini.
Među učesnicima bili su francuski predsjednik Emanuel Makron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i predstavnici drugih evropskih država.
Sjedinjene Američke Države predstavljali su Trampovi specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner. Jedna od glavnih tema bila je mogućnost pružanja bezbjednosnih garancija Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.
Evropski lideri željeli su i da saznaju o čemu je Tramp razgovarao sa Putinom i Sijem tokom susreta u Kini.
Merc: Nećemo dozvoliti novu Jaltu
Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je nakon sastanka da Evropa neće prihvatiti mirovni sporazum o Ukrajini koji bi bio postignut bez učešća Kijeva i evropskih država.
„Pregovori mogu uspjeti samo ako Ukrajina i Evropa zajedno učestvuju u procesu. Format nalik Jalti neće donijeti mir“, izjavio je Merc.
Time je podsjetio na konferenciju održanu 1945. godine, kada su Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez i Velika Britanija dogovarali poslijeratno uređenje Evrope.
Merc je naglasio da će evropske zemlje nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno.
Susret Trampa, Putina i Sija u Kini opisao je prvenstveno kao priliku za zajedničko fotografisanje, dok je za berlinski sastanak rekao da je bio posvećen konkretnim mjerama pomoći Ukrajini.
Prije telefonskog uključivanja na sastanak u Berlinu, Tramp je u kineskom Šenženu razgovarao sa Putinom i Sijem o ratu u Ukrajini, nuklearnom naoružanju i međunarodnoj bezbjednosti.
Tokom susreta američki predsjednik nazvao je Putina prijateljem.
Uprkos velikim očekivanjima, trilateralni sastanak nije donio konkretan napredak ka okončanju rata.
U zajedničkoj deklaraciji tri države najavile su nastavak razgovora o smanjenju nuklearnih rizika, reformi Ujedinjenih nacija i povećanju snabdijevanja naftnim derivatima.
Evropski saveznici strahuju da bi Vašington mogao pokušati da postigne sporazum sa Moskvom bez njihovog direktnog učešća, posebno kada je riječ o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnom poretku u Evropi.
Ta zabrinutost dodatno je izražena nakon što je Trampova administracija značajno smanjila direktnu američku pomoć Ukrajini, dok su evropske države preuzele najveći dio finansiranja njene odbrane.
Trampove kritike evropskih izdvajanja za Kijev dodatno su otvorile pitanje buduće podrške Ukrajini, ali zasad nema potvrde da je tokom telefonskog razgovora najavio konkretne promjene američke politike.
Svijet
Kongresmeni SAD pisali Zelenskom! “ZAUSTAVITE PROGON pravoslavne crkve!”
Grupa američkih kongresmena poslala je pismo predsjedniku Ukrajine Vladimiru Zelenskom kako bi izrazila zabrinutost zbog načina na koji se Kijev ponaša prema kanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi Moskovske patrijaršije.
U pismu, koje su potpisali članovi Kongresa SAD Ana Paulina Luna, Derik van Orden, Rajli Mur, Voren Dejvidson i Elajdža Krejn, izraženo je žaljenje zbog izvještaja o pljenidbi crkvene imovine, oduzimanju državljanstva vjerskim poglavarima i zatvaranju sveštenstva bez propisne sudske odluke.
“Međunarodni posmatrači, uključujući `Hjumen rajts voč`, Kancelariju visokog komesara UN za ljudska prava, Misiju SAD pri OEBS-u, vjerske organizacije, kao što su Crkva Engleske i Svjetski savjet crkava, te Rimokatolička crkva i potpredsjednik SAD DŽejms Dejvid Vens, izrazili su zabrinutost zbog zakona o ograničavanju vjerskih organizacija i njegovoj kompatibilnosti sa međunarodnim standardima zaštite slobode vjeroispovijesti”, navedeno je u pismu. Kongresmeni su posebno istakli izvještaje o prinudnom mobilisanju sveštenstva radi slanja na prvu liniju borbe, uz napomenu da se sveštenstvo po Ženevskim konvencijama ne smatra borcima, te da se konvencijama zabranjuje njihovo regrutovanje u vojsku.
Oni su pozvali da se prekine sprovođenje pomenutog zakona, prenos vlasništva Crkve, zatvaranje i regrutovanje sveštenstva, te da se osigura da svi Ukrajinci imaju pravo na vjeroispovijest.
Svijet
NOVI NAPAD NA KRIMSKI MOST: Treći udar za nekoliko dana, saobraćaj ponovo obustavljen
Krimski most ponovo se našao na meti ukrajinskih oružanih snaga, a nakon novog napada saobraćaj preko jednog od najvažnijih ruskih infrastrukturnih objekata privremeno je obustavljen.
Informaciju je saopštio lider Krima Sergej Aksjonov, navodeći da su sve nadležne službe angažovane na terenu i da je u toku procjena pričinjene štete.
„Zbog još jednog napada na Krimski most saobraćaj je privremeno obustavljen“, napisao je Aksjonov na svom kanalu na platformi Maks, prenose ruski mediji.
On je naknadno putem Telegrama potvrdio da se procjenjuje obim oštećenja, dok su nadležne službe raspoređene na svojim radnim mjestima.
Treći napad na most za samo nekoliko dana
Prema dostupnim informacijama, ovo je treći napad na Krimski most tokom ove sedmice.
Most, koji povezuje Krimsko poluostrvo sa teritorijom kontinentalne Rusije, od početka rata u Ukrajini predstavlja jednu od strateški najvažnijih saobraćajnih i logističkih tačaka za Moskvu.
Podsjećamo, most je prethodno pretrpio oštećenja tokom napada ukrajinskih snaga u noći između 16. i 17. septembra.
Prema tadašnjim preliminarnim podacima, u napadu nije bilo povrijeđenih, a Istražni komitet Rusije pokrenuo je krivični postupak zbog sumnje na teroristički napad.
Saobraćaj ranije obnovljen nakon oštećenja
Nakon prethodnog napada, željeznički saobraćaj preko Krimskog mosta u potpunosti je obnovljen do večernjih sati.
Za sada nema konačnih podataka o razmjerama novih oštećenja, niti je poznato koliko će trajati obustava saobraćaja.
Novi incident dodatno skreće pažnju na bezbjednosne probleme oko infrastrukture koja ima veliki značaj za rusko snabdijevanje i povezivanje Krima sa ostatkom zemlje.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ IZBACIO NIKOLU DRONJKA IZ PSS-a: „Više nije dio Pokreta Sigurna Srpska. Hvala mu“!
-
Politika18 sati agoKAKO SE UNIŠTAVA JAVNA USTANOVA! SNSD-ovi kadrovi od Doma penzionera u Prijedoru napravili poligon za afere i bezvlašće!
-
Politika1 dan ago“AJMO JOVO NANOVO”! Od ponoći RiTE Ugljevik van pogona, NEMA NI RUFIJEVOG UGLJA
-
Politika2 dana agoGLASALI STE ZA PROMJENE, A VAŠ GLAS ZAVRŠIO U VLASTI! Da li je konačno vrijeme da se mandat vrati strankama i zaustavi politička trgovina?
-
Politika2 dana agoVLADO ĐAJIĆ: Sve je očiglednije da su izbori bili lažirani
-
Politika9 sati agoSTANIVUKOVIĆ DONIO ODLUKU! “Razgovaraćemo sa Minićem, ali NAŠI STAVOVI SU JASNI”
-
Svijet3 dana agoCNN: Iran sprema napad “prljavom bombom” u Vašingtonu, METE TRAMPOVI LJUDI
-
Društvo2 dana agoRUFIJU 200 MILIONA KM, a Istok 2 stoji zbog tri miliona
