Connect with us

Svijet

ON NE ODUSTAJE! Tramp želi da kupi Grenland, EVO KOLIKO KOŠTA!

Interes novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa za preuzimanje Grenlanda, autonomne teritorije Danske, pokrenuo je pitanje vrijednosti ostrva.

Prema Dejvidu Barkeru, investitoru za nekretnine i bivšem ekonomisti u Federalnim rezervama Njujorka, potencijalna cijena Grenlanda mogla bi da se kreće od 12,5 milijardi dolara do čak 77 milijardi dolara.

Ova procjena, koju je objavio The New York Times, zasnovana je na troškovima povezanim sa Američkim D‌jevičanskim Ostrvima i Aljaskom, prilagođenim za inflaciju i ekonomski rast. Barker, koji ima iskustvo u procjenjivanju velikih transakcija nekretninama, koristio je ove teritorije kao reper da bi došao do ove procjene.

Strateška i ekonomska privlačnost

Grenland, koji posjeduje ogromna prirodna bogatstva i zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku, dugo je bio predmet interesovanja SAD. Sa lokacijom od vitalnog značaja za odbrambenu infrastrukturu SAD i bogatstvom neiskorišćenih resursa, uključujući minerale i fosilna goriva, Grenland je važna prednost u globalnom geopolitičkom pejzažu.

Grenland se može pohvaliti rezervama minerala, nafte i prirodnog gasa, iako su ti resursi i dalje nedovoljno razvijeni zbog sporog napretka u razvoju infrastrukture. Ekonomija ostrva trenutno zavisi od ribarstva, koje čini preko 95 odsto njegovog izvoza, i godišnjih subvencija iz Danske koje pokrivaju polovinu javnog budžeta Grenlanda. Danska troši skoro milijardu dolara godišnje na Grenland, ili otprilike 17.500 dolara po stanovniku.

Nedavno istraživanje je otkrilo da se 25 od 34 minerala koje je Evropska komisija identifikovala kao “kritične sirovine” nalaze na Grenlandu, uključujući elemente retkih zemalja neophodnih za električna vozila i vetroturbine, kao i materijale poput grafita i litijuma koji se koriste u baterijama, piše Live mint.

Trenutno prisustvo SAD na Grenlandu

SAD održavaju stalno vojno prisustvo na Grenlandu preko vazdušne baze Pitufik, koja se nalazi na sjeverozapadu. Ovaj aranžman proizilazi iz sporazuma između SAD i Danske iz 1951. godine, koji daje SAD pravo da se slobodno kreću i uspostavljaju vojne baze na Grenlandu sve dok Danska i Grenland budu obaviješteni.

Status Grenlanda i želja za autonomijom

Grenland, bivša danska kolonija, postao je formalna teritorija Danske 1953. i podleže danskom ustavu. Međutim, ostrvo je dobilo značajnu autonomiju 2009. godine, sa pravom da proglasi nezavisnost putem referenduma.

U prošlosti, SAD su pokušale da kupe Grenland tokom Hladnog rata, nudeći 100 miliona dolara u zlatu 1946. godine, ali je Danska odbila ponudu. Trampov prijedlog za kupovinu ostrva iz 2019. takođe su odbili i Grenland i Danska.

Premijer Grenlanda Mute Egede, koji se zalagao za nezavisnost, naglasio je da Grenland nije na prodaju i da o njegovoj budućnosti treba da odlučuje narod.

Šta ako Grenland postane nezavisan?

Ukoliko Grenland izabere nezavisnost, mogao bi da uđe u “slobodnu asocijaciju” sa Sjedinjenim Državama, slično aranžmanima sa Maršalovim Ostrvima, Mikronezijom i Palauom. Ovo bi zamijenilo danske subvencije uz podršku i zaštitu SAD u zamjenu za vojna prava.

Međutim, Grenlanđani nisu zainteresovani da budu pod kontrolom nove strane sile i vjerovatno bi dali prioritet obezbjeđivanju svog blagostanja prije nego što teže nezavisnosti, navodi se u izvještajima.

Danska je odlučno odbila Trampovu ponudu za kupovinu Grenlanda iz 2019, a premijerka Mete Frederiksen nazvala je “apsurdnom”. Što se tiče Trampovog obnovljenog interesovanja, Frederiksen je ponovio da će Danska nastaviti blisku saradnju sa SAD, ali je naglasio da Grenland treba da ima posljednju riječ u određivanju njene budućnosti, prenosi Telegraf.

Svijet

JOŠ JEDAN NEUSPJEH! Pukli pregovori o primirju u Gazi

Specijalni izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za Bliski Istok Stiv Vitkof prekinuo je pregovore o primirju u Gazi, javlja AP.

Vitkof je izjavio u četvrtak da Sjedinjene Države prekidaju pregovore o prekidu vatre u Gazi i povlače svoj pregovarački tim iz Katara na konsultacije, nakon što je najnoviji odgovor Hamasa “pokazao nedostatak želje da se postigne prekid vatre u Gazi”.

– Iako su posrednici uložili veliki trud, čini se da Hamas nije koordinisan niti djeluje u dobroj vjeri – naveo je Vitkof u saopštenju. “Sada ćemo razmotriti alternativne opcije da vratimo taoce kući i pokušamo da stvorimo stabilnije okruženje za narod Gaze.“

Nije bilo jasno koje „alternativne opcije“ SAD razmatraju. Bijela kuća nije odmah dala komentar, a Stejt department nije odmah odgovorio na poruke.

Napredak u pregovorima o sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hamasa izmiče Trampovoj administraciji mjesecima, dok se uslovi u Gazi pogoršavaju. Ta teritorija je nedavno imala najsmrtonosniji dan za ljude koji traže pomoć u više od 21 mjeseca rata, sa najmanje 85 Palestinaca ubijenih dok su pokušavali da dođu do hrane u nedjelju.

Strane su nedjeljama vodile pregovore u Kataru, bilježeći male znake napretka, ali bez značajnih proboja. Zvaničnici su naveli da je jedna od glavnih tačaka sporenja redeployman izraelskih trupa nakon svakog prekida vatre.

Vitkof je rekao da su SAD „odlučne“ u nastojanju da okončaju sukob u Gazi i dodao da je „sramota što je Hamas postupio na tako sebičan način“.

Ranije u četvrtak, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua povukla je izraelski pregovarački tim nazad u Izrael, u svijetlu odgovora Hamasa.

U kratkom saopštenju, kancelarija premijera izrazila je zahvalnost na naporima Vitkofa i posrednika Katara i Egipta, ali nisu iznijeti dodatni detalji.

Sporazum o kojem se pregovara uključuje prekid vatre u trajanju od 60 dana tokom kojeg bi Hamas u fazama oslobodio 10 živih talaca i predao posmrtne ostatke još 18, u zamjenu za Palestince zatvorene u izraelskim zatvorima. Dostava humanitarne pomoći bi bila pojačana, a strane bi nastavile pregovore o trajnom primirju.

Pregovori su zapali u ćorsokak zbog suprotstavljenih zahtijeva u vezi sa okončanjem rata. Hamas navodi da će osloboditi sve taoce samo u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje i kraj rata. Izrael kaže da neće pristati na okončanje rata dok Hamas ne preda vlast i ne se razoruža – što militantna grupa odbacuje.

Ovo je najnoviji neuspjeh za Trampa u pokušaju da se postavi kao mirotvorac, a nije krio ni da želi da dobije Nobelovu nagradu za mir. Republikanski predsjednik je takođe obećao da će brzo ispregovarati kraj rata u Ukrajini, ali ni tu nije ostvaren značajan napredak.

U vezi sa ratom u Gazi, Tramp se ranije ovog mjeseca sastao sa Netanjahuom u Bijeloj kući, podržavajući pokušaj da se postigne proboj i dogovor o prekidu vatre.

Ali uprkos njegovom novom ojačanom partnerstvu sa Netanjahuom nakon zajedničkih napada njihovih zemalja na Iran, izraelski lider je napustio Vašington bez najave bilo kakvog proboja.

Stejt department je ranije ove nedjelje saopštio da će Vitkof otputovati na Bliski istok radi pregovora, ali su američki zvaničnici kasnije naveli da će umjesto toga otputovati u Evropu.

Nije bilo jasno da li je održavao sastanke u četvrtak.

Nastavi čitati

Svijet

PRIJATELJSTVO PUKLO ALI… Tramp negira da sprema osvetu za Maska

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp negirao je danas da pokušava da uništi poslovno carstvo svog nekadašnjeg saveznika Ilona Maska kao osvetu za njihov spor oko zakona o porezu.

“Svi govore da ću uništiti Ilonove kompanije ukidanjem dijela, ako ne i svih velikih subvencija koje prima od američke vlade. To nije tačno. Želim da Ilon, kao i sve kompanije u našoj zemlji, napreduju”, objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, prenosi Blumberg.

Tramp je dodao da, što oni bolje posluju, to bolje posluju SAD i da je to dobro za sve.

“Svakodnevno obaramo rekorde i želim da tako i ostane”, dodao je predsjednik SAD, prenosi Tanjug.

Nakon Trampove objave, akcije Tesle su ublažile pad sa 9,5 odsto na 7,8 procenata do 10:03 ujutru po njujorškom vremenu.

Akcije su ove godine do srijede već pale za 18 odsto, iako su se oporavile od dubljih padova u martu i aprilu.

Ovi komentari predstavljaju najnoviji preokret u burnom odnosu između dvojice najmoćnijih ljudi na svijetu, nakon sukoba koji je doveo do toga da Mask pokrene niz napada na Trampa i najavi moguće osnivanje nove političke stranke.

Kao odgovor, Tramp je zaprijetio da će raskinuti Maskove ugovore i subvencije sa američkom vladom.

Obojica su kasnije pokušala da izglade odnose, ali je šteta po Maskove poslovne interese već bila načinjena.

U izvještaju o poslovanju u drugom kvartalu, kompanija Tesla Ink. navela je gubitak subvencija za električna vozila i povećanje carina, kao dva glavna izazova za njen auto-industrijski i energetski sektor.

Mask je u maju napustio svoju poziciju u vladi, u kojoj je nadgledao Trampovu inicijativu za smanjenje troškova administracije, kako bi se vratio upravljanju svojim kompanijama koje imaju brojne veze sa američkom vladom.

Tokom spora sa Trampom, Mask je zaprijetio da će povući iz upotrebe Dragon letjelicu kompanije SpejEks kapsulu koju NASA koristi za slanje astronauta i zaliha na Međunarodnu svemirsku stanicu.

Mask je kasnije povukao tu prijetnju, i SpejEks i dalje lansira Dragon kapsule.

Nastavi čitati

Svijet

LEGENDARNI KEČER Preminuo Hulk Hogan

Kečer i najpoznatije lice američkog rvanja Hulk Hogan preminuo je danas u 72. godini, prenio je Foks njuz.

On je hospitalizovan nakon što mu je pozlilo u porodičnom domu na Floridi, a u bolnici je preminuo usljed srčanog zastoja.

Hoganova supruga Skaj prije nekoliko nedjelja odbacila medijske navode da je Hogan u komi, navodeći da mu je ”srce snažno” i da se oporavlja od hirurških intervencija kojima je bio podvrgnut, prenosi Tanjug.

Hulk Hogan smatra se najzaslužnijim za promovisanje američkog rvanja, i njegovo teatralno ponašanje u ringu privuklo je veliku publiku, navodi Foks njuz.

Hogan je takođe imao i zapaženu filmsku karijeru, a prva uloga bila mu je trećem nastavku serijala ”Roki”.

Zbog mnogobrojnih povreda u ringu, Hogan je bio podvrgnut mnogim operacijama, a zbog toga je za sebe govorio da ”gotovo da mu nije ostao nijedan originalni dio tijela”.

Nastavi čitati

Aktuelno