Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske pozvao je penzionere kojima se isplata vrši van Republike Srpske da dostave potvrdu o životu.

Dostavljanje potvrde o životu ne odnosi se na penzionere sa prebivalištem u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Federaciji BiH, jer se taj podatak obezbjeđuje putem elektronske razmjene podataka između nosilaca osiguranja.

Iz Fonda navode da korisnici kojima se prvi put isplaćuje penzija ovu potvrdu dostavljaju nadležnoj isplatnoj filijali.

U saopštenju se ističe da se korisniku koji potvrdu o životu ne dostavi blagovremeno, obustavlja isplata penzije.

Potvrda o životu je ispravna ako je ovjerena kod nosioca penzijskog osiguranja u državi prebivališta, opštinskog organa, notara, suda i diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH u državi prebivališta.

Obrazac potvrde o životu može se preuzeti na internet stranici Fonda.

Odjeljenje palijativne njege Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, ni sedam mjeseci nakon otvaranja, nije počelo sa radom, a razlog za to je nedostatak medicinskog kadra.

Objekat palijativne njege UKC RS u koji je uloženo čak 60 miliona maraka je svečano otvoreno u februaru ove godine, ali još uvijek ne može početi sa radom jer nema dovoljno medicinskog kadra za njegovo funkcionisanje.

Rješenje prekvalifikacija i veće plate medicinara
Stručnjaci rješenje vide u povećanju primanja medicinskog kadra, ali i u prekvalifikaciji postojećih medicinskih radnika.

S druge strane, u UKC RS kažu da je otvaranje palijativne njege u planu i da se na tome intenzivno radi.

“Trenutno se radi na stvaranju svih neophodnih uslova za početak rada, prije svega kada je riječ o obezbjeđivanju adekvatnog kadra. Cilj je da se kroz mjere koje UKC Republike Srpske već preduzima obezbijedi dovoljan broj medicinskih sestara i tehničara opšteg smjera kako bi se stvorili uslovi za početak rada palijativne njege”, kazali su u UKC RS, piše “Capital”.

Navode da je UKC RS potpisao sporazum o saradnji sa Medicinskom školom Banjaluka, upravo sa ciljem povećanja broja srednjeg medicinskog kadra opšteg smjera.

“Sporazum omogućava prekvalifikaciju učenika, odnosno zdravstvenih radnika koji su završili srodne smjerove, laboratorijsko-sanitarni, zubno-stomatološki i fizioterapeutski u opšti smjer, sa zvanjem medicinska sestra/tehničar. Na ovaj način želimo istovremeno omogućiti ljudima zaposlenje i kroz rad i edukaciju stvoriti kadar koji nam je potreban”, ističu u UKC RS.

Pored toga su, kako kažu, povećavane i stipendije za učenike četvrtog razreda medicinskih škola opšteg smjera sa 200 na 250 KM, kako bi dodatno motivisali mlade da nakon završetka školovanja svoj profesionalni put nastave u UKC RS.

Nedostatak medicinskih sestara ali i ljekara evidentan godinama
Predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Miloš Purković kaže da je nedostatak medicinskih sestara i tehničara, ali i ljekara evidentan već godinama.

“Jedan od razloga je taj što su veoma niska primanja u odnosu na okruženje i mnogo radnika srednje stručne spreme ide u Federaciju BiH gdje su primanja mnogo veća nego u Republici Srpskoj, a dosta njih koristi priliku i odlaze u zemlje Zapadne Evrope”, izjavio je Purković.

Navodi da je očigledno da se nedostatak kadra odražava na cjelokupnu zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj.

“Ja ukazujem godinama na taj problem, da se nešto treba raditi po tom pitanju, ali čini mi se da niko to ozbiljno ne shvata”, istakao je Purković.

Dodao je da je problem najveći u manjim sredinama i opštinama.

“U opštinama kao što su Rudo, Čajniče, Drvar, Ljubinje… vi nemate doktora ni za jednu smjenu, a kamoli nešto drugo. Mi smo to pokušavali riješiti sa ljekarima koji su napunili 67 godina života pa se angažuju neki penzioneri, ali to nije sistemsko ni dugoročno rješenje za problem nedostatka zdravstvenog kadra u Republici Srpskoj”, upozorio je Purković.

Kao jedno od ključnih rješenja navodi povećanje plata zdravstvenim radnicima, ali i uređenje pitanja dvojnog rada u javnom i privatnom sektoru.

“Dajte vi plate doktorima koji hoće da rade u javnom sektoru i neka ostanu u javnom sektoru, a oni koji hoće u privatni neka idu u privatni”, kaže Purković.

Naglasio je da mnoge države u Evropi i svijetu zabranjuju dvojni rad, ali da se kod nas o tome još ne razmišlja.

Broj ispisanih doktora iz Komore iz godine u godinu se povećava
U Komori doktora medicine su, komentarišući odlazak medicinskog kadra iz Republike Srpske, istakli da ne vode evidenciju o tome, ali da se indirektno taj broj može procijeniti na osnovu broja izdatih potvrda.

“U toku 2021. godine smo izdali sedam potvrda o ispisu iz Komore doktora medicine RS, u 2022. godini 11, u 2023. godini osam, u 2024. godini 18 sok je u 2025. godini izdato 25, a u prvih šest mjeseci 2026. godine 10 ovakvih potvrda”, kazali su u Komori.

Dodali su da je od ukupnog broja ispisanih 15 specijalista, dok su ostalo mladi ljekari.

“Naravno da izdavanje potvrde ne znači da je doktor napustio Republiku Srpsku i BiH, ali ipak ukazuje na prisutni trend, ako ništa drugo razmišljanja o odlasku”, naglasili su u Komori.

Osim primjera palijativne nege, o nedostatku medicinskog kadra govore i podaci da se na pregled pojedinih specijalista čeka mjesecima, kao i da medicinske sestre i tehničari nerijetko imaju obim posla višestruko veći od predviđenog.

Da ovaj problem ne pogađa samo Republiku Srpsku pokazuje i situacija iz Livna gdje je u julu ove godine čak 31 ljekar zaposlen u Kantonalnoj bolnici Livno istovremeno dao otkaz.

Oni su to uradili, nezadovoljni niskim primanjima koja su, prema njihovim riječima, u Federaciji BiH prilično nesrazmjerna, te se tako dešava da ljekari u pojedinim kantonima imaju višestruko veće plate od svojih kolega u drugim kantonima.

Građani Bosne i Hercegovine koji još nisu obezbijedili pelet za predstojeću zimu mogli bi imati ozbiljan problem. U pojedinim dijelovima zemlje nove narudžbe trenutno se više ni ne primaju, dok se na isporuku ranije naručenih količina čeka sedmicama i mjesecima.

Cijene se, zavisno od proizvođača i klase peleta, trenutno kreću od oko 640 do čak 830 KM po toni, a na pojedinim mjestima dodatno se plaća i prevoz.

U banjalučkom „Drvoprodexu“ trenutno ne primaju nove narudžbe jer još isporučuju količine koje su građani naručili tokom juna i jula.

Kako su za „Nezavisne novine“ naveli iz ove kompanije, nove narudžbe planiraju ponovo početi primati tokom decembra, kada bi trebalo da budu završene ranije ugovorene isporuke.

Tona 640 KM, ali novih narudžbi nema

Trenutna cijena peleta u „Drvoprodexu“ iznosi 640 KM po toni, ali iz kompanije još ne mogu potvrditi da li će cijena u narednom periodu ostati ista.

Problem, međutim, nije samo cijena.

Građani koji sada pokušavaju da obezbijede pelet suočavaju se i sa problemom dostupnosti, jer su proizvođači i prodavci zatrpani ranijim narudžbama.

To znači da oni koji su kupovinu ostavili za kasnu jesen mogu biti prinuđeni da čekaju, u trenutku kada se približava početak ozbiljnije grijne sezone.

A1 pelet ide do 830 KM

Velika potražnja bilježi se i u sarajevskoj kompaniji „Drvosječa“, koja posluje putem predstavništava u više gradova širom BiH.

Iz ove kompanije navode da se trenutno na isporuku čeka nekoliko dana, dok cijena zavisi od klase proizvoda.

„Pelet A2 klase trenutno je dostupan po cijeni od 790 KM po toni, dok A1 klasa dostiže i do 830 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi“, kazali su iz „Drvosječe“.

Dakle, za kvalitetniji A1 pelet kupci trenutno moraju izdvojiti 830 KM za tonu, i to bez troška prevoza.

Za domaćinstvo kojem je potrebno nekoliko tona za cijelu sezonu, razlika u cijeni tako već predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet.

U Šipovu tona 650 KM, ali potražnja ne jenjava

Iz firme „Medeks prom“ iz Šipova navode da kod njih tona peleta trenutno košta 650 KM, takođe uz dodatni trošak prevoza.

Ipak, niža cijena ne znači i malu potražnju.

„Ljudi i dalje jako puno zovu i naručuju, velika je potražnja“, kazali su iz ove kompanije.

Podaci sa tržišta tako pokazuju dvije paralelne stvari – građani pokušavaju da obezbijede ogrjev, dok prodavci već imaju veliki broj narudžbi i ograničene kapacitete za brzu isporuku.

Za one koji se griju na pelet, početak sezone grijanja tako dolazi uz dvije neizvjesnosti: koliko će na kraju koštati tona i kada će pelet uopšte stići do njihovog doma.

A s obzirom na to da pojedini prodavci nove narudžbe više ne primaju do decembra, građanima koji još nisu kupili ogrjev ostaje sve manje prostora za čekanje.