Connect with us

Društvo

AMERIČKA ROBA BEZ CARINA U BIH? U toku konsultacije o prijedlogu Ministarstva

Na robi, koja je prošle godine uvezena iz SAD, BiH je prihodovala oko 37 miliona KM carine, s tim što svi ti proizvodi zapravo nisu proizvedeni u Americi, tako da je riječ o poprilično manjem iznosu.

Pojašnjenja radi, iz SAD uvozimo i proizvode koji su nastali u drugim zemljama, a BiH trenutno razmatra ukidanje carina za američku robu, tj. proizvode koji imaju porijeklo baš iz SAD.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine” iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, uvoz iz SAD je prošle godine iznosio oko 183,6 miliona KM, a dažbine oko 37 miliona maraka.

“Napominjemo da roba koja se uvozila iz SAD, ne znači da je porijeklom iz SAD, tj. proizvedena u SAD. Može biti iz Kine, Meksika, Kanade i slično. Na primjer, ukoliko je proizvod iz EU, neko ga je kupio u SAD i kasnije je izvezen iz SAD, u BiH na njega neće biti obračunata carina ukoliko posjeduje dokaz o porijeklu, da je proizveden u EU”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Sa druge strane, ukoliko je proizvod proizveden u SAD i izvezen iz SAD u BiH, na njega će biti obračunata dažbina shodno tarifnom razvrstavanju. BiH trenutno nema potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Zbog toga se na robu porijeklom iz SAD prilikom uvoza u BiH primjenjuju standardne carinske stope predviđene Carinskom tarifom. U praksi to znači da će roba iz SAD, u zavisnosti od svog tarifnog razvrstavanja, biti oporezovana carinskom stopom od nula odsto, pet odsto, 10 odsto ili 15 odsto”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Međutim, institucije u BiH su već pokrenule proceduru za privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza robe porijeklom iz SAD.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na čijem čelu je Staša Košarac, je, naime, izradilo prijedlog odluke, koji je sada u procesu konsultacija.

“Roba koja će se uvoziti uz korištenje tarifnih suspenzija je roba koja je porijeklom iz SAD, a što se utvrđuje odgovarajućim dokazom o nepreferencijalnom porijeklu robe. Za tu robu će se primjenjivati carinska stopa od nula odsto”, navodi se u prijedlogu odluke.

Planirano je da se ova odluka primjenjuje do 31. decembra 2025. godine ili do zaključivanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD.

“Savjet ministara će po isteku ovog roka produžiti važenje ove odluke na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukoliko je to u interesu privrede u BiH. Bez obzira na rok primjene, Savjet ministara može preispitivati primjenu ove odluke i na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine donijeti Odluku o prestanku primjene ove odluke ako više nije u interesu privrede u BiH ili usljed postojanja izmijenjenih okolnosti na tržištu”, ističe se u prijedlogu odluke.

Košarac je ranije rekao da bi ukidanje carinskih opterećenja na robu iz Sjedinjenih Država bilo u korist realnog sektora Republike Srpske i Federacije BiH.

Košarac je istakao da Republika Srpska prijedlogom o ukidanju carinskih opterećenja na robu iz SAD ponovo dokazuje da brine o svojim privrednicima i traži modele za unapređenje privredne aktivnosti, što se želi i privredi Federacije BiH.

Prethodno je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, istakao da u potpunosti podržava politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, kojem je Amerika na prvom mjestu, te najavio ukidanje carina za robu iz SAD.

“I nama naš interes treba da bude na prvom mjestu. Brinući o interesu Republike Srpske, predlažem da BiH ukine sva carinska opterećenja na robu iz SAD”, istakao je Dodik.

Kako je dodao, na taj način bi se stvorili uslovi za postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini između BiH i SAD, što bi značilo nultu stopu carina.

“To bi omogućilo dalji razvoj naše ekonomije”, dodaje Dodik.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” izjavili da BiH nema veliki obim razmjene sa SAD i ona čini oko jedan odsto od ukupne razmjene sa svijetom.

Amerika je, podsjetimo, nedavno uvela BiH carine od 35 odsto, zbog čega su se u poslovnoj zajednici u BiH i zabrinuli, a onda odahnuli, kad je objavljeno da su one pauzirane, i to na 90 dana

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost i maksimalnu temperaturu vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Јutro će biti promjenljivo oblačno, na jugu i u brdsko-planinskim predjelima sunčanije.

U nastavku dana najavljeno je smanjenje oblačnosti i pretežno sunčano i toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar na jugu zapadni i jugozapadni, a u ostalim krajevima sjeverni i sjeveroistočni.

Minimalna temperatura vazduha biće od 12 do 19, na jugu do 22, a maksimalna od 28 na jugozapadu do 37 na jugoistoku, u višim predjelima od 26 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KONTROLA PRODAJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA! Inspekcija otkrila desetine neregistrovanih trgovaca

Republička uprava za inspekcijske poslove ove godine izvršila je 109 kontrola fizičkih lica koja su putem interneta i društvenih mreža oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga, a u 31 slučaju utvrđeno je da su djelatnost obavljala bez registracije, rečeno je Srni u Inspektoratu Srpske.

Ovim licima izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti, te novčane kazne u ukupnom iznosu od 78.000 KM.

Inspektorat Republike Srpske je u prošloj godini izvršio više od 300 ciljanih kontrola fizičkih lica koja su oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga, a u 172 kontrole izrečena je mjera zabrane obavljanja djelatnosti bez registracije, te novčane kazne od 335.000 KM. Neregistrovan rad evidentiran je u različitim djelatnostima, među kojima su frizersko-kozmetičke usluge, prodaja odjeće, obuće i tehničke robe, proizvodnja namještaja, stolarije i betonske galanterije, izdavanje smještaja, popravka i održavanje motornih vozila, te usluge fotografisanja.

Iz Inspektorata su pojasnili da Zakon o trgovini Republike Srpske prepoznaje elektronsku trgovinu kao vid prodaje na daljinu, uključujući i prodaju putem društvenih mreža, ali da takvu trgovinu može organizovati samo registrovani trgovac.

“S obzirom na to da su dosta jednostavne procedure otvaranja naloga na društvenim mrežama, pojedinci su počeli da ih zloupotrebljavaju za neregistrovan rad”, naveli su iz Inspektorata.
Oni su ukazali da se na profilima koji nelegalno nude proizvode najčešće ne mogu pronaći podaci o odgovornom licu, adresi poslovnice i broj JIB-a iz Poreske uprave, jer takvi prodavci nisu registrovani.

“Ovakvom kupovinom građani sebe izlažu velikom potrošačkom riziku. U takvim okolnostima upitni su porijeklo, ispravnost i kvalitet proizvoda ili usluge, a u slučaju da dođe do oštećenja zdravlja ili materijalne štete – potrošači nemaju račun kao materijalni dokaz da je kupljeno od nekog konkretnog lica”, upozorili su iz Inspektorata.

U Inspektoratu su napomenuli i da je dodatni rizik to što lice koje stoji iza određenog profila ne mora ni da boravi u Republici Srpskoj ili BiH, što dodatno otežava njegovo identifikovanje.

Građanima koji kupuju putem interneta preporučuju da biraju provjerene i renomirane prodavce, te da prije kupovine provjere da li su javno istaknuti svi podaci o trgovcu i proizvodu. “Trgovac je dužan da objavi ime i adresu, podatke o proizvodu ili usluzi, njihove glavne karakteristike, konačnu cijenu sa PDV-om, troškove dostave, način plaćanja, te način i rok isporuke”, naveli su iz Inspektorata.

Kontrole neregistrovanog rada organizuju se na osnovu godišnjeg plana, ali i po predstavkama građana, informacijama drugih organa i saznanjima do kojih inspektori dolaze na terenu i direktnim uvidom u oglasne stranice i društvene mreže.

Iz Inspektorata su pojasnili da je Zakonom o inspekcijama inspektorima omogućeno i da se predstave kao korisnik usluge ili kupac robe radi prikupljanja dokaza o neregistrovanom radu.

U Inspektoratu su naveli da je ove godine, zbog aktuelnih okolnosti, fokus više usmjeren na kontrolu formiranja cijena, ali da se kontrole neregistrovanog rada nastavljaju.

“Cilj inspekcije je registracija i legalizacija subjekata, odnosno uvođenje njihovog poslovanja u zakonske okvire”, istakli su iz Inspektorata i apelovali na fizička lica koja obavljaju neregistrovane djelatnosti da ne čekaju dolazak inspektora, već da samostalno pokrenu proceduru legalizacije rada.

Istovremeno, građane su pozvali da izbjegavaju angažovanje neregistrovanih lica i da se informišu sa kim dogovaraju usluge ili od koga kupuju proizvode, jer i sami mogu značajno doprinijeti suzbijanju sive ekonomije.

Nastavi čitati

Društvo

Nedim Sladić “NEMAM DOBRE VIJESTI, temperature idu preko 40 stepeni”

Nedim Sladić, poznati meteorolog, najavio je da će se vrućine zadržati i u narednim danima, a moguće je da će temperature ići i iznad 40 stepeni.

Kako je naveo u svojoj objavi, prolazni i blagi pad temperature za tri do pet stepeni očekuje se sutra (nedjelja) budući da će se sjevernije od BiH premjestiti oslabljeni frontalni poremećaj koji bitnije ne utiče na vrijeme u BiH.

“Tako će u nedjelju dnevne temperature zraka opasti na vrijednosti uglavnom od 30 do 36 u Bosni, na jugu Hercegovine, gdje se ovo zahlađenje neće niti osjetiti, do 39°C. Iako prognozni modeli daju generalno niže temperature zraka, vršim korekciju na osnovu prethodnih/antecedentnih faktora (npr. suho tlo, manjak vlage i sl.)”, kaže on.

Šta prognozira Nedim Sladić za kraj avgusta?

Prema njegovim riječima, oko 27. avgusta usljed uticaja termobaričke doline nad Iberijskim poluostrvom, s prednje strane ovog sistema očekuje se dalji dotok vrelog vazduha sa sjevera afričkog kontinenta prema Balkanskom poluostrvu, uključujući i BiH.

“Uz izraženije južno visinsko strujanje zraka temperature zraka izgledno ponovo idu oko, pa i iznad 40°C. Vrijedno je naglasiti i još jednom podvući da je rizik od nastanka šumskih požara izuzetno visok sve do početka septembra mjeseca na području naše zemlje. Spržena vegetacija je trenutno poput fitilja za potpalu – i najmanja varnica će je inicirati”, navodi Sladić.

Zašto su šumski požari ove godine veliki rizik?

On se u drugoj objavi osvrnuo kako na ovo, tako i na prethodna ljeta, navodeći da su ljeta 2012, 2017, 2021, 2022. i 2024. bila žestoka.

“Vruća i suha ljeta više nisu izuzetak kakav su nekada bila. Posebno posljednjih nekoliko godina, pojavljuju se sa zabrinjavajućom učestalošću. Ali ovog ljeta postoji još jedna razlika.

Osim presušenih rijeka i potoka, požare više ne gledamo samo u Hercegovini, gdje su tokom ljeta uobičajena pojava, nego i u Bosni – nešto s čim se ranije nismo tako često susretali.

Zajednički sadržilac je dugotrajna meteorološka, a naročito hidrološka suša”, dodaje on.

Zašto obilne padavine nisu riješile problem suše?

Sladić ističe da to možda na prvi pogled djeluje nelogično jer smo tokom juna i jula imali dosta pljuskovitih padavina.

“Međutim, vodni deficit ne počinje s ljetom. U mnogim područjima vuče se još od februara, a nekoliko lokalnih pljuskova nije dovoljno da nadoknadi višemjesečni manjak vode. Problem nije samo koliko kiše padne, nego kada, gdje i na koji način padne”, navodi on.

Prema njegovom objašnjenju, kada velika količina kiše padne u veoma kratkom vremenu na isušeno i stegnuto tlo, značajan dio vode može završiti u površinskom oticanju umjesto da postepeno prodire u dublje slojeve zemljišta.

“Takve padavine mogu nakratko povećati površinsku vlagu, ali su mnogo manje efikasne u obnavljanju dugotrajnog deficita vlage u tlu i podzemnih voda nego ravnomjerno raspoređene i dugotrajnije padavine slabog do umjerenog intenziteta. Zato bujična poplava nije rješenje za sušu. Možemo imati obilnu kišu, poplavljene ulice i nabujale potoke, a da nekoliko dana kasnije tlo ponovo bude suho i da hidrološki deficit ostane gotovo netaknut”, objašnjava Sladić.

On je podsjetio na obilne padavine u oktobru 2024.

“One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali to ne znači da su se istovremeno oporavili dublji slojevi zemljišta, podzemne vode i vodotoci. Hidrološkom sistemu za oporavak treba mnogo više vremena”, dodaje on.

Kako toplije zime utiču na vodne resurse?

Prema njegovim riječima, drugi problem su sve toplije zime i manja od prosjeka snježna akumulacija.

“Snijeg je prirodni rezervoar vode, jer akumulira padavine tokom zime, a zatim ih postepeno oslobađa tokom proljeća, hraneći zemljište, izvore, podzemne vode i rijeke. Kada je snijega manje, ili se zbog visokih temperatura otopi prerano, gubimo dio tog prirodnog skladišta upravo prije perioda godine kada potražnja za vodom naglo raste. Pojedine zime, poput 2021. godine, donijele su dosta snijega i podsjetili nas na neke snježne zime na planinama iz 1970-ih i 1980-ih. Ali jedna snježna zima teško može nadoknaditi deficit koji nastaje kroz niz toplijih zima sa manjom i kraće prisutnom snježnom akumulacijom”, kaže on.

Prema njemu, sve ovo dodatno opterećuje vodotoke, izvore, zemljište i vegetaciju.

Šta je potrebno kako bi se ublažile posljedice suše?

“Izmijenjen hidrološki ciklus ne znači jednostavno ‘manje kiše’. On znači da voda sve češće dolazi u pogrešno vrijeme, neravnomjerno raspoređena i u intenzitetu koji našem tlu, vegetaciji i vodnim zalihama otežava da je zadrže i iskoriste, a s kojom se naša infrastruktura ne može izboriti. Zato je vrijeme da ozbiljno počnemo razmišljati o upravljanju vodom, zaštiti zemljišta, šuma i izvorišta te o robusnijoj infrastrukturi prilagođenoj i sušama i ekstremnim padavinama”, dodaje Sladić.

Nastavi čitati

Aktuelno