Connect with us

Svijet

OVO SE NIJE DESILO NIKADA RANIJE! Američka firma izgubila 600 milijardi u JEDNOM DANU!

Američka tehnološka kompanija Nvidia danas je izgubila gotovo 600 milijardi dolara, što je najveći dnevni pad bilo koje kompanije u istoriji SAD.

Cijena akcija proizvođača čipova pala je za 17 odsto, a posljednja cijena akcije na kraju današnjeg poslovanja na berzi na 118,58 dolara, prenio je Si-En-Bi-Si.

Prodaja akcija izazvana je zabrinutošću da kineska laboratorija za vještačku inteligenciju DeepSeek predstavlja povećanu konkurenciju u globalnoj trci za AI.

Krajem prošlog mjeseca, DeepSeek je predstavio besplatan, otvoreni napredni algoritam vještačke inteligencije koji je, kako tvrde u toj kompaniji, zahtijevao samo dva mjeseca i manje od šest miliona dolara za izgradnju, koristeći čipove smanjenih sposobnosti iz Nvidije, tzv. H800.

Grafički procesori (GPU) koje proizvodi Nvidia dominiraju tržištem čipova za AI data centre u SAD, a tehnološki giganti kao što su Alphabet, Meta i Amazon troše milijarde dolara na ove procesore za obuku i pokretanje svojih AI modela.

Bogataši iz tehnološkog sektora na Blumbergovoj listi milijardera su za kratko vrijeme od današnjeg otvaranja berzi u Sjedinjenim Američkim Državama izgubili ukupno 80,2 milijarde dolara imovine zbog rasprodaje akcija tehnoloških kompanija nakon pometnje koju je izazvao kineski AI model Dip sik, prenio je ranije danas Blumberg.

Izvršni direktor kalifornijske kompanije Nvidia Džensen Huang je prema podacima objavljenim u 16.20 časova bio siromašniji za 13,3 milijarde dolara, što predstavlja pad od 11 odsto u odnosu na vrijednost na otvaranju tržišta.

Suosnivač kompanije Orakl Leri Elison je takođe izgubio visoku svotu i to 12,5 milijardi dolara, prenosi Blumberg.

Ostali značajni gubitnici su Majkl Del sa devet milijardi dolara, Džef Bezos sa 5,2 milijarde dolara i Stiv Balmer sa 5,2 milijarde dolara.

Svijet

ZELENSKI TRAŽI SLAMSKU SPASA “Ključno je jedinstvo Evrope, Ukrajine i SAD”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas nakon sastanka sa liderima Velike Britanije, Francuske i Nemačke u Londonu, da je ključno “jedinstvo između Evrope i Ukrajine, kao i jedinstvo između Evrope, Ukrajine i Sjedinjenih Američlih Država”. “Zahvalan sam liderima Velike Britanije, Francuske i Nemačke, Kiru Starmeru, Emanuelu Makronu i Fridrihu Mercu, na organizovanju sastanka i na svakom njihovom ličnom doprinosu na putu ka postizanju mira. Danas smo vodili detaljnu diskusiju o našem zajedničkom diplomatskom radu sa američkom stranom, uskladili zajednički stav o važnosti bezbednosnih garancija i rekonstrukcije i dogovorili se o sledećim koracima”, rekao je Zelenski u objavi na platformi X.

On je dodao da je na sastanku Koalicije voljnih “vođena posebna diskusija o daljoj odbrambenoj podršci Ukrajini”. “Zahvalan sam liderima na njihovoj spremnosti da stanu uz naš narod i pomognu nam na putu ka približavanju mira. Garantovanje prave bezbednosti je uvek zajednički izazov i zajednički napor. Hvala vam na podršci”, zaključio je Zelenski.

U Londonu je danas iza zatvorenih vrata održan sastanak Zelenskog sa Starmerom, Makronom i Mercom, na kojem se razgovaralo o američkom mirovnom planu za Ukrajinu.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA TRAMP ŽELI OD BALKANA, BiH, Dodika i Republike Srpske

Bijela kuća objavila je svoju strategiju nacionalne sigurnosti, najvažniji dokument koji se odnosi na spoljnu politiku i bezbjednost onako kako je vidi Donald Tramp, predsjednik Amerike.

Zanimljivo je da su odnosi Beograda i Prištine u samom uvodnom paragrafu ovog dokumenta kao primjer Trampovog spoljnopolitičkog angažovanja u rješavanju svjetskih sukoba, iako i dalje nije jasno na šta se sprečavanje rata između Srbije i Kosova tačno odnosi, pogotovo što je navedeno da je taj spoljnopolitički uspjeh Tramp postigao tokom prvih osam mjeseci drugog predsjedničkog mandata.

Iako se BiH ne spominje, prvi put se može jasno vidjeti koji je interes Trampove administracije u BiH, s obzirom na to da se kao nikada do sada Bijela kuća obrušila na EU kao političku organizaciju za koju tvrde da uništava vitalnost evropskih država, evropske ekonomije, kulture i tradicije.

“EU i druga transnacionalna tijela potkopavaju političku slobodu i suverenitet, migracijske politike koje transformištu kontinent i stvaraju sukobe, uz cenzuru slobode govora i suzbijanje političke opozicije, smanjenje nataliteta i gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja. Ukoliko se sadašnji trendovi nastave, kontinent će biti neprepoznatljiv za 20 godina, ili manje. Kao takve, daleko je od očiglednog hoće li određene evropske zemlje imati dovoljno jake ekonomije i vojske da ostanu pouzdani saveznici”, navedeno je u ovom dokumentu.

U više navrata spominje se poštovanje suvereniteta, kulturnog i istorijskog nasljeđa drugih država, kao i potreba da se Amerika kroz svoju tehnologiju, meku moć i bezbjednosni faktor nametne kao njihov prirodni saveznik.

Iz ovog pasusa, ali i iz nekoliko drugih koje nismo imali mjesta da ovdje citiramo, čini se da Amerika uslovljava NATO podršku Evropi njenim usklađivanjem s američkim vrijednosnim pogledima, ili barem prema onom što Tramp i njegovi saveznici vide kao ključne američke vrijednosti – hrišćanske, kulturološke, orijentisane ka fosilnim gorivima, smanjenju regulativa, posebno u oblasti zelenih tehnologija i uklanjanju barijera za razvoj visokotehnološkog sektora, poput vještačke inteligencije, najnovijih čipova i velikih data centara.

Čini se da se iz toga može vidjeti odakle interes ljudi oko Trampa za Republiku Srpsku i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a. Kao dio BiH, čija populacija je najskeptičnija prema evropskim integracijama, RS može poslužiti kao ideološka podloga Trampovim argumentima da je EU nešto što Evropljani, u suštini, odbacuju, ali im se nameće sa strane kao model koji moraju bezuslovno prihvatiti. Gledano kroz tu prizmu, može se zaključiti da je Trampova administracija sasvim zadovoljna činjenicom da su bh. evropske integracije zaglavljene, odnosno da Brisel, iz njihove perspektive, ne može motivisati bh. narode i njihove političare da se kreću ka evropskim integracijama.

Amerika snažni geopolitički akcent stavlja na svoju globalnu energetsku dominaciju, koju želi iskoristiti i za širenje svog uticaja u Evropi i potkopavanje kineskog. Energetika, ali isključivo u vidu promovisanja fosilnih goriva, čini značajan dio prioriteta u američkom geopolitičkom pozicioniranju.

Ono što čini određeni paradoks u američkom odnosu prema Srpskoj je činjenica da Rusija i dalje uživa visoki ugled među njenom populacijom, dok je Tramp, suprotno onom što se obično misli na zapadnom Balkanu, negativno orijentisan prema Rusiji, koju vidi isključivo kao globalnu nuklearnu silu koju ne može ignorisati, već s kojom se mora podijeliti geopolitička odgovornost na evropskom kontinentu, ali bez mogućnosti upliva u evropske odnose, jer smatra da su evropske zemlje prirodni američki, a ne ruski saveznik.

“Evropski saveznici uživaju značajnu prednost u tvrdoj sili nad Rusijom po gotovo svim mjerilima, osim nuklearnog oružja. Kao rezultat ruskog rata u Ukrajini, evropski odnosi s Rusijom su sada duboko narušeni, a mnogi Evropljani smatraju Rusiju egzistencijalnom prijetnjom. Upravljanje evropskim odnosima s Rusijom zahtijevaće značajan diplomatski angažman SAD-a, kako bi se ponovo uspostavili uslovi strateške stabilnosti širom evroazijskog kopna, tako i da bi se ublažio rizik od sukoba između Rusije i evropskih država”, navedeno je u ovom dokumentu.

Sudeći po strategiji, ono što se u narednom periodu može očekivati je očuvanje odnosa sa Evropom, uz očekivanje da će Evropa preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu kroz zajedničku NATO bezbjednosnu arhitekturu, o čemu smo pisali u više navrata ranije, ali i pokušaji potkopavanja EU kao političke institucije.

Da će to ići prilično teško, priznaje se, mada indirektno, i u samom dokumentu, jer se u nekoliko navrata govori o ključnoj važnosti Evrope za ostvarenje geopolitičkih ciljeva Amerike, posebno kada je u pitanju Kina, koju Amerika vidi kao najvažnijeg rivala. Drugim riječima, Americi treba EU kao snažan oslonac u odnosima s Kinom, ali istovremeno je želi potkopati, jer se ne poklapa s američkom ideološkom vizijom. Koja će struja pobijediti, ovisiće ne samo od političkih odnosa u Americi i rezultata američkih međuizbora naredne godine, već i od mudrosti evropskih institucija kako će balansirati odnos između Brisela i glavnih gradova zemalja članica.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Aktuelno