Connect with us

Politika

HAOS U DRŽAVNOJ VLASTI! Hapšenja, smjene i raspad koalicije – ko će opstati, a ko nestati?

Raspad državne koalicije, hapšenje i ostavka jednog, te traženje smjene drugog ministra, doveli su u pitanje funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine (BiH).

Zemlja još nema budžet za 2025. godinu, što prisiljava institucije na privremeno finansiranje. Uz to, Savjet ministara BiH nije usvojilo program rada za ovu godinu, što koči donošenje zakona i realizaciju projekata.

Brojni sporazumi i ugovori o zajmovima za infrastrukturne projekte, koje provode niži nivoi, čekaju odobrenje krnjeg Savjet ministara BiH i Parlamenta BiH u kojem nema jasne većine i čije održavanje sjednica je postalo upitno.

Što je sve na čekanju?

Bosna i Hercegovina mora usvojiti četiri ključna zakona kako bi ispunila dio od 14 uslova koje je Evropska komisija postavila za otvaranje pregovora o članstvu u EU.

Prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka usvojeni su u Predstavničkom domu i predloženi su za sjednicu Doma naroda zakazanu za četvrtak, 30. januara.

Drugi ključni zakon, čiji prijedlog se čeka, odnosi se na nove izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu koji bi povećao transparentnost pravosuđa, uključujući strožije provjere imovine sudija i tužilaca te provođenje disciplinskih postupaka.

Takođe, EU zahtijeva usvajanje zakona o sudovima kojim bi se formirao Apelacijski sud BiH ili njegovo posebno odjeljenje, ali se vladajuće političke stranke ne slažu oko njegovih nadležnosti i sjedišta.

Dodatni prioritet je nacionalni plan za usvajanje EU zakonodavstva, imenovanje glavnog pregovarača s EU i njegovog tima, te imenovanje IPA koordinatora za EU pretpristupna sredstva bez čega nema otvaranja pregovora.

Domaće institucije ograničene su privremenim financiranjem, koje iznosi 173 miliona eura ili četvrtinu prošlogodišnjeg budžeta, pri čemu se ne mogu pokretati novi projekti.

Budžeta za 2025. godinu nema, jer Fiskalno vijeće, koje čine predsjedavajuća Savjeta ministara i ministar financija BiH uz dva entitetska premijera i ministra financija, nije usvojilo trogodišnji Globalni fiskalni okvir.

Nakon ovog okvira potrebno je usvojiti trogodišnji okvirni budžet institucija BiH, a oba dokumenta su ključna za usvajanje budućeg budžeta.

Na čekanju su i imenovanja, poput zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), nadležne za najteže oblike organizovanog kriminala i korupcije, nakon što je bivši zamjenik Zoran Galić izbjegao hapšenje pobjegavši u Hrvatsku.

Kako je došlo do raspada vlasti?

Krize u državnoj koaliciji koja je formirana nakon izbora u oktobru 2022. godine produbljivali su neustavni potezi vlasti Republike Srpske (RS) predvođenih Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je gotovo cijeli vrh pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

Nesuglasice su kulminirale hapšenjem ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića, lidera Demokratskog narodnog saveza (DNS), zbog sumnje na korupciju 26. decembra prošle godine, te glasanjem o prijedlozima dva “evropska” zakona 23. januara ove godine.

Iako bez državnih poslanika, Nešićev DNS je saveznik SNSD-a Milorada Dodika na nivou Republike Srpske. Uhapšeni ministar je odbio podnijeti ostavku, a dan nakon što je Poslanički dom 23. januara glasao za njegovu smjenu uz protivljenje SNSD-a, on je to učinio iz pritvora, putem advokata.

Istovremeno, Poslaničkidom Parlamenta BiH je na toj sjednici usvojio je Prijedloge zakona o graničnoj kontroli i zaštiti podataka, dok je SNSD bio “suzdržan” tokom glasanja, iako je dio državne koalicije.

Vladajuće i opozione stranke sa sjedištem u Sarajevu, uz glasove opozicije iz Republike Srpske, potom su smijenile Nebojšu Radmanovića, člana SNSD-a i rukovodstva tog doma, uz protivljenje SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ).

Potom su opozicione Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) zatražili smjenu Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova i predsjednika Naroda i Pravde, što je podržao SNSD.

Lideri više stranaka počeli su nakon toga iznositi razne kombinatorike o eventualnim novim koalicijama, ali su predsjednici SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdili “partnerstvo” na sastanku u Mostaru 28. januara.

Jedna opcija uključuje izbacivanje SNSD-a iz vlasti, dok bi opozicione stranke iz Republike Srpske – Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Lista za pravdu i red – zamijenile Dodikov blok, uz podršku HDZ-a.

Druga predviđa ostanak SNSD-a i HDZ-a BiH u državnoj vlasti, pri čemu bi opozicijska SDA uz podršku još neke stranke zamijenila sarajevsku “Trojku” koju čine Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i Pravda (NiP), te Naša stranka.

Zašto je teško promijeniti vlast u BiH?

Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke podjele političkih funkcija.

Mandatara Savjeta ministara imenuje tročlano Predsjedništvo BiH, a prijedloge za ministre potvrđuje samo Predstavnički dom Parlamenta prostom većinom od 22 od ukupno 42 glasa.

U aktualnom sazivu ovog doma je 15 stranaka, od kojih je devet iz entiteta Federacija BiH i šest iz RS. Odnos snaga je takav da se vlast može napraviti sa svakim i bez svakoga.

Međutim, za smjenu bilo kojeg ministra, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH ili cijele državne vlade potrebne su i opšta i entitetska ili etnička većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

Da bi se održala sjednica Doma naroda, na nju se mora odazvati devet od ukupno 15 delegata i najmanje po tri delegata iz svakog kluba tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Za odluku moraju glasati najmanje po dva delegata iz svakog kluba.

Ovaj mehanizam omogućava strankama, poput SNSD-a i HDZ-a koji trenutno imaju po tri delegata u klubovima srpskog i hrvatskog naroda, blokiranje smjene predsjedavajuće ili svojih ministara tako što neće doći na sjednicu ili će napustiti zasjedanje prije glasanja.

Bojkot može trajati do novih izbora 2026. godine jer u BiH ne postoji zakonska osnova za raspisivanje vanrednih izbora.

Predsjedništvo BiH može raspustiti državni Dom naroda samo u slučaju promjene većine u Narodnoj skupštini RS ili u klubovima bošnjačkog ili hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Postoji i mogućnost da predsjedavajuća Krišto podnese ostavku i s njom pada i cijela državna vlada ili da parlamentarci sami glasaju za raspuštanje parlamenta što se nije desilo u tridesetogodišnjoj praksi, piše RSE.

Politika

DA LI JE SANJA VULIĆ UOPŠTE ZAVRŠILA FAKULTET? Ni traga od diplome

Šef Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić u biografiji navodi da je profesorica razredne nastave, ali se ipak odlučila posvetiti politici.

Zahvaljujući visokim primanjima, za manje od deset godina kupila je dva stana.

Odbija da govoriti o svom obrazovanju.

Sanja Vulić se još kao maloljetna pridružila Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi 2012. godine bila prvi put izabrana u Skupštinu Doboja. Prema imovinskom kartonu koji je predala Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine (CIK BiH), tada nije imala nijednu nekretninu.

Deset godina kasnije, početkom drugog mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), prijavila je da ima dva stana, u Doboju i Banjaluci, koje je u kartonima procijenila na 246 hiljada KM.

Šta je Sanja Vulić napisala u biografiji?

Vulić u biografiji navodi da je po struci profesorica razredne nastave, ali ne i na kojem fakultetu je diplomirala, piše CiN.
Godine 2007. se upisala na Učiteljski studij Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, odjeljenje u Derventi. Iz ove institucije su novinarima odgovorili da u toj ustanovi nije diplomirala.

Iz Sekretarijata PSBiH navode da je prilikom stupanja na funkciju poslanica Vulić priložila diplomu visoke stručne spreme, prenosi Avaz.

Međutim, nisu htjeli dostaviti kopiju diplome ili dati informaciju o ustanovi na kojoj je ona stečena. Kako su naveli, ona nije dala saglasnost da se njena diploma dostavi Centru za istraživačko novinarstvo (CIN).

Vulićeva je u više navrata odbila razgovarati sa novinarima CIN o svojoj imovini, obrazovanju i karijeri.

Lojalnost predsjedniku SNSD i sigurni mandati

Sanja Vulić je rođena 1988. godine u Sarajevu. U rodnom gradu je provela prvih sedam godina života, da bi se nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma sa roditeljima odselila u Doboj. Sa 17 godina je pristupila SNSD, u maju 2005. godine.

– Moja očekivanja su bila da kada priđete jednoj političkoj stranci, da osjećate sigurnost, stabilnost i dobijete mogućnost za realizaciju mnogih ideja – rekla je Vulić prije sedam godina u programu Teleringa na RTRS dok je bila predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Tom prilikom je rekla da je po vokaciji profesorica razredne nastave, da taj posao nikada nije radila i da je njena velika ljubav bilo novinarstvo. Izabranim funkcionerima formalno obrazovanje nije preduslov za zaposlenje i obavljanje parlamentarnih dužnosti.

Novinar CIN otkriva da se Vulić 2007. godine upisala u prvi semestar na Učiteljskom studiju – centra Derventa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci kao redovan student.

– Posljednji put je regulisala status studenta akademske 2010/2011. godine upisom obnove treće godine. Imenovana nije stekla akademsko zvanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci – odgovorili su iz Filozofskog fakulteta.

Novinari su poslali dopise na adrese još deset univerziteta u BiH koji trenutno imaju studij razredne nastave. Da Vulićeva nema u njihovoj evidenciji, odgovorili su: Pedagoški fakultet u Bijeljini, Filozofski fakultet u Tuzli, Filozofski fakultet u Zenici, Pedagoški fakultet u Bihaću te fakulteti Univerziteta “Džemal Bijedić”. Pedagoški fakultet u Sarajevu i Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru su odgovorili da zbog nedovoljnih podataka nisu mogli utvrditi da li je Vulić bila njihova studentkinja. Kada je riječ o privatnim fakultetima, odgovori su dostavljeni iz Nezavisnog univerziteta Banjaluka, Univerziteta “Privredna akademija” Brčko i Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku.

Kada je novinar u Parlamentu BiH postavio pitanje o tome gdje je stekla zvanje profesora razredne nastave, Vulićeva je pozvala pratnju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela: “Ja kažem da neću da pričam. Marko, reaguj, čovjek me uznemirava”.

Političku karijeru Sanja Vulić započinje 2012. godine kada je izabrana u Skupštinu Grada Doboja sa 4.141 glasom.

U imovinskom kartonu koji je tada predala Centralnoj izbornoj komisiji BiH navela je da je godinu ranije imala platu 800 KM u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju i 2.000 KM prihoda u nevladinim organizacijama.

Već 2015. godine je imala prosječna mjesečna primanja od 1.833 KM u Skupštini Grada Doboja. U kartonu koji je predala na početku drugog mandata 2016. godine navela je da ima stan od 44 kvadrata u Doboju i kreditno zaduženje u Sber banci od 100.000 KM. U tom mandatu bila je predsjednica Skupštine Grada Doboja.

Ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH

Vulić je na istu poziciju u lokalnoj skupštini izabrana još jednom, ali je ubrzo prešla u Parlament.
Prije toga je ambiciozno zagazila u visoku politiku i kandidovala se na općim izborima 2018. godine. Nije osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Parlament, ali je imala sreće da je godinu poslije njen stranački kolega Vojin Mitrović odstupio sa poslaničke funkcije zbog imenovanja na poziciju ministra saobraćaja BiH.

Vulićeva je kao sljedeća sa SNSD-ove liste sa 15.578 osvojenih glasova početkom 2020. dobila priliku pokazati lojalnost predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.

U imovinskom kartonu koji je predala CIK 2022. godine prilikom stupanja na drugi mandat u Parlamentu navela je da pored stana u Doboju ima i stan u Banjaluci od 66,76 kvadrata, vrijedan 176 hiljada KM. Navela je da ima i zaduženje u ATOS banci od 225 hiljada KM. Pežoa je zamijenila skupljim, čiju vrijednost je u posljednjem imovinskom kartonu procijenila na 10 hiljada KM.

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ “PDP NEĆE GLASATI ZA USTAV”

Poslanica PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović, kaže da niko ne treba da sumnja u iskrenu i odgovornu namjeru PDP prema Republici Srpskoj.

-Bez obzira na to što smo posljednjih mjeseci dobijali različite etikete, jer smo smatrali da o važnim pitanjima treba razgovarati, naš stav je od početka jasan: PDP neće podržati Dodikov ustav. Smatram da bi to bio opasan politički avanturizam u trenutku velike krize i da ovaj ustav ne spašava Republiku Srpsku, već njeno rukovodstvo. Sjednici ćemo prisustvovati, jer želimo jasno i argumentovano iznijeti zašto smo protiv. Na organima stranke smo i ranije razgovarali o tome kako se odnositi prema eventualnom tajnom glasanju i ako se opozicija zajednički dogovori da sjednicu napusti za vrijeme glasanja – za nas to nije nikakav problem, napustićemo salu – kaže Vukomanovićeva za Srpskainfo.

Suština je, kaže, u tome da ovo nije vrijeme za novi ustav i da ga PDP neće podržati.
-Uvijek ćemo se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj, a odgovorno, u ovom slučaju, znači ne voditi je u političke avanture bez puta i cilja – kategorična je ona.

Nastavi čitati

Politika

DODIKU TEK IZ PETOG POKUŠAJA uručena prvostepena presuda

Prema saznanju portala Raport, Milorad Dodik je presudu preuzeo tek iz petog pokušaja.

Navodi se da je sudsku presudu Dodiku dostavila policija u Laktašima. Dodik je presudu preuzeo i potpisao 15. aprila.

– Dostavnicu je lično potpisao Dodik i time pokazao da priznaje Sud BiH kojem je zabranio djelovanje na području Republike Srpske – navodi se u tekstu i dodaje da je policija o svemu obavijestila Sud i sudiju Senu Uzunović, a kao dokaz poslala dostavnicu s Dodikovim potpisom.

Lider SNSD i predsjednik Republike Srpske je nakon presude rekao da je ne priznaje i da “neće podnijeti žalbu muslimanskom sudu”.

Ipak, njegovi advokati su prošle sedmice podnijeli žalbu, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Aktuelno