Connect with us

Društvo

EU ŠALJE POLICAJCE U BIH Kontrola granica postaje strožija

Evropski policajci uskoro bi mogli biti poslani u BiH, s obzirom na to da je konačno spreman sporazum između EU i BiH, čime bi se ova zemlja, posljednja među zemljama regiona od kojih je Brisel tražio ovakav sporazum, konačno uskladila s novom mirovnom politikom EU.

Pitanje migracija u EU je postalo najvažnije političko pitanje, a brojne vlade suočene su s velikim pritiskom javnosti da se smanje migracioni tokovi i ograniči broj ilegalnih migranata koji ulaze u EU.

Kako su nam rekli u Evropskoj komisiji, kada ovaj sporazum stupi na snagu, EU i BiH će organizovati zajedničke patrole u miješanom sastavu.

“To znači da će timovi za granice Frontexa biti angažovani u BiH, kako bi omogućili da Frontex pomogne BiH u menadžmentu migracionih tokova, predupređivanju ilegalne migracije i rješavanju prekograničnog kriminala”, rekli su oni za “Nezavisne”.

Da bi Frontex mogao da djeluje van EU, mora sklopiti sporazum s trećom zemljom, na čijoj teritoriji bi trebalo da se angažuje, što je u ovom slučaju BiH. Frontex je odlukom EU 2019. dobio ovlaštenje da može da djeluje van EU, a 2022. godine je Savjet EU odobrio Evropskoj komisiji da započne pregovore s pet zemalja regiona – Albanijom, BiH, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.

Da bi ovaj sporazum s BiH stupio na snagu, moraju ga odobriti još organi BiH i Evropski parlament, s obzirom na to da je Savjet EU ovaj sporazum odobrio u ponedjeljak. Nakon što je u BiH usvojen i Zakon o kontroli granice, i ova prepreka je uklonjena.

EU je nedavno usvojila značajne reforme u svojoj politici migracija i azila. U maju 2024. Savjet EU dogovorio je reformu Zajedničkog evropskog sistema azila (CEAS), kojim je predviđeno da će se tražioci azila ubuduće provjeravati i registrovati na spoljnim granicama EU. Osobe koje imaju malo izgleda na zaštitu treba tamo da prođu kroz ubrzani postupak azila i, ako budu odbijene, biće vraćene direktno sa spoljnih granica. Osim toga, uveden je obavezan mehanizam solidarnosti kako bi se odgovornost pravednije raspodijelila među državama članicama.

Ova odredba otvoriće put zemljama EU, koje će moći sklapati sporazume sa svojim susjedima o eventualnom otvaranju kampova za smještaj izbjeglica, ako ne žele otvarati kampove na svojoj teritoriji, a susjedne zemlje žele da ponude smještaj. Primjer takvog sporazuma je sporazum između Italije i Albanije, gdje će italijanska vlada platiti Albaniji da smjesti azilante na svojoj teritoriji dok traje procedura obrade azila.

Nova evropska migraciona politika će koštati milijarde evra, a dio novca će dobiti i zemlje zapadnog Balkana za opremanje policijskih snaga, graničnih prelaza, modernizaciju kampova i nabavku opreme.

BiH i EU su 18. decembra prošle godine parafirale Sporazum s Frontexom, a u Ministarstvu bezbjednosti BiH su tada naglasili da se ovim sporazumom jača operativno partnerstvo između Frontexa i Granične policije BiH. Nakon uspostavljanja pune saradnje s Agencijom EU za saradnju u sprovođenju zakona koje se desilo prošle godine, ovo je posljednji korak ka usklađivanju BiH sa zahtjevima EU u pogledu sigurnosti granica, prenose Nezavisne novine.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je pravi jesenji, kišni dan…

U nedjelju, 26. oktobra, biće pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.

“Više padavina ponegdje na jugu i sjeveru zemlje. Vjetar slab do umjeren na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C”, rečeno je iz FHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

OD SREĆKOVE DUNJEVAČE I UNA MIRIŠE: “Velika je moja ljubav prema rakiji”

Književnik i glumac Srećko Marčeta iz Novog Grada, osim nastupa na pozorišnoj sceni, ili na književnim manifestacijama, uspješan je proizvođač rakije.

Na “Čuruškoj rakijadi” u Bačkoj, dobio je srebrnu medalju za lozovaču. Prethodno je Marčeta dobio još nekoliko nagrada za dunjevaču, šljivovicu, jabukovaču, krušku i još neke vrste rakije.

“Ne proizvodim velike količine ali se trudim da rakija bude kvalitetna. Posjedujem mali voćnjak i mali rakijski kazan. Jedino je velika moja ljubav za rakiju, kojom najradije dočekujem prijatelje i poklanjam kao miloštu”, pohvalio se Marčeta koji, pored rakijskog kazna ili u voćnjaku, ima najplodniju inspiraciju za svoje glumačke uloge, romane i pjesničke zbirke. Tako je i sada, kada peče rakiju:

“Sada imam status penzionera pa prema tome i najviše vremena za ove poslove. U voćnjaku, pored Une, boravim od proljeća do jeseni. Nekada je to sat, pola dana, ili samo šetnja između voćki, kako bih provjerio u kakvom su stanju, da li ih treba orezati, prihraniti, zaliti tokom ljeta. Ugođaj kojem mi voćke podare, neopisiv je i veoma inspirativan”,

Kada plodovi provre u kacama, kao sada, to je znak da je vrijeme za rakiju.

“To mi je zadovoljstvo na kraju sezone, rezultat rada većim dijelom godine. Kada rakija proteče, čini mi se da cijeli kraj zamiriše. I Una koja protiče pored moga voćnjaka i kuće, ispred koje rakiju pečem i uživam, čini mi se da na dunjevaču miriše”.

Šta kažu prijatelji, komšije, kada dođu na čašiću ljute, pitamo Srećka.

“Njima nije jasno da, ovako mali kazan proizvodi dobru rakiju. Ne znaju da nije formula u veseloj mašini nego u znanju domaćina. A kada se to uklopi i usaglasi, sreći nigdje kraja”.

Nastavi čitati

Društvo

HRANA I DALJE NAJVEĆE OPTEREĆENJE: Prosječna plata pokriva tek nešto više od pola POTROŠAČKE KORPE

Sindiklana potrošačka korpa u Republici Srpskoj za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 2.774,61 KM, dok je prosječna neto plata od 1.557 KM pokrivala samo 56,12 odsto troškova života, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Potrošačka korpa obuhvata troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Prema podacima sindikata, porodice u Republici Srpskoj su u septembru najviše novca trošile na prehranu – 1.277 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 674 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 228 KM. Za tekuće održavanje domaćinstva u septembru je bilo potrebno izdvojiti 162 KM.

Prosječna neto plata isplaćena u septembru bila je veća za 2 KM u odnosu na avgust 2025. godine, ali i dalje nije dovoljna da pokrije ni dvije trećine potrošačke korpe.

Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.992 KM, dok je najniža zabilježena u građevinarstvu, gdje je prosječna zarada iznosila 1.218 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno