Connect with us

Društvo

ALARM JE ODAVNO UPALJEN! Gotovo svaki dan jedna žena zatraži pomoć

Skoro svaki dan jedna žena potraži pomoć zbog nasilja u porodici, a evidentno je da je sve više nasilja nakon razvoda, zbog čega je potrebno da se pojača institucionalna borba protiv ove negativne pojave, poručeno je danas na okruglom stolu u Banjaluci, koju je organizovala Fondacija “Udružene žene”.

Tema okruglog stola bila je “Krivična djela nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj – statistika, multisektorski odgovor i koordinacija u 2024. godini”, a zajedno sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta RS, te sa predstavnicama OJT Banjaluka i Prijedor i profesorom krivičnog prava Milom Šikmanom, iznijeli su podatke o prijavama nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene”, kazala je da se ova krivična djela svakodnevno prijavljuju.

“U 2024. godini smo u okviru rada Sigurne kuće zbrinuli 40 osoba, od čega 22 djece i 18 žena. Tu su bili različiti oblici nasilja, ne samo nasilja u porodici. Ono što smo primijetili kroz pravno i psihološko savjetovalište, a što se dosad nije dešavalo, i to nakon ubistva u Gradačcu, jeste da skoro svaki dan imamo novu ženu koja potraži pomoć, i to najčešće u dvije situacije, kad iscrpe sve resurse u lokalnoj zajednice, tj. prijavljivale su nasilje, ali nisu dobile reakcije kakve su očekivale, ili nam se javljaju žene koje su u strahu da prijave nasilje, ali ne mogu dalje”, rekla je Ivićeva.

Pojašnjava da im se javlja sve više žena koje imaju problem sa nasiljem koje se dešava nakon razvoda, tj. kad krene proces viđanja djece sa partnerom.

“Tada kreću različite vrste manipulacije, zlostavljanja, ucjena za vrijeme kontakta. Lani je bilo, prema podacima iz medija, 13 ubistava u BiH, a samo u decembru su tri žene ubijene”, kazala je Ivićeva i dodala da je najbitnije izricanje hitnih i zaštitnih mjera u slučajevima kada dođe do nasilja u porodici.

Prema riječima Selme Čabrić, ministarke porodice, omladine i sporta RS, multisektorski pristup je ključ svega.

“Ako jedna karika u lancu zakaže, onda smo u zaostatku i gubimo dragocjeno vrijeme. Stav Ministarstva je nulta stopa tolerancije na sve vrste nasilja, a naročito ako se radi o djeci. Ne želeći da prebacim lopticu u tuđe dvorište, moram reći da smo odavno donijeli Opšti protokol o postupanju, a lokalne zajednice su bile obavezne da postupe po zakonu i donesu svoje protokole o postupanju koje su ključne, no nisu sve lokalne zajednice to uradile. Dosad smo apelovali na njih da se probude i urade to, ali više nećemo biti tako blagi, i uskoro ćemo izaći sa imenima lokalnih zajednica koje te protokole nemaju”, rekla je Čabrićeva.

Kako je kazala Slađana Marić, v.d. glavnog okružnog javnog tužioca u OJT Prijedor, prošle godine su podnesena 154 izvještaja za krivična djela nasilja u porodici.

“Na svim izvještajima se radi, podignute su 33 optužnice, što je solidna brojka. Nadalje, kad se potvrdi optužnica, ide suđenje. Imali smo tri podnesena prijedloga za određivanje pritvora, a Sud je sve prihvatio”, rekla je Marićeva.

Nikolina Ševa, okružna javna tužiteljka OJT Banjaluka, koja je zaposlena na referatu krvnih i seksualnih delikata, pojasnila je da radi na predmetima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i drugim oblicima nasilja nad ženama.

“OJT u Banjaluci je najveće tužilaštvo u RS, te obuhvata sva krivična djela koja su izvršena na području Banjaluke, ali i područje Srpca, Gradiške, Laktaša, Prnjavora i Mrkonjić Grada, zbog čega se najviše krivičnih djela sliva u ovaj OJT. Kada je u pitanju krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, tokom 2024. u OJT Banjaluka je došao 491 izvještaj, od kojih je 481 izvještaj podnesen putem MUP-a, a 10 izvještaja direktno Tužilaštvu”, istakla je Ševa i dodala da je, kada je u pitanju rad na predmetima, OJT podigao 103 optužnice, a za pet osoba je određen pritvor.

“Broj prijava je nešto manji u odnosu na 2023, ali vidimo povećanje broja prijava u odnosu na 2021. i 2022. godinu, a taj broj se povećao od momenta kada su ukinuti prekršaji za kažnjavanje nasilja u porodici”, zaključila je Ševa.

Related Topics:

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Društvo

ADMINISTRATIVNI KOLAPS? Izdavanje viza i dozvola za boravak zaustavljeno u BiH

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u BiH.

Sistem je djelimično pao zbog čega mnogim stranim državljanima, BiH nije mogla izdati odgovarajuće dokumente za boravak.

O svemu se oglasilo Ministarstvo bezbjednosti BiH koje ističe da su problem identifikovali i da bi trebao biti brzo uklonjen, piše Klix.

– Obavještavamo javnost da je identifikovan problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka. Nadležne službe Ministarstva bezbjednosti BiH, u saradnji sa međunarodnim partnerima i Delegacijom Evropske unije u BiH, intenzivno rade na otklanjanju uočenog problema kako bi se sistem što prije vratio u punu funkcionalnost – kazali su.

Iz ministarstva nisu precizirali kada bi problem mogao biti riješen.

– Prema trenutnim procjenama, očekuje se da će poteškoće biti otklonjene u najkraćem mogućem roku, nakon čega će se nesmetano nastaviti proces uzimanja i obrade biometrijskih podataka u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – naveli su.

Ministarstvo bezbjednosti BiH će, kako navode, javnost blagovremeno informisati o svim relevantnim informacijama i nastavku procesa uzimanja i obrade biometrijskih podataka.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno