Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da se odavno zna da između političkog islamizma i lažnog sarajevskog građanizma nema suštinske razlike, a izjave Zukana Heleza su samo još jedna potvrda.
– Helez je ekstremista i presuđeni kafanski nasilnik koji živi u zabludi da će prijetnjama izgraditi BiH po mjeri Bošnjaka – rekla je Cvijanovićeva upitana da prokomentariše Helezovu izjavu da je dobro “za ne daj Bože” da imaju fabriku za proizvodnju teškog naoružanja u Novom Travniku.

Cvijanović je naglasila da bez obzira ko je na vlasti, u bošnjačkom korpusu u kontinuitetu sve vrvi od radikalizma.

– Niko tako temeljno ne urušava BiH i njenu budućnost kao oni koji je navodno brane ovakvim prijetećim i ratnohuškačkim izjavama – ukazala je Cvijanovićeva.

Srna

Ko je ovlašten da razvlasti onog ko mu nije po mjeri? I da li je to uopšte cilj? Šta je protivustavno, a šta protivzakonito? Hoće li na ulicama Banjaluke “osvanuti” ustanak? Ova pitanja, stižu kao prilog uz glavno “jelo” na meniju – izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, po receptu vlasti Srpske.

Predsjednik Srpske Milorad Dodik je, nakon nedavnog sastanka sa koalicionim partnerima koji čine skupštinsku većinu u Banjaluci, najavio da bi uskoro mogla biti pokrenuta inicijativa o izmjenama ovog zakona, u cilju da se jasno utvrde nadležnosti u lokalnim zajednicama.

Utvrđivanje nadležnosti, ako pitate gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, značilo bi oduzimanje ovlaštenja (grado)načelnicima. Iz tog razloga, poziva na sastanke one, koji ovaj zakon smatraju lošim, a najavljuje i, ni manje, ni više, nego ustanak.

– To je neustavno. Odmah u petak ćemo tražiti tumačenje Ustavnog suda Republike Srpske i obratiti se svim instancama. Mi ćemo krenuti, ne u protest, nego u ustanak protiv toga. Ako krenete u tu avanturu, šta da mi radimo, ostaje još samo da usvoje zaključak – izbaciti gradonačelnika – rekao je Stanivuković.

Šef kluba odbornika SNSD u banjalučkoj Skupštini Dragan Lukač je, nedugo potom, odlučio da poduči Stanivukovića šta nije protivustavno, a šta jeste protivzakonito.

-Gradonačelnik najprije treba da zna da izmjene zakona nisu protiv Ustava, a ovim izmjenama će se baviti pravnici prije bilo kakvog donošenja u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Problem je u sukobima nadležnosti Skupštine i gradonačelnika, što dovodi do blokada. To ćemo riješiti i zakon će važiti za sve. Podizanje najavljenog ustanka protiv mijenjanja zakonskih odredbi je protivzakonito – rekao je Lukač.

Kada pitate struku, reći će vam da je ovdje malo šta protivustavno ili protizakonito, ali da je mnogo toga, politički obojeno.

–Sa stanovišta zakona, tu nema ništa sporno. Sa stanovišta promjene strukture i načina funkcionisanja lokalnih samouprava, gdje se izvršna vlast razvlašćuje, a dodaju se nadležnosti zakonodavnoj vlasti, možemo tražiti političke greške ili lične motive – kaže advokat Aleksandar Jokić za Srpskainfo.

Smatra da bi Stanivukovićev odlazak u Ustavni sud Srpske, mogao da bude uzaludan.

A upravo je Ustavni sud, kako napominje advokat Dario Sandić, jedina institucija koja može reći da li je nešto ustavno ili neustavno. Ali…

– Imajući u vidu da je i naš Ustavni sud politički obojen, stvarno se više ne zna šta je ustavno, šta ne – kaže Sandić, koji smatra da je ovo politički cirkus i šarada za građane.

-Ako ćemo konkretno o banjalučkom slučaju, SNSD očigledno boli to što nemaju mjesto gradonačelnika, iako imaju skupštinsku većinu. I prema odredbama sadašnjeg Zakona o lokalnoj samoupravi, oni imaju većinsku vlast, samo očigledno neće da rade ili ne znaju – kategoričan je on.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da se ovim izmjenama uvodi prinudna uprava u Banjaluci, pa gradonačelniku, kako kaže, preostaje da se nasmijan slika i da to objavljuje na društvenim mrežama.

–Stvari će se u Banjaluci završiti kako odluči gospodar života i smrti u Republici Srpskoj. Za prinudnom upravom nema potrebe u opštinama u kojima je SNSD na vlasti – kaže Topićeva.

Pozivajući se na proteste koje je Stanivuković organizovao zbog smanjenog priliva novca u Grad, kaže da ni od ovih, ako do njih dođe, ne treba očekivati ništa spektakularno.

-Blokiranjem i mrcvarenjem građana prethodnih godina, SNSD je koristio Stanivukovića kad je to bilo potrebno, on je ulazio u simbioze navodno za dobrobit građana, što je SNSD iskoristio kao priliku da pokaže kako gradonačelnik nije dorastao da vodi Banjaluku. I pritisak će rasti, tražiće od njega sve one stvari koje oni, u vrijeme sopstvene višedecenijske vladavine, nisu ni taknuli. U podjeli karata, trenutno SNSD bolje stoji – smatra Topićeva.
Srpskainfo

Vlada Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Cilj je bolja kontrola i sprečavanje stranog uticaja, a ne zabrana niti cenzura ovih organizacija. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik upozorava da su brojne nevladine organizacije, mediji i novinari bili finansirani američkim sredstvima putem USAID-a, i to u iznosu od 402 miliona dolara u posljednje četiri godine.
Zvanično, Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija – nezvanično, nacrt zakona o stranim agentima. Kojeg god naziva bio, trebalo bi da uvede red u ovu oblast. U skupštinsku proceduru će na prvom narednom zasjedanju, a jasno definiše uspostavljanje registra neprofitnih organizacija osnovanih u Srpskoj, a koje finansiraju strani subjekti. Agentom stranog uticaja biće smatrane takve organizacije koje imaju političko ili djelovanje koje narušava ustav i integritet Republike Srpske,.

– Zabranjuje se političko djelovanje ili politička aktivnost neprofitnih organizacija, što podrazumijeva zabranu finansiranja političkih kampanja, subjekata u predizbornom ili u fazi kampanje. Dok je politička aktivnost označena kao svaka aktivnost prema organima ili institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske u institucijama BiH, a u smislu formulisanja politike, političkog ili javnog interesa Republike Srpske – rekao je ministar pravde Srpske Miloš Bukejlović.

To i jeste u centru pažnje institucija. Da se obezbijedi da se zna za svaku marku koju su dobile i na koji način su je nevladine organizacije utrošile. Žele i da se spriječe moguće zloupotrebe i korišćenje ovih organizacija za postizanje političkih ciljeva.

– Ovim zakonom se ne zabranjuje ili još manje ograničava rad NVO, nego se isključivo pplanira uvesti mehanizam za bolji nadzor njihovog djelovanja, ali i izvor finansiranja. Sve u skladu sa demokratskim standardima, ali i međunarodnim praksama – navodi Bukejlović.

Da je Republici Srpskoj potreban zakon koji će regulisati finansiranje nevladinih organizacija, saglasan je i predsjednik Milorad Dodik. Podsjeća da je netransparentno i štetno trošenje sredstava američkih građana prepoznao i predsjednik SAD Donald Tramp, koji je ukinuo takvo finansiranje. A samo u BiH, u posljednjih nekoliko godina, posredstvom USAID-a slilo se 400 miliona dolara.

– Da je ušlo 400 miliona u Njemačku, to bi se vidjelo. Ovdje se ne vidi, to su podzemne operacije bile, ključno pitanje, a to su podrška ovim NVO, nekim medijima. SAD su putem takvih ambasadora kakav je Majkl Marfi, finansirale raspad BiH i mislim da su uspješno uradile. BiH nema šansu da preživi – kaže Dodik.

Upravo je u prethodnom periodu bilo sporno političko djelovanje nevladinih organizacija u BiH, iako nemaju legitimitet da se uključuju u politički život. Zato je, kaže ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir, globalni trend zakonsko regulisanje njihovog rada.

– Koga predstavljaju NVO? Pojavljuju se i djeluju kao političke partije. Tako da, države koje ne regulišu rad nevladinog sektora, uđu u jedan vrlo nestabilan politički period, jer o političkim pitanjima govore oni koji ne učestvuju legalno i legitimno u političkom životu – kaže Budimir.

Da bi bilo spriječeno da nevladine organizacije budu instrument za određene ciljeve, u smislu uticanja na stavove javnog mnjenja i donošenje određenih zakona, institucije Republike Srpske odlučile su se za donošenje ovog zakona. Ministar pravde ističe da zakon nije u suprotnosti s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

RTRS