Darko Mladić pozvao one koji planiraju da donesu vijence i cvijeće da taj novac umjesto toga uplate za liječenje djece. Sahrana Ratka Mladića zakazana je za ponedjeljak na Topčiderskom groblju u Beogradu.

Porodica Ratka Mladića uputila je apel građanima koji namjeravaju prisustvovati njegovoj sahrani da umjesto kupovine cvijeća i vijenaca novac usmjere prema djeci kojoj je potrebna pomoć za liječenje.

Apel je uputio Mladićev sin Darko, uoči sahrane koja će biti održana u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu.

„UMJESTO CVIJEĆA POMOZIMO DJETETU“

„Povodom posljednjeg ispraćaja mog oca, generala Ratka Mladića, želim da zamolim sve koji će doći da mu odaju poštu i isprate ga na vječni počinak da ne kupuju cvijeće i vijence“, naveo je Darko Mladić.

On je pozvao ljude da novac koji bi potrošili na cvijeće usmjere na pomoć oboljeloj djeci koja se bore za zdravlje i život.

„Kao sin, vjerujem da bi mom ocu bilo draže da umjesto cvijeća koje će uvenuti pomognemo nekom djetetu da dobije priliku za liječenje, ozdravljenje i život“, poručio je.

„KADA JEDAN ŽIVOT ISPRAĆAMO, UČINIMO NEŠTO ZA DRUGI“

Darko Mladić naveo je da bi takav gest, prema njegovom mišljenju, predstavljao poseban način iskazivanja poštovanja prema njegovom ocu.

„U danima kada jedan život ispraćamo, učinimo nešto za drugi život“, poručio je.

Zahvalio je svima koji će, kako je naveo, razumjeti i prihvatiti njegovu molbu.

„Hvala svima koji će razumjeti i prihvatiti ovu moju molbu kao posljednji znak poštovanja prema mom ocu“, istakao je Darko Mladić.

SAHRANA U PONEDJELJAK U BEOGRADU

Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u pritvoru u Hagu, gdje je izdržavao kaznu doživotnog zatvora nakon pravosnažne presude za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.

Komemoracija je održana u subotu u Domu Vojske Srbije u Beogradu, dok je sahrana zakazana za ponedjeljak, 7. septembar, na Topčiderskom groblju.

Prema informacijama koje je porodica ranije saopštila, kovčeg će u ponedjeljak biti izložen u Crkvi Svetog Luke od 7 do 12 časova, nakon čega će biti organizovan ispraćaj prema Topčiderskom groblju.

Radnici banjalučkog NCR-a ogorčeni nakon najave masovnih otkaza. Tvrde da im nisu ponuđena druga radna mjesta niti objašnjeni konkretni razlozi, dok kompanija zasad nije javno obrazložila odluku.

Ogorčenost među zaposlenima u banjalučkoj kancelariji američke kompanije NCR ne jenjava nakon što im je saopšteno da bi oko 260 radnika trebalo da ostane bez posla do kraja godine.

Prema dosadašnjim informacijama, otkazi bi trebalo da budu realizovani u tri talasa – krajem oktobra, novembra i decembra.

Radnici su o planovima obaviješteni na sastanku u hotelu „Bosna“, a među njima raste nezadovoljstvo zbog, kako tvrde, nedostatka konkretnih informacija o razlozima otpuštanja i budućem statusu zaposlenih.

„PRVI LEVEL ZAPOSLENIKA BIĆE ELIMINISAN“

Jedna od zaposlenica čije se ime, prema njenim riječima, našlo na spisku za otkaz opisala je atmosferu na sastanku.

Prema njenom svjedočenju, radnicima se najprije obratio visoki predstavnik kompanije na engleskom jeziku.

Posebno joj je, kako kaže, ostala u sjećanju njegova poruka da će „prvi level zaposlenika biti eliminisan“.

Nakon toga radnicima se, prema njenim riječima, obratila predstavnica koja je govorila na srpskom jeziku.

Zaposlenica tvrdi da je cijeli sastanak ostavio utisak hladnog i formalnog saopštavanja odluke koja će za stotine ljudi imati ozbiljne posljedice.

RADNICI NE ZNAJU ŠTA ĆE BITI SA OTPREMNINAMA

Jedno od pitanja koje posebno brine zaposlene jeste obračun otpremnina.

Prema informacijama koje su dobili na prezentaciji, zaposlenima je prikazana računica prema kojoj bi otpremnina iznosila približno trećinu plate pomnoženu brojem godina rada.

Međutim, problem nastaje kod radnog staža ostvarenog prije direktnog zaposlenja u NCR-u.

Dio zaposlenih je, prema navodima sagovornice, u kompaniju ušao preko posredničke firme „M Plus“, pa među radnicima postoji strah da im se taj period neće priznati prilikom obračuna otpremnine.

Za sada nema javno potvrđenog zvaničnog stava NCR-a o tome kako će se obračunavati otpremnine zaposlenima koji su ranije bili angažovani preko posrednika.

„NIKO NAM NIJE PONUDIO ALTERNATIVU“

Posebno ogorčenje izaziva činjenica da radnicima, prema tvrdnjama zaposlenice, nisu ponuđene druge opcije.

Kako navodi, niko im nije ponudio prelazak na drugu poziciju, mogućnost rada iz druge kancelarije ili eventualno preseljenje u Beograd.

„Samo nam je rečeno da prestajemo s radom“, tvrdi sagovornica.

Ona dodaje da lokalni menadžment još nije održao detaljan sastanak sa zaposlenima na kojem bi im bile predstavljene sve informacije o otkazima.

RADNICI SUMNJAJU NA JEFTINIJU RADNU SNAGU

Kao jedan od mogućih razloga za otpuštanja radnici navode smanjenje troškova.

Sagovornica tvrdi da NCR dio poslova koji su do sada obavljali zaposleni u Banjaluci prebacuje na Filipine, gdje je, kako navodi, radna snaga jeftinija.

„Očigledno je 750 dolara mjesečno postala prevelika cijena za plaćanje jednog radnika“, rekla je ona.

Ove tvrdnje NCR zasad nije javno potvrdio, pa ih treba posmatrati kao navode zaposlenih, a ne kao zvanično obrazloženje kompanije.

Drugi medijski izvještaji takođe prenose tvrdnje radnika da se poslovi sele na Filipine, dok se kao mogući širi razlozi pominju i automatizacija i promjene u IT sektoru.

„OSTAVLJENI SMO U POTPUNOM MRAKU“

Atmosfera među zaposlenima, prema riječima sagovornice, trenutno je veoma loša.

„Svi smo veoma ljuti, ogorčeni i doslovno ostavljeni bez komentara. Računali smo da imamo sigurne poslove“, rekla je ona.

Posebno je teško, dodaje, to što su mnogi radnici svoje životne planove i finansijske obaveze zasnivali na stabilnom zaposlenju.

U banjalučkoj kancelariji prema ranijim izvještajima radilo je oko 600 ljudi, što znači da bi ukidanje približno 260 radnih mjesta predstavljalo značajno smanjenje broja zaposlenih.

OD „VELIKE ŠANSE“ DO MASOVNIH OTKAZA

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je NCR u Banjaluci svojevremeno predstavljan kao primjer privlačenja velikih međunarodnih kompanija i novih radnih mjesta.

NCR je u Banjaluci počeo poslovati 2017. godine, kada je otvoren centar za tehničku podršku. Broj zaposlenih potom je rastao, a kompanija je godinama bila među značajnijim poslodavcima u lokalnom IT sektoru.

Prema ranijim javno objavljenim informacijama, Vlada Republike Srpske je 2017. godine sa NCR-om potpisala ugovor vrijedan dva miliona KM, koji je podrazumijevao podršku zapošljavanju 200 radnika.

Danas, devet godina kasnije, stotine zaposlenih suočavaju se sa gubitkom radnih mjesta.

KO ĆE ODGOVORITI RADNICIMA?

Za sada ostaje otvoreno ključno pitanje – zašto NCR smanjuje broj zaposlenih u Banjaluci i šta će se dogoditi sa poslovima koji se gase?

Kompanija do zaključenja dostupnih izvještaja nije javno dala konkretno obrazloženje razloga za planirano otpuštanje niti je potvrdila navode radnika o prebacivanju poslova na Filipine.

Odgovore na pitanja o sudbini radnika i eventualnim mjerama zaštite zaposlenih očekuje se i od nadležnih institucija Republike Srpske.

Za 260 ljudi, međutim, ovo više nije pitanje poslovne strategije neke multinacionalne kompanije – već pitanje kako će za nekoliko mjeseci pronaći novi posao i nastaviti život nakon godina provedenih u banjalučkom NCR-u.

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.