Connect with us

Društvo

TELEĆA SUPA 1 KM, KAFA 0,80 KM! Obični smrtnici plaćaju skupo, dok političari uživaju u jeftinim obrocima!

I to je moguće u BiH – topla teleća supa košta marku, a porcija junećih kobasica 3,50 KM.

Međutim, nisu ovo cijene u nekom ugostiteljskom objektu u kojem se hrane “obični” ljudi, nego u restoranu zgrade parlamenta BiH u Sarajevu, gdje jedu oni čije vrtoglavo visoke plate finansiraju upravo građani.

Ukoliko u ovom restoranu, na primjer, ministar, poslanik ili delegat odluči da, uz supu i kobasice, uzme i kupus salatu, ona će ga koštati jednu marku, a espreso kafu platiće svega 0,80 KM.

Dok, dakle, inflacija steže omču oko vrata običnim smrtnicima, političari, koji zarađuju višestruko iznad prosjeka, jedu i piju po cijenama nekoliko puta nižim od onih koje plaćaju građani.

U restoranu zajedničkih institucija sok u flašici košta dvije marke, ramstek sa roštilja svega 4,50 KM, boranija sa junetinom četiri marke, a teleće pečenje samo 5,50 KM.

Porcija svinjskog vrata sa roštilja košta 3,50 KM, pekarski krompir kao prilog jednu marku, a ako političaru, u brizi za standard građana, padne šećer, može da se zasladi kolačem koji će platiti 1,50 KM.

Štaviše, poredili smo cijene sa menija koji važi trenutno sa onima koje su na snazi bile 2020. godine i ustanovili da, recimo, supa, svinjski vrat sa roštilja, prilozi, salate i deserti danas koštaju koliko i prije pet godina.

Prije nekoliko dana, u ovom restoranu je, prateći sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine (PS) BiH, bio Slađan Tomić, novinar “Buke”, koji kaže da smo navikli na takve cijene u parlamentu.

U odnosu na primanja običnog građanina, na životni standard građana, uključujući i državne službenike, ističe Tomić, to su zapravo realne cijene. Političarima, ministrima, poslanicima, delegatima, ove cijene su, dodaje, još smješnije, ali oni tu ni ne jedu.

“Za njih je to sirotinjski. Istine radi, kvalitet hrane u parlamentu BiH i nije na zadovoljavajućem nivou, tako da ne vidim potrebu da oni iritiraju svoje osjetljivo nepce koje hrane u restoranima skupljim i po 10 puta. Doduše, oni to ne plaćaju od svog novca, već od novca građana, reprezentacija. Restoran u PS BiH nije komercijalnog tipa, jedan je oblik menze, pa ove cijene imaju smisla, ali su građanima opomena za nešto drugo – da ih ugostitelji pljačkaju jer izgleda da ni nabavne cijene ne mogu opravdati pileći file od 22 KM, što je česta ponuda u banjalučkim fensi restoranima”, ističe Tomić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ocjenjuje da su cjenovnici iz restorana u parlamentu BiH zaista sramotni ako uzmemo u obzir primanja ljudi koji imaju pravo da se tu hrane.

“Nažalost, dosad je izostala bilo kakva ozbiljna reakcija javnosti na ove cijene, posebno zato što se i namirnice u ovom restoranu nabavljaju od ‘narodnih para’, odnosno iz budžeta”, kaže za “Nezavisne novine” Arnautović, te dodaje da je ovdje jasno da restoran ne posluje na komercijalnoj osnovi.

Kada smo Selvedinu Šatoroviću, predsjedniku Saveza samostalnih sindikata BiH, ispričali da u BiH postoji restoran gdje kafa košta 0,80 KM, a teleća supa marku, on se odmah nadovezao riječima – to je restoran parlamenta BiH.

“Nad tim menijima se jako dobro slažu i oni koji su za BiH i oni koji su ‘protiv BiH’. Uz tako jeftine ručkove i pića se ugodno druže, a pred građanima i radnicima prave predstavu za javnost. Prema tome, građani su nažalost u ovom periodu kratkog pamćenja i čeka se to otrežnjenje – da oni koji 30 godina upravljaju sudbinom ljudi na ovim prostorima konačno odu u političku istoriju”, rekao je Šatorović za “Nezavisne novine”.

Društvo

PUNE KAFANE, A NEMA KO DA RADI! Ugostitelji u Istočnom Sarajevu digli ruke

Razvojem ljetnjeg turzima u Istočnom Sarajevu i otvaranjem velikog broja ugostiteljskih objekata, sve je veća potražnja za kvalifikovanom radnom radnom snagom.

Međutim, kvalifikovanih radnika  je sve manje, zbog odlaska na sezonski rad u zemlje okruženja. Ugositelji tvrde da je problem i u tome, što mladi sve manje biraju školovanje u ovoj struci.

Za vrijeme zimske i ljetnje turističke sezone, kao i većina gradova u BiH, Istočno Sarajevo suočava se sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. Razlozi za to brojni, ali glavni je nezaintersovanost mladih da se bave ovom profesijom i loš obrazovni sistem,  kažu ugostitelji.

„Imamo previše ugostiteljskih objekata i nemamo dovoljno radne snage. Ona radna snaga koju imamo, nije dovoljno edukovana. Problem je sistemski i treba da ga riješimo u korijenu. Jedan od problema je i to što škole ne rade na tome i što se djeca ne uče akdekvatno za obavljanje ovih poslova, i takođe što se ova profesija ne posmatra karijerno, nego usput“, kaže Neven Tuševljak, menadžer u ugostiteljstvu i dodaje da na  nedostatak kvalifikovanih kuvara i konobara u Istočnom Sarajevu,  utiče i odlazak na sezonski rad u okolne zemlje, naročito u ljetnjem periodu.  „Ta radna snaga koja odlazi na primorje. To su ljudi koji pretežno znaju da rade svoj posao i onda kada odu, gubite kostur te ekipe koja radi, a odlazi zbog boljih plata i boljih uslova rada. Pata je u Hrvatskoj trenutno dvostruko veća, a Crna Gora polako stiže Hrvatsku“, zaključuje Tuševljak.

Da se ugosteljski sektor u Istočnom Sarajevu ali i u čitavoj BiH suočava sa ovim problemima, potvrđuje i hotelijer i ugostitelj iz Pala Dejan Golijanin, izvještava RTV BN.

„Mi trenutno nemamo problema sa osobljem jer imamo naše stalne radnike, kojima smo u skladu sa njihovim poslovima podigli i primanja tako da je sad za sad sve u redu. Međutim zabrinjavajuće je, vidim kod kolega obzirom da je sada sezona da je dosta osoblja otišlo put Hrvatske i Crne Gore gdje sezonski mogu zaraditi više novca, nego što im mi trenutno možemo ponuditi za stalno zaposljenje. Takođe, zabrinjavajuće je i to da je sve manje učenika upisanih u srednjih školu za zanimanje konobar i kuhar, što mi nije baš najjasnije jer je konobar lijepo zanimanje i u ovom trenutnku jako dobro plaćen posao“.

Golijanin napominje da će se već teška situacija u ugostiteljstvu uskoro pogoršati, ako se mladi ne motivišu da se školuju za profesije konobar i kuhar.

„Mislim da bi možda, učenicima i omladini trebalo predstaviti da je ovo jako lijep posao da se može dobro zaraditi i da se može živjeti od ovog rada. Sada su i kuhinje dobro sada opremljene i uređajima i hranom koja dolazi. Mislim da bi ih trebali na pravi način edukovati,  slati ih na prakse da vide ljepotu ovog posla. Ja se ovim bavim cijeli život i mislim da su hotel i restoran najljepši poslovi kojima se čovjek može baviti.

Uprkos svemu, građani Istočnog Sarajeva kažu da su zadovoljni uslugom u ugostiteljskim objektima.

Kako bi riješili problem nedostatka kvalifikovane radne snage u oblasti ugostiteljstva, u Istočnom Sarajevu otvaraju se agenecije koje se bave obukom i dokvalifikacijom onih koji žele da se bave ovom profesijom. Zainteresovani za posao u ugostiteljstvu  mogu da dobiju  osnovne kurseve  ali i one napredne koji uključuju i menadžerske obuke.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE SVUGDJE VEĆE NEGO RANIJE Evo šta građani Srpske najviše biraju za ljetovanje!

Građani Republike Srpske ove godine najviše biraju Hrvatsku i Crnu Goru kao destinacije gdje će provesti ljetovanje, rečeno je Srni u banjalučkim turističkim agencijama.

U agencijama dodaju da su prošli popusti za ranu prijavu, te da su cijene nešto više u odnosu na cijene istih aranžmana koji su se mogli rezervisati ranije uz popuste i do 25 odsto.

U Crnoj Gori se nude prosječne cijene od 70 do 90 evra po osobi dnevno na bazi polupansiona ili 100-120 evra na bazi ol inkluziv usluge.

Cijene, kako kažu, variraju u zavisnosti od kategorije i blizine plaže.

“Hrvatska je dosta skuplja. Najniža cijena na bazi polupansiona u vrlo skromnom hotelu sa dvije zvjezdice je 70 evra, a u boljim hotelima od 120 evra pa nadalje”, naglasili su u turističkim agencijama.

Kada je riječ o daljim destinacijama, turiste iz Srpske najviše interesuju Grčka, Turska i Egipat za koje se nude avio-aranžmani sa banjalučkog aerodroma.

Aranžmani za Egipat kreću se od 850 evra pa nadalje, Turska od 700 evra pa nadalje, Grčka – mjesto Lutraki od 650 evra pa nadalje.

“Ostale destinacije su sa polascima iz Beograda i najviše se putnici odlučuju za Španiju /Majorka, Kosta del Sol i Kosta Brava/, grčka ostrva i Kipar”, rekli su u banjalučkim turističkim agencijama.

Nastavi čitati

Društvo

STANIVUKOVIĆEV POKLON KOJI JE PROMIJENIO SVE! Plastenik za porodicu koja je odlučila ostati i boriti se (VIDEO)

U zemlji iz koje mnogi odlaze, porodica Sibinčić iz Prnjavora odlučila je ostati. Ne samo ostati – već zasukati rukave, uzeti motiku u ruke i graditi budućnost na zdravim temeljima.
I upravo njima, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, poklonio je plastenik – dar koji ova porodica naziva prekretnicom u svom poslovanju.

– Ugradnja plastenika završena! Zahvalni smo gradonačelniku Banja Luke, Drašku Stanivukoviću, na ovom poklonu. Ovaj plastenik će nam pomoći da podignemo našu organsku proizvodnju na viši nivo i biće prekretnica za našu organsku farmu, pomažući nam da se proširimo i napredujemo – objavili su članovi porodice Sibinčić na svom Instagram profilu.

Njihova priča je sve, samo ne uobičajena. Slaven iz Prnjavora i Ajvi, porijeklom sa Filipina, nakon života po svijetu odlučuju se vratiti u Slavenovu rodnu grudu – i tu, sa svoje četvoro djece, graditi novu priču. Bez porodičnog naslijeđa, bez startnog kapitala, ali sa velikim snovima.

<iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fthesibincicfamily%2Fvideos%2F1188489163294440%2F&show_text=false&width=267&t=0″ width=”267″ height=”476″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowfullscreen=”true” allow=”autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share” allowFullScreen=”true”></iframe>

– Blagoslovljeni smo što imamo ovu priliku i potrudićemo se da je maksimalno iskoristimo – poručuju.

Na svom imanju uzgajaju stare, zaboravljene sorte voća i povrća, bave se pčelarstvom i rade isključivo po principima organske proizvodnje – bez pesticida, GMO sjemena i vještačkih đubriva. Njihova zemlja je mjesto gdje se vraća život, a farma mnogo više od posla – to je naslijeđe u nastajanju.

– Naša ljubav prema zdravom svijetu i boljoj budućnosti za našu djecu pokreće nas svaki dan. Dajemo sve od sebe da stvorimo naslijeđe na koje će biti ponosni – poručuju iz porodice Sibinčić.

Podršku ovom putu dao je i Stanivuković, koji je prilikom posjete u aprilu ove godine rekao:

– Slaven iz Prnjavora i Ajvi porijeklom sa Filipina, nakon života po svijetu, odlučili su se vratiti u Slavenovu rodnu grudu i ovdje podizati svojih četvoro djece. Njihova životna priča govori više od hiljadu riječi, a sloga i ljubav pokreću sve. Odluka da se vrate, da rade i stvaraju na svojoj zemlji, zaslužuje svako poštovanje i podršku, a posebno to što se bave organskim uzgojem, ulažući trud u zdravu i kvalitetnu proizvodnju koja doprinosi boljem životu.

Porodica se zahvalila i firmi ITC Zenica na, kako su rekli, vrhunskom radu, te svojim komšijama na velikoj podršci. U objavi su dodali:

– Mi smo poduzetnici prve generacije s velikim snovima. Naporno radimo na izgradnji posla koji nije samo uspješan, već i zaista značajan i ispunjavajući za nas, te će utrti put svjetlijoj budućnosti za našu djecu.

Na društvenim mrežama redovno objavljuju trenutke s farme, dijeleći i borbu i radost, ali i inspiraciju. Njihova poruka je jasna – može se uspjeti, i kada krećeš iz nule, ako vjeruješ u ono što radiš.

Nastavi čitati

Aktuelno