U BiH je u februaru blokirano 106.486 računa poslovnih subjekata, za osam više nego krajem prethodnog mjeseca, objavila je Centralna banka BiH.

Do juče je 58.221 firma imala blokiran bar jedan račun, što je više za 62 firme u odnosu na prethodni mjesec.

I u ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcionih računa Banke, koji sadrži 4.308 stranica, četiri više nego u prethodnom mjesecu, navedena su pravna lica iz različitih oblasti – privredna preduzeća, opštine, zadruge, sportske i zdravstvene organizacije, agencije, udruženja, te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.

Zaključno sa krajem januara, bilo je blokirano 106.478 računa poslovnih subjekata, dok je 58.159 firmi imalo blokiran bar jedan račun.

U prvom izvještaju Centralne banke objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun, prenosi Srna.

Na društvenim mrežama, naročito na TikToku, sve češće se pojavljuju kojekakvi izazovi u kojima korisnici pozivaju jedni druge da učestvuju, a koji mogu biti i životno opasni.

Posljednji u nizu nazvan je “Paracetamol Challenge” i podstiče djecu da uzimaju što veće količine ovog lijeka.

Naime, maloljetnici se ohrabruju da konzumiraju velike količine paracetamola kako bi izazvali hospitalizaciju i izbjegli odlazak u školu.

Kako ljekari upozoravaju, prekoračenje preporučene dnevne doze može dovesti do otkazivanja jetrene funkcije, što može imati kobne posljedice.

Tatjana Vilendečić, direktorica OŠ “Vuk Stefanović Karadžić” Banjaluka, kazala je za “Nezavisne novine” da su u ovoj školi čuli za novi izazov koji se širi među đacima, te je istakla da su upozorili nastavnike da se povede malo više računa o samom ponašanju djece.

“Zasad nemamo prijava, ali predostrožnosti nikada nije dosta, budući da su nedavno među osnovcima isto vladali takođe opasni izazovi, kao što je stavljanje petardi u usta, ali i Supermen izazov”, kazala je Vilendečićeva.

Kako je rekla, mora se apelovati više na roditelje da rade sa djecom, te da im i zabrane neke sadržaje na društvenim mrežama.

Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije, za “Nezavisne novine” ističe da oni kao obrazovana ustanova imaju saznanje da se među đacima šire novi izazovi.

“Pojačane su mjere po školama, odjeljenske starješine dobile su zadatak da isprate ponašanje djece”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, zasad su obaviješteni razrednici da razgovaraju sa djecom, pa je istakao da je ostalo na nastavnom osoblju da o tome razgovara dalje sa roditeljima.

Sociolog Vladimir Vasić kazao je za “Nezavisne novine” da treba da se pojača rad službi u školama, odnosno psihologa.

“Očigledno se ne radi o TikTok izazovima, nego se radi o djeci koja imaju problema druge prirode”, kazao je Vasić.

Dodao je da djeci treba otvoreno reći šta bi moglo da im se dogodi ako to rade.

“Potrebno je otvoreno razgovarati sa djecom kakve su posljedice tog problema, igrati otvorenih karata, pričati im kakvi su uzroci, kakve su posljedice, a ne ‘šminkati’ problem”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, današnja djeca imaju pogrešne uzore, a pogotovo po društvenim mrežama, ali su djeci godinama i pogrešni autoriteti, te kako je istakao Vasić, to sada dolazi na naplatu.

Kako je pojasnio, pored nastavnika veliku ulogu igraju i roditelji, koji moraju da znaju kako se djeca ponašaju, kakve su im navike.

“Da li djeca uopšte piju te tablete, ili ne, pošto je to primarni zadatak samih roditelja da znaju šta djeca rade”, kazao je Vasić.

Podsjetimo, u decembru prošle godine je osmoro djece na području Banjaluke i Laktaša povrijeđeno tokom izvođenja “Supermen izazova” na TikToku. Učenica petog razreda Osnovne škole “Sveti Sava” u banjalučkom naselju Lauš tokom ovog izazova slomila je obje ruke.

Miroslav Popržen, direktor Osnovne škole “Sveti Sava”, koji je i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, rekao je tada za “Nezavisne novine” da je ovaj nemili incident rezultat Tik Tok izazova koji su djeca izvodila u školi.

Nezavisne novine

Politička scena u BiH užarena. Zapaljiva retorika, prijetnje, optužbe stižu sa svih strana. I nije ovo prvi put. Političke krize postale su sastavni dio bh. društva koje nikako da se oslobodi okova u kojima ga drže upravo oni koji krize proizvode, ali ne zarad našeg dobra, već zarad svog interesa. Skoro i da se ne sjećemo godina, kad se vlast bavila samo potrebama građana i ekonomije. O privlačenju stranih investicija da ne govorimo.

“Strane investicije su i u prethodnom periodu bile na niskom nivou. Očekivati je u ovakvoj situaciji da se one smanjuju. Mogu da kažem da će broj onih koji razmišljaju da pobjegnu odavde i izvuku ranije investirani kapital biti veći od broja onih novih investitora koji razmišljaju da uđu u investicije”, kaže ekonomista Milenko Stanić.

Kapital je plašljiv kao zec. Oprezan je, teži da što više umanji rizike, a uveća dobitke. I bez političkih kriza teren u BiH je klizav. Korupcija cvjeta, a na putu investicija je i nepovoljan privredni ambijent.

“Ako imamo zemlju u kojoj komunalna javna preduzeća iskazuju stalne gubitke, vodovodi, komunalna preduzeća, Elektorprivreda, Šume, Željeznice, ti gubici se mogu pokriti samo putem pvećanja cijena njihovih usluga. Investitor koji mora da računa sa neizvjesnošću i stalnim rastom cijena usluga električne energije, nafte, neće investirati. On će radije novac iznijeti iz zemlje”, kaže Stanić.

Ne bježi samo novac iz ove zemlje. Odavno je počeo bijeg stanovništva, koje je shvatilo da u uslovima stalnih tenzija, napretka nema. A vlast – vlast za to ne brine.

“Kad god vlast nije u stanju da učini bilo šta korisno za građanje i privredu dobro im dođu političke krize, podizanje nacionalnih i drugih tenzija i skretanje pažnje sa životnih problema”, kaže ekonomista Igor Gavran.

A daleko od naših očiju, pod paravanom krize, skalapaju se možda drugi poslovi, opet ne naravno u našu korist, već za tuđi džep.

“Dakle kad postoji ekonomski interes onda svaka nestabilnost zavisno kolika je cijena, odnosno kolika je zarada može biti uzeta u obzir i opet se određeni oblici poslovanja ostvariti”, ističe Gavran.

Kako god političke krize prave veliku štetu.

“Apelujemo na političke strukture Republike Srpske i FBiH na smirivanje političkih tenzija, na dogovor. U konačnici to rezultira boljim životom i boljim uslovima poslovanja za našu ekonomiju”, kaže Saša Aćić iz Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske.

Čini se kao da bolji život u BiH nikome, osim građanima, nije cilj. Predugo već čekamo, a kako stvari stoje, čekaćemo još.

BN