Connect with us

Svijet

REKORDNO! NATO članice troše nikad više na odbranu!

Zemlje članice NATO-a prošle godine su ostvarile rekordna izdvajanja za odbranu. Čak 1,5 hiljada milijardi dolara su 32 NATO članice izdvojile za modernizaciju oružanih snaga, povećanje brojnosti, sprovođenje vježbi i drugih aktivnosti vezanih za odbranu.

U odnosu na 2023. godinu, to je povećanje od oko deset odsto, a očekuje se da će izdaci za odbranu biti i dalje povećavani usljed sve većih globalnih neizvjesnosti, prevashodno zbog rata u Ukrajini. Tako je, na primjer, Njemačka, u kojoj su trenutno u toku pregovori za formiranje nove vlade, spremna da pod novim budućim kancelarom Fridrihom Mercom izdatke na odbranu poveća na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda do 2027. godine. I SAD, pod administracijom Donalda Trampa, planiraju povećanje izdataka za odbranu, a prema prijedlogu budućeg budžeta, želi se povećati budžet za odbranu za barem sto milijardi dolara tokom naredne decenije. Vlada Velike Britanije će do 2027. godine izdvajanja na odbranu povećati na 2,5 odsto BDP-a, dvije godine ranije od planiranog. Francuska planira da izdvajanja za odbranu poveća na tri do tri i po odsto, a Emanuel Makron, predsjednik te zemlje, razmišlja da ponudi francuski nuklearni kišobran ostalim zemljama EU.

Zemlje najbliže Rusiji za odbranu izdvajaju značajno više. Tako je, na primjer, Poljska, odlučila da u ovoj godini izdvajanja za odbranu poveća na čak 4,7 odsto BDP-a, što je blizu zahtjevu od pet odsto koji je Tramp uputio NATO saveznicama, kao konačnu sumu koliko bi u budućnosti trebalo izdvajati za odbranu.

Prema NATO klasifikacijama, svaki javni trošak, koji čak i indirektno služi povećanju bezbjednosti, smatra se izdvajanjem za odbranu. NATO ima deset kategorija koje se smatraju izdvajanjem za odbranu. To su izdvajanja za osoblje, održavanje odbrambenih sistema, nabavka naoružanja, municije i opreme, izgradnja i obnova infrastrukture, vojne operacije i vježbe, nuklearne snage, finansiranje međunarodnih organizacija u sektoru odbrane, istraživanje i razvoj, sajber sigurnost i posebne stavke, poput pomoći u suzbijanju prirodnih katastrofa s vojnom komponentom, ili vojna pomoć Ukrajini.

Iako su izdvajanja za oružje, municiju, vojne baze i vojna utvrđenja najveći pojedinačni troškovi za odbranu, postoji mnogo kategorija koje se na prvi pogled ne čine kao izdvajanja za odbranu. Recimo, izgradnja saobraćajnica, mostova ili željezničkih pruga se obično smatra civilnim troškom, ali ako su oni dio koridora logistike i ruta za premještanje vojnih formacija, i ti troškovi mogu biti dio vojnog izdvajanja.

Troškovi istraživanja i razvoja takođe mogu biti uključeni u izdatke za odbranu, čak i ako su predmet istraživanja materijali i tehnologije koje mogu imati vojnu primjenu. Na primjer, to mogu biti novi tipovi baterija, nove vrste legura i slične kategorije.

I na kraju, ono što je važno napomenuti je da izdvajanja za odbranu ne moraju uvijek ići na štetu socijalnih izdataka. Primjera radi, namjenska industrija može otvoriti dobro plaćena radna mjesta, a infrastruktura koja se finansira za potrebe vojske može biti višestruko korisnija u civilne svrhe. Na primjer, SAD su razvile ARPANET, prvu ranu verziju interneta 60-ih godina, sistem globalnog pozicioniranja i svemirski program isključivo s ciljem jačanja odbrane, ali sve ove tehnologije su značajno doprinijele civilnom sektoru i povećale materijalno blagostanje i kvalitet života.

Time se još jednom pokazuje da, ma koliko izdvajanja na odbranu na prvu ruku izgledaju “rastrošno”, dugoročni benefiti višestruko nadmašuju ono što bi se moglo smatrati kao trošak.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Nezavisne novine

Related Topics:

Svijet

Tramp podigao carine za desetine zemalja: I BIH NA LISTI

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je uredbu kojom se povećavaju carine za desetine zemalja, na listi je i Bosna i Hercegovina.

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se uvode veće carine za desetine zemalja širom svijeta, kako bi se, kako navodi Bijela kuća, “restrukturirala globalna trgovina u korist američkih radnika”.

Nove carine kreću se od 10 do 41 odsto, pri čemu je najviša stopa određena za Siriju. Evropska unija, Japan i Južna Koreja biće pogođeni carinama od 15 odsto. Bosna i Hercegovina se suočava sa carinama od 30 odsto, sa Srbija 35 odsto.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da je cilj novih carina “restrukturiranje globalne trgovine u korist američkih radnika” i da će one stupiti na snagu 7. avgusta, a ne 1. avgusta kako je prethodno najavljeno. Carine na kanadsku robu biće povećane sa 25 na 35 odsto, i primjenjivaće se već od petka.

“Kao odgovor na kontinuiranu neaktivnost i odmazdu Kanade, predsjednik Tramp je ocijenio da je neophodno povećati carine sa 25 na 35 odsto kako bi se efikasno riješila postojeća vanredna situacija”, navodi Bijela kuća, dodajući da Kanada nije sarađivala u borbi protiv fentanila i drugih ilegalnih droga.

Nastavi čitati

Svijet

STJUARDESE I PUTNICI LETJELI PO KABINI! Avion naletio na stravične turbulencije, povrijeđeno 25 osoba

Putnici na letu Delta 56, od Solt Lejk Sitija do Amsterdama, preživjeli su pravi horor kada je avion naglo “propao“ oko 480 metara, pogođen snažnim turbulencijama.

Letjelica je oko 17:30 sati po lokalnom vremenu – dva sata nakon polaska, preusmjerena na aerodrom u Mineapolisu, gdje je bezbjedno sletjela poslije zastrašujućeg incidenta.

Jeziva svjedočenja

Zvaničnici kompanije Delta potvrdili su da je avion pogođen snažnom turbulencijom, dok su svjedoci opisivali kako je sila “bacila putnike u vazduh”, dok su kolica sa pićima “letjela po kabini”.

Prema podacima sajta FlightAware, avion je u periodu od 85 sekundi “propao” više od 480 metara, a putnici su rekli da je postojao trenutak kad su “pomislili da će se srušiti”, prenosi Dejli Mejl.

Nakon drame, let je nastavljen više od sat vremena, prije nego što je letjelica sigurno sletjela u Mineapolisu.

“Još sam u šoku, bilo je strašno”

Fotografije iz kabine prikazuju razbacanu hranu i piće po zadnjem dijelu aviona, dok su putnici ispričali da su stjuardese bile “izbačene sa svojih mjesta”.

“Vidio sam kako sve leti kroz vazduh. Nikada nisam doživio ništa slično“, rekao je Džozef Karbone za lokalne medije.

On je rekao da je avion prvo pogodila jedna turbulencija koja je bacila ljude, a zatim su uslijedili drugi i treći udar koji su bili još jači. Najmanje 25 ljudi je povrijeđeno u ovom incidentu, među kojima su navodno prijavljeni i ozbiljni lomovi.

“Ako niste bili vezani, udarili ste plafon i pali na pod. Kolica su takođe udarila plafon i pala, povrijedivši ljude. To se dogodilo više puta i bilo je strašno”, kazala je Еn Klement-Neš.

“Postojao je trenutak kada smo pomislili da padamo. Još sam u šoku, bilo je strašno. Jedna mlada žena je čak dva puta bačena. Pala je na druge putnike, i vjerujem da je završila sa slomljenim rebrima”, dodala je.

Podrška hitnih službi

U avionu je bilo ukupno 275 putnika i 13 članova posade, koje su nakon vanrednog slijetanja dočekali vatrogasci i medicinski radnici.

Portparol Delte je nakon incidenta izjavio: “Zahvalni smo na podršci hitnim službama, uključenim u ovaj događaj. Bezbjednost putnika je najvažnija, a naš Delta Care tim direktno pomaže da im se zadovolje sve trenutne potrebe”.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNI RUSKI NAPAD NA KIJEV: Poginulo 16 osoba, ranjeno više od stotinu (VIDEO)

U masovnom ruskom napadu, Kijev je zasut raketama i dronovima prilikom čega je poginulo 16 osoba, uključujući dvoje djece, a ranjeno više od 100, saopštile su vlasti u ukrajinskoj prijestonici.

Predsjednik Volodimir Zelenski je ranije u svom večernjem video obraćanju naveo da je broj poginulih 14 i rekao da operacije spasavanja traju do večernjih sati.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da više od 1.200 policajaca i spasilaca radi na saniranju posljedica napada.

Ukrajinska državna služba za spasavanje saopštila je da je broj žrtava porastao na 16 nakon što je još jedno tijelo izvučeno ispod ruševina.

Zelenski je rekao da se desetine povrijeđenih i dalje nalaze u bolnicama.

Služba za spasavanje je navela da je među ranjenima 16 djece, što je najveći broj povrijeđene djece u jednom napadu na grad otkako je Rusija započela punu invaziju prije skoro tri i po godine.

U ranijoj objavi na Telegramu, Zelenski je rekao da je Rusija ispalila više od 300 dronova i osam raketa.

“Danas je svijet ponovo vidio ruski odgovor na našu želju za mirom. Zato je mir bez snage nemoguć”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Gradske vlasti su najavile dan žalosti koji će biti održan u petak.

Rusija je u posljednjim mjesecima pojačala zračne napade na ukrajinske gradove i mjesta daleko od linija fronta, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno