Connect with us

Svijet

REKORDNO! NATO članice troše nikad više na odbranu!

Zemlje članice NATO-a prošle godine su ostvarile rekordna izdvajanja za odbranu. Čak 1,5 hiljada milijardi dolara su 32 NATO članice izdvojile za modernizaciju oružanih snaga, povećanje brojnosti, sprovođenje vježbi i drugih aktivnosti vezanih za odbranu.

U odnosu na 2023. godinu, to je povećanje od oko deset odsto, a očekuje se da će izdaci za odbranu biti i dalje povećavani usljed sve većih globalnih neizvjesnosti, prevashodno zbog rata u Ukrajini. Tako je, na primjer, Njemačka, u kojoj su trenutno u toku pregovori za formiranje nove vlade, spremna da pod novim budućim kancelarom Fridrihom Mercom izdatke na odbranu poveća na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda do 2027. godine. I SAD, pod administracijom Donalda Trampa, planiraju povećanje izdataka za odbranu, a prema prijedlogu budućeg budžeta, želi se povećati budžet za odbranu za barem sto milijardi dolara tokom naredne decenije. Vlada Velike Britanije će do 2027. godine izdvajanja na odbranu povećati na 2,5 odsto BDP-a, dvije godine ranije od planiranog. Francuska planira da izdvajanja za odbranu poveća na tri do tri i po odsto, a Emanuel Makron, predsjednik te zemlje, razmišlja da ponudi francuski nuklearni kišobran ostalim zemljama EU.

Zemlje najbliže Rusiji za odbranu izdvajaju značajno više. Tako je, na primjer, Poljska, odlučila da u ovoj godini izdvajanja za odbranu poveća na čak 4,7 odsto BDP-a, što je blizu zahtjevu od pet odsto koji je Tramp uputio NATO saveznicama, kao konačnu sumu koliko bi u budućnosti trebalo izdvajati za odbranu.

Prema NATO klasifikacijama, svaki javni trošak, koji čak i indirektno služi povećanju bezbjednosti, smatra se izdvajanjem za odbranu. NATO ima deset kategorija koje se smatraju izdvajanjem za odbranu. To su izdvajanja za osoblje, održavanje odbrambenih sistema, nabavka naoružanja, municije i opreme, izgradnja i obnova infrastrukture, vojne operacije i vježbe, nuklearne snage, finansiranje međunarodnih organizacija u sektoru odbrane, istraživanje i razvoj, sajber sigurnost i posebne stavke, poput pomoći u suzbijanju prirodnih katastrofa s vojnom komponentom, ili vojna pomoć Ukrajini.

Iako su izdvajanja za oružje, municiju, vojne baze i vojna utvrđenja najveći pojedinačni troškovi za odbranu, postoji mnogo kategorija koje se na prvi pogled ne čine kao izdvajanja za odbranu. Recimo, izgradnja saobraćajnica, mostova ili željezničkih pruga se obično smatra civilnim troškom, ali ako su oni dio koridora logistike i ruta za premještanje vojnih formacija, i ti troškovi mogu biti dio vojnog izdvajanja.

Troškovi istraživanja i razvoja takođe mogu biti uključeni u izdatke za odbranu, čak i ako su predmet istraživanja materijali i tehnologije koje mogu imati vojnu primjenu. Na primjer, to mogu biti novi tipovi baterija, nove vrste legura i slične kategorije.

I na kraju, ono što je važno napomenuti je da izdvajanja za odbranu ne moraju uvijek ići na štetu socijalnih izdataka. Primjera radi, namjenska industrija može otvoriti dobro plaćena radna mjesta, a infrastruktura koja se finansira za potrebe vojske može biti višestruko korisnija u civilne svrhe. Na primjer, SAD su razvile ARPANET, prvu ranu verziju interneta 60-ih godina, sistem globalnog pozicioniranja i svemirski program isključivo s ciljem jačanja odbrane, ali sve ove tehnologije su značajno doprinijele civilnom sektoru i povećale materijalno blagostanje i kvalitet života.

Time se još jednom pokazuje da, ma koliko izdvajanja na odbranu na prvu ruku izgledaju “rastrošno”, dugoročni benefiti višestruko nadmašuju ono što bi se moglo smatrati kao trošak.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Nezavisne novine

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno