Connect with us

Svijet

Rusija prekinula vojne sporazume s 11 ZEMALJA NATO-A

Ruski premijer Mihail Mišustin potpisao je uredbu kojom se Ministarstvu odbrane nalaže da prekine niz vojnih sporazuma s 11 zapadnih zemalja, uključujući Njemačku, Veliku Britaniju, Poljsku i Bugarsku, što označava značajnu promjenu u odbrambenim odnosima Moskve sa zemljama Alijanse.

Pravna naredba objavljena je na službenom portalu ruske vlade za regulatorne akte.

Uredba određuje prekid više bilateralnih odbrambenih sporazuma, poput pakta između ruskog Ministarstva odbrane i njemačkog Ministarstva odbrane, izvorno potpisanog u Moskvi 13. aprila 1993., te sličnog sporazuma s poljskim Ministarstvom nacionalne odbrane od 7. jula 1993. To se odnosi i na sporazume o saradnji s Norveškom, potpisane 15. decembra 1995.

Dodatni raskinuti sporazumi uključuju Rumuniju (28. mart 1994.), Dansku (8. septembar 1994.), Ujedinjeno Kraljevstvo (18. mart 1997.), Nizozemsku (18. jun 1997.), Hrvatsku (18. decembar 1998.), Belgiju (19. decembar 2001.) i Češku (16. april 2002.), što odražava široko povlačenje formalne odbrambene saradnje Rusije sa zapadnim saveznicima, prema TASS-u.

Bugarska ostaje ključni fokus u ovom kontekstu. Godine 1992. Moskva i Sofija potpisale su Ugovor o prijateljskim odnosima i saradnji, kojim su postavljeni temelji za bilateralne odnose nakon Hladnog rata.

Ovaj ugovor, potpisan 4. avgusta, omogućio je objema zemljama da sprovode zajedničke projekte, uključujući i u odbrambenom sektoru. Trenutnim raskidima, Moskva signalizira odstupanje od dugogodišnjih okvira vojne saradnje s Bugarskom i ostalim navedenim zemljama NATO-a, prenosi “Novinite”.

Svijet

DRAMA U JAPANU: Grad zatvorio skoro 100 škola zbog pojave medvjeda na ulicama

Japanski grad Ucunomija obustavio je danas rad svih 94 osnovne i srednje škole kojima upravlja, nakon što je na ulicama primijećen medvjed, saopštili su opštinski zvaničnici.

Grad od oko pola miliona stanovnika, oko 100 kilometara sjeverno od Tokija, naveo je da je medvjed prvi put uočen u stambenoj zoni u blizini parka u subotu uveče, prenosi Rojters.

Životinja je i dalje na slobodi, nakon što je ponovo primijećena rano jutros, oko 500 metara od srednje škole.

Napadi medvjeda, uključujući i one u urbanim područjima, u Japanu su sve učestaliji, što je podstaklo vladu da formira radnu grupu za smanjenje broja incidenata.

Prošle sedmice, u napadu medvjeda u Fukušimi povrijeđene su najmanje četiri osobe.

Snimci bezbjednosnih kamera iz čeličane u tom gradu prikazuju crnog medvjeda kako juri radnika pored ulaza u fabriku i obara ga na zemlju.

Azijski crni medvjedi su na listi ranjivih vrsta širom svijeta, ali se procjenjuje da se njihov broj u Japanu utrostručio od 2012. godine, čemu je doprinijelo smanjenje lova.

Stručnjaci navode da su klimatske promjene smanjile dostupnost prirodne hrane za medvjede, poput žira i bukvica, dok su depopulacija ruralnih područja i širenje napuštenog poljoprivrednog zemljišta doprinijeli da životinje sve češće traže hranu u blizini naselja, prenosi Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI ZAKON IZAZVAO BURU U SAD: “Majka” i “otac” odlaze u istoriju

Demokrate u saveznoj državi Njujork usvojile su prijedlog zakona kojim bi se u pojedinim odredbama koje se odnose na starateljstvo nad djecom i roditeljska prava promijenili tradicionalni termini “majka” i “otac”.

Prema tekstu prijedloga, izraz “majka” bio bi zamijenjen terminom “roditelj koji nosi dijete”, dok bi “otac” postao “roditelj koji ne nosi dijete”.

Takođe, termin “očinstvo” zamijenio bi se širim pojmom “roditeljstvo”. Nakon što je zakon prošao kroz Predstavnički dom u martu, ove sedmice dobio je podršku i u Senatu države Njujork, pa sada čeka odluku guvernerke Keti Hokul.

Podrška inkluzivnosti i oštre kritike opozicije
Predlagači zakona tvrde da je cilj izmjena da se zakonodavstvo uskladi sa savremenim društvenim okolnostima i učini inkluzivnijim za sve oblike porodica, uključujući istopolne parove i transrodne osobe.

Guvernerka Hokul izjavila je da još nije detaljno upoznata sa prijedlogom te da će ga razmotriti prije donošenja konačne odluke.

“Neću komentarisati zakon dok traje procedura razmatranja”, poručila je Hokulova ona novinarima.

Republikanci su, međutim, oštro reagovali na usvojeni prijedlog, navodi “Fox”. Kandidat za guvernera Brus Blejkman optužio je administraciju demokrata da vodi “rat protiv porodice”, poručivši da će se, ukoliko bude izabran, zalagati za očuvanje termina majka i otac u zakonima države.

Slične kritike iznijela je i republikanska kongresmenka Klaudija Teni, koja smatra da se ovakvim izmjenama brišu tradicionalne porodične odrednice.

Dio šire rasprave u SAD
Ovaj prijedlog dio je šire debate koja se posljednjih godina vodi širom Sjedinjenih Američkih Država o upotrebi rodno neutralnog jezika u zakonima, obrazovanju i javnim institucijama.

Dok pristalice smatraju da takve promjene bolje odražavaju raznolikost savremenog društva, protivnici upozoravaju da se time narušavaju tradicionalni pojmovi porodice.

Konačna odluka sada je u rukama guvernerke Hokul, koja do kraja godine može potpisati zakon ili uložiti veto. Ishod njenog poteza mogao bi imati značajan politički odjek uoči narednih izbornih kampanja u Njujorku.

Nastavi čitati

Svijet

ITALIJA NA ISTORIJSKOJ PREKRETNICI: Ponovo će se koristiti nuklearna energija

Donji dom italijanskog parlamenta (Dom poslanika) usvojio je prijedlog zakona vlade premijerke Đorđe Meloni, čime je otvoren istorijski put za povratak Italije korišćenju nuklearne energije. Zakon je usvojen sa 155 glasova za, 86 protiv i osam uzdržanih.

Savjet ministara koji je ovaj zakonski prijedlog inicijalno odobrio u oktobru prošle godine, prenosi ovlašćenja na vladu da sveobuhvatno reguliše uvođenje “održive” nuklearne energije u okviru evropske politike dekarbonizacije do 2050. godine i ciljeva energetske bezbednosti.

Zakon sada ide na glasanje u Senat, a vlada očekuje konačno usvajanje u narednim danima. Nakon stupanja zakona na snagu, izvršne zakonske uredbe moraju biti usvojene u roku od 12 mjeseci.

Inače, vladin mandat uključuje razvoj Nacionalnog programa za održivu nuklearnu energiju, osnivanje nezavisne Agencije za nuklearnu bezbjednost, jačanje naučnih i industrijskih istraživanja, razvoj novih stručnih vještina, kao i sprovođenje informativnih kampanja za podizanje svijesti javnosti.

Tri decenije antinuklearnih politika

Italija je od početka 1960-ih godina upravljala sa ukupno četiri nuklearne elektrane, ali su nakon katastrofe u Černobilju 1986. godine, građani na referendumu odlučili da zatvore posljedna dva operativna pogona. Prvi pokušaj obnove imali su 2011. godine, kada je nakon još jedne havarije, ovog puta u Fukušimiitalijanskavlada proglasila moratorijum od najmanje godinu dana na izgradnju novih elektrana.

Promjena javnog mnjenja

Nakon referenduma 2011. godine i novog odlaganja otvaranja, uslijedio je preokret italijanske javnosti. U maju 2023. godine, parlament je usvojio prijedlog kojim se vlada poziva da razmotri uključivanje nuklearne energije u nacionalni energetski miks, a u septembru iste godine održan je prvi sastanak Nacionalne platforme za održivu nuklearnu energiju, tijela koje je vlada osnovala sa ciljem da definiše vremenski okvir za potencijalni povratak nuklearnom programu i identifikuje ekonomske prilike za domaći industrijski lanac koji već posluje u ovom sektoru na globalnom tržištu.

Nastavi čitati

Aktuelno