Ni nakon 25 godina od Konačne arbitražne odluke za Brčko i uspostave distrikta, čini se da ovo pitanje nije adekvatno procesuirano u glavama ključnih političkih aktera u BiH.

Milorad Dodik bi samostalnu Republiku Srpsku i Brčko distrikt ne vidi kao prepreku, dok pravni stručnjaci ističu da to i nije distrik, već treći entitet, de fakto i de jure.

Dodik je pokrenuo izmjene Ustava kojima bi da izdvoji Republiku Srpsku iz pravnog okvira Bosne i Hercegovine.

Pri tom, ne pominje kako bi, u slučaju osamostaljenja, povezao dva dijela RS koja razdvaja Brčko Distrikt.

Aktuelni supervizor Luis Krišok unaprijed mu je zaprijetio mogućnošću preispitivanja Konačne odluke o Brčkom i jasno stavio do znanja da je Distrikt nedodirljiva zona.

– Tribunal ima nadležnost sve dok se konačna odluka ne proglasi konačno provedenom, napomenuo je Krišok i dodao da nema prostora za pogrešno tumačenje arbitražne odluke.

Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma uspostavljena je arbitraža, kojom je trebalo da se utvrdi međuentitetska linija razgraničenja na području Brčkog.

Umjesto razgraničenja, tadašnji arbitar, američki advokat Roberts Oven, odlučio je da stvori Brčko distrikt. Milorad Dodik, tada premijer, najavio je ostavku do koje nije došlo, a Brčko ovih dana slavi 25. rođendan distrikta.

-To nije distrikt, to je treći entitet u Bosni i Hercegovini, podsjeća Milan Blagojević, stručnjak za ustavno pravo i navodi da Brčko samo po nazivu nije entitet, ali da ima iste nadležnosti kao i RS i FBiH.

Pravna struka kaže da je Republika Srpska zakasnila da povuče pravne poteze pred Međunarodnim sudom pravde protiv konačne odluke o Brčko distriktu iz 1999. godine, što je mogla, a i morala.

– Umjesto toga, Republika Srpska je 2009. pristala da se u Ustav BiH unese Amandman 1 po kojem je Brčko distriktu dat status u okviru BiH, a Vlada RS je svojom odlukom 2011. brisala granicu Republike Srpske u području Brčkog, podsjeća profesor Blagojević.

I jedan i drugi potez na štetu interesa Republike Srpske u pogledu Brčkog, i 2009. i 2011. godine, povukle su institucije kojima je upravljao SNSD, odnosno Milorad Dodik.

A trebalo je da posredstvom SRJ, odnosno Srbije, kao potpisnika DMS, traže pravnu zaštitu u skladu sa međunarodnim pravom. Ako je za utjehu, to bi opet bilo moguće u slučaju izmjene Konačne arbitražne odluke o Brčkom.

(BN)

“Trebali ste reći Đulijanu da prenese Rubiju da zna šta će reći. Bio je red! Spremni ste žrtvovati mir zbog svog lopovluka”, naglasio je Božović i dodao:

Poslanik SNSD-a u NSRS, Srđan Mazalica oglasio se na društvenim mrežama i osudio SDS, koji, kako on tvrdi radi protiv Srpske.

“Neka ostane zabilježeno da je SDS, u trenucima kad se od Dejtona naovamo vodi najvažnija bitka za očuvanje Srpske, njenih institucija i prava na odlučivanje, postao najvažnija udarna pesnica Sarajeva. Izjave, spletke, lobiranje- sve rade protiv Republike Srpske. Ništa propustili nisu”, naveo je Mazalica.

Načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović (SDS) oglasio se ovim povodom i poručio:

“Šta je bilo kad si se probudio dragi Mazalice? Vi ste sve izlobirali sa svojim starim drugarima! Ovo su nove okolnosti koje samo Mile osjeti i predviđa.”

“Trebali ste reći Đulijanu da prenese Rubiju da zna šta će reći. Bio je red! Spremni ste žrtvovati mir zbog svog lopovluka”, naglasio je Božović i dodao:

“Sramota! Mi iz SDS-a sa vama iz SNSD nemamo istu definiciju za patriotizam ! Zato vas boli SDS! Kompleksi!”

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da trpi histeriju političkog i mrežnog terorizma iz Sarajeva i svakodnevne prijetnje smrću njemu i njegovima.

“U aprilu 1992. pokušali su da me likvidiraju. Prethodilo je sijanje mržnje poslije 1. marta i bujanje bošnjačkog nacionalizma poslije ubistva srpskog svata. Danas trpim sličnu histeriju političkog i mrežnog terorizma iz Sarajeva i svakodnevne prijetnje smrću meni i mojima. Srpska je brana!”, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.