Francuska se suočava sa sve većim rizikom od finansijske krize, dok se protesti zbog troškova života, stanja u školstvu i plata prepliću sa budžetskim problemima i neizvjesnošću uoči predsjedničkih izbora narednog proljeća.

Bivši premijer Mišel Barnije upozorio je da je zemlja „na ivici finansijske krize“ i da vlasti moraju da pošalju jasan signal finansijskim tržištima.

Poslije dva vikenda protesta, u kojima su stotine hiljada ljudi izašle na ulice tražeći veće plate nastavnika, obnovu zapuštenih škola i pomoć zbog rasta troškova života, vlasti su uspjele da spriječe ponavljanje razmjera nereda i pljački zabilježenih tokom demonstracija 17. i 18. oktobra, ali nemiri dodatno povećavaju zabrinutost investitora.

Javni dug kao bomba: Investitori traže sve veći prinos na francuske obveznice

Francuski javni dug iznosi oko 3,5 biliona evra, a vlada se suočava sa teškoćama u smanjenju budžetskog deficita, pokretanju privrednog rasta i reformi penzionog sistema.

Predlog budžeta premijera Sebastijana Lekornija za 2027. već predviđa uštede od 43 milijarde evra, što ostavlja malo prostora za dodatno smanjenje rashoda.

Pritisak na francuske finansije već se odražava na tržištu državnog duga.

Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke državne obveznice dostigla je 169 baznih poena na zatvaranju tržišta u petak, dok je prinos na referentne francuske desetogodišnje obveznice prethodnog dana dostigao 5,14 odsto, najviši nivo od 2002. godine.

Politički zemljotres: Predsjednički izbori i krajnja desnica plaše tržišta

Bivši italijanski premijer Mario Monti, koji je tokom dužničke krize 2011. godine sproveo mjere štednje i reformu penzionog sistema, upozorio je da situacija može da se brzo pogorša.

U tom periodu je razlika između prinosa na italijanske i njemačke desetogodišnje obveznice za nekoliko mjeseci porasla sa oko 150 na više od 500 baznih poena.

Monti smatra da francuski birači još nisu dovoljno svjesni rizika od državne dužničke krize, a politička neizvjesnost dodatno opterećuje tržišta.

Mogućnost da se u drugom krugu predsjedničkih izbora narednog proljeća nađu kandidatkinja krajnje desnice Marin le Pen i lider krajnje ljevice Žan-Lik Melanšon izaziva zabrinutost investitora, jer oboje zagovaraju povećanje javne potrošnje i nižu starosnu granicu za penzionisanje.

Francuzi pesimistični: Da li će djeca živjeti lošije od roditelja?

Prema anketi objavljenoj prošlog mjeseca, devet od deset Francuza pesimistično je u pogledu budućnosti i smatra da će njihova djeca živjeti lošije od njih.

Ranije ovogodišnje panevropsko istraživanje pokazalo je i da samo polovina francuskih ispitanika osjeća ponos zbog demokratskog sistema, u poređenju sa dvije trećine Nijemaca i gotovo 70 odsto Britanaca.

Kredibilitet Francuske u EU: Hoće li Pariz ispuniti obećanja?

Dodatni problem predstavlja kredibilitet Francuske u Evropskoj uniji.

Zemlja je obećala da će do 2029. smanjiti budžetski deficit na tri odsto BDP-a, ali sagovornici Politika smatraju da će taj cilj teško biti ostvaren.

Centristički poslanik i stručnjak za budžetska pitanja Šarl de Kursun ocijenio je da je Francuska izgubila kredibilitet kod evropskih partnera kada je riječ o javnim finansijama.

Sjedinjene Države pozvale su bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana da se kandiduje za funkciju generalnog sekretara UN, objavio je “Volstrit džurnal” pozivajući se na izvore.

List navodi da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa podstakla bivšeg mađarskog lidera da uđe u trku za tu funkciju, a taj plan čeka konačnu odluku. Rusija i Kina spremne su da podrže tu ideju.

– Kada SAD, Rusija i Kina žele isto u Savjetu bezbjednosti UN, obično to i ostvare – dodaje list.

Izvori u Stejt departmentu procjenjuju da bi Orban mogao da dobije podršku 10 od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN.

Velika Britanija i Francuska uglavnom su oprezne kada je riječ o korištenju prava veta, navodi “Volstrit džurnal”.

Nakon šestog preliminarnog glasanja o izboru generalnog sekretara UN, nijedan kandidat nije uspio da izbjegne veto neke od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Rusije, SAD, Velike Britanije, Francuske i Kine.

Među kandidatima koji imaju najviše izgleda nalazi se bivši potpredsjednik Kostarike i šef Konferencije UN za trgovinu i razvoj Rebeka Grinspan, ali dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti koje imaju pravo veta ne podržavaju njenu kandidaturu.

Kineska Komunistička partija započela je u ponedjeljak četvorodnevni sastanak iza zatvorenih vrata, posvećen jačanju unutrašnje discipline, dok predsjednik Si Đinping nastavlja antikorupcijsku kampanju i zahtijeva veću odanost i odgovornost funkcionera u partiji, državnoj upravi i vojsci.

Peta plenarna sjednica 20. Centralnog komiteta održava se od 26. do 29. oktobra. Prema navodima Rojtersa, učesnici će razmatrati “kontinuirano unapređivanje sveobuhvatnog i strogog partijskog samoupravljanja”, navodi OLI.

Sastanak dolazi približno godinu dana prije 21. kongresa Komunističke partije, na kojem se očekuje da Si dobije četvrti petogodišnji mandat na čelu partije. Takva odluka još nije zvanično objavljena.

Šta je glavni cilj sastanka u Pekingu?
U središtu razgovora nalazi se nacrt odluke o jačanju unutrašnjeg upravljanja partijom. Politbiro je 21. septembra odlučio da dokument uputi Centralnom komitetu, nakon prikupljanja mišljenja partijskih članova i ličnosti izvan partije.

Prema državnoj agenciji Sinhua, dokument razmatra dosadašnja iskustva u partijskom upravljanju, izazove sa kojima se rukovodstvo suočava i mjere za jačanje disciplinskih mehanizama.

Sinhua je u ponedjeljak objavila da je Si podnio izvještaj o radu u ime Politbiroa i obrazložio nacrt odluke članovima Centralnog komiteta.

Politbiro je pozvao na zadržavanje strogog pristupa upravljanju, unapređenje nadzora nad funkcionerima i očuvanje centralizovanog partijskog rukovodstva.

Prema izvještaju televizije Channel NewsAsia, prethodni, četvrti plenum u oktobru 2025. usvojio je preporuke za razvojni plan Kine za period od 2026. do 2030. godine. To je zadatak koji se obično povezuje sa petim plenumom, dok je aktuelni sastanak usmjeren na unutrašnje funkcionisanje partije.

Zašto Si upozorava na “dvolične ljude”?
Predložene mjere usmjerene su na snažniji nadzor funkcionera, sprovođenje partijskih pravila i izvršavanje odluka centralnog rukovodstva.

Si sve češće naglašava da zvaničnici moraju slijediti uputstva iz Pekinga i izbjegavati zloupotrebe, birokratsku pasivnost i nesprovođenje državnih odluka.

U oktobarskom tekstu partijskog časopisa Ćiuši navedeno je da je Si ocijenio kako se odluke najvišeg rukovodstva uglavnom sprovode bez teškoća. Ipak, inspekcije i revizije otkrile su slučajeve nepoštovanja direktiva i probleme u njihovom izvršavanju.

Posebno je upozorio na funkcionere koji javno iskazuju političku odanost, a iza zatvorenih vrata odbijaju da poslušaju naređenja.

“Tokom promjena u rukovodstvu moramo biti veoma oprezni, unapređivati dobre kadrove koji su istinski odani i pouzdani, dosljedni u riječima i djelima i spremni da preuzmu odgovornost, i nikada ne dozvoliti da se provuku ‘dvolični ljudi’ ili oni vođeni ličnim interesima”, rekao je Si na januarskom sastanku, u obraćanju koje je kasnije objavio Ćiuši.

Zašto su na meti i funkcioneri koji ne rade svoj posao?
Sijeva antikorupcijska kampanja traje od njegovog dolaska na čelo partije 2012. godine. Obuhvatila je istrage i disciplinske mjere protiv zvaničnika na različitim nivoima državne uprave, partije i oružanih snaga.

Kampanja je proširena i na ono što kineske vlasti nazivaju “formalizmom” i “birokratizmom”, uključujući zanemarivanje dužnosti, administrativnu neaktivnost i odluke koje sputavaju razvoj.

Prema Asošiejted presu, broj funkcionera kažnjenih zbog takvih propusta povećan je posljednjih godina. Time rukovodstvo pokazuje da, uz političku odanost, zahtijeva i konkretne rezultate.

“Manje je riječ o uklanjanju suparnika iz elite, a više o izgradnji disciplinovanog sistema koji može da održava Sijeve političke prioritete kroz smjene rukovodstva”, rekla je za AP Rubi Osman, viša savjetnica za javne politike u Institutu Toni Bler za globalne promjene.

Mingda Ćiu, viši analitičar Eurasia Groupa, smatra da vlasti šalju nedvosmislenu poruku.

“Poruka je jasna: antikorupcijska kampanja ne jenjava. Od funkcionera se ne provjerava samo odanost već i poštovanje pravila i djelovanje”, rekao je za AP.

Kritičari, međutim, tvrde da je kampanja pomogla Siju da učvrsti političku moć, između ostalog uklanjanjem zvaničnika smatranih njegovim suparnicima. Kineske vlasti insistiraju da su mjere neophodne za suzbijanje korupcije i jačanje partijskog upravljanja.

Koliko su čistke zahvatile vojni vrh?
Antikorupcijska kampanja zahvatila je i Narodnooslobodilačku armiju, uključujući visoke komandante i članove Centralne vojne komisije, partijskog tijela koje nadzire kineske oružane snage.

Nil Tomas, viši saradnik Instituta za javne politike Azijskog društva, i istraživači Lobsang Cering i Šengju Vang procijenili su da su od 44 funkcionera povezana sa vojskom, izabrana za punopravne članove Centralnog komiteta 2022. godine, njih 42 uklonjena u čistkama ili nestala iz javnosti, prenosi AP.

Ta brojka obuhvata i formalno smijenjene zvaničnike i one čiji status nije razjašnjen. Ona ne znači da su sva 42 funkcionera razriješena dužnosti ili proglašena odgovornim za nepravilnosti.

Centralni komitet započeo je mandat 2022. sa više od 370 punopravnih i zamjenskih članova.

Tomas i njegove kolege procjenjuju da bi prisustvo na ovosedmičnom sastanku moglo pasti ispod 80 odsto. Ukoliko se to potvrdi, mogla bi biti riječ o najnižoj posjećenosti jednog plenuma od završetka vladavine Mao Cedunga 1976. godine.

Komunistička partija nije potvrdila tu procjenu.

Hoće li biti novih imenovanja?
Čistke u vojsci otvorile su pitanja o upražnjenim visokim položajima i sastavu partijskih rukovodećih tijela uoči narednog kongresa.

Prema AP-u, nova imenovanja su moguća, ali bi Si mogao sačekati kongres 2027. kako bi izabrao kandidate kojima daje prednost.

Objavljivanje imena njegovog nasljednika smatra se malo vjerovatnim.

Konačno saopštenje sa plenuma trebalo bi da pokaže koje su odluke usvojene, dok će eventualne kadrovske promjene zavisiti od objava partijskog rukovodstva.

Da li Si priprema teren za četvrti mandat?
Dvadeset prvi kongres Komunističke partije očekuje se na jesen 2027. godine, kada će se odlučivati o najvišim rukovodećim položajima.

Si je 2022. osvojio treći mandat generalnog sekretara, odstupajući od prethodno ustaljenog obrasca smjene rukovodstva. Očekuje se da ostane na toj funkciji još pet godina.

Analitičari koje prenosi Rojters smatraju da mu aktuelni sastanak omogućava da dodatno učvrsti partijsku disciplinu i ideološku usklađenost pred promjene u rukovodstvu.

Osman je za AP ocijenila da disciplinske kampanje mogu pomoći da funkcioneri koji ulaze u najviše strukture slijede Sijeve političke prioritete.

Channel NewsAsia navodi da bi tokom 2027. mogao biti održan još jedan plenum, prije sastanka koji se tradicionalno organizuje neposredno pred kongres. Raspored tih sjednica nije potvrđen.

Prema Rojtersu, očekuje se da Sinhua objavi saopštenje po završetku sastanka u četvrtak, dok detaljniji dokument obično slijedi nekoliko dana kasnije.