Connect with us

Društvo

BIJEG IZ MALIH GRADOVA! Pola Srpske pakuje kofere, a Banjaluka i Istočno Sarajevo sve puniji!

U potrazi za boljim poslom, školovanjem ili novim životom u toku protekle godine u Republici Srpskoj građani su pakovali kofere i, osim u inostranstvo, selili su se i iz jedne u drugu lokalnu zajednicu.

Tako je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani, na osnovu unutrašnjih migracija, migracioni saldo 41 lokalne zajednice u Srpskoj bio negativan, odnosno iz njih se više stanovništva odselilo nego što se u njih doselilo. U plusu su, prema ovim podacima, 23 lokalne zajednice, od čega značajan priliv stanovništva i pozitivan migracioni saldo broje samo veliki centri.

U prošloj godini najgore je stajao Zvornik, čiji je migracioni saldo -174. U ovaj grad se, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, lani doselilo 359 građana, a iz njega je otišlo 533. Zvornik slijedi Teslić sa saldom od -95, a zatim i Kneževo sa -91. Manje doseljenih nego odseljenih bilježe, između ostalih, i Novi Grad, Prijedor, Ugljevik, Kotor Varoš, Mrkonjić Grad, Bileća i drugi.

Sa druge strane, među ranije pomenute 23 zajednice koje bilježe veći broj doseljenika, najveći migracioni saldo ima Banjaluka i to 713. U najveći grad Srpske lani se doselilo 1.714 osoba, a iz njega se odselila 1.001. Banjaluku slijedi grad Istočno Sarajevo sa migracionim saldom 382, a zatim i Bijeljina sa 307.

Važno je napomenuti da se pomenuti podaci odnose na samo selidbe stanovništva između lokalnih zajednica unutar granica Bosne i Hercegovine, te da tu nisu uračunati građani koji su spakovali kofere i za boljim životom krenuli preko granice u zemlje zapadne Evrope, ali i svijeta.

Iako još nema podataka za prethodnu godinu, vrijedi pomenuti da je u 2023. godini trećina stanovništva Republike Srpske živjela u tri grada – Banjaluci, Bijeljini i Prijedoru.

Aleksandar Majić, demograf, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je, istorijski gledano, ovaj prostor uvijek bio emigraciono područje.

“Međutim, tokom 20. vijeka taj negativni migracioni saldo smo mogli nadoknaditi visokim prirodnim priraštajem, visokom stopom fertiliteta, međutim, danas, nažalost, stopa fertiliteta je među najnižima u Evropi. Nedovoljno rađanje, zajedno sa migracionom komponentom, utiče na ukupnu depopulaciju”, objašnjava Majić.

Kako dodaje, posmatrajući statistiku unutrašnjih migracija od 2007. godine, može se konstatovati da veći urbani centri, prije svega Banjaluka, Istočno Sarajevo, Trebinje i Bijeljina, imaju izraženo pozitivan migracioni saldo.

“Naravno, to su samo unutrašnje migracije. Nemamo evidenciju koliko se stanovništvo iseljava iz tih mjesta i prelazi, recimo, u Njemačku, Hrvatsku, Austriju, Sloveniju i tako dalje. To je trend koji je jednostavno prisutan i u zemljama okruženja”, kaže on i dodaje da Srpska, nažalost, nema statistiku vanjskih migracija.

On ističe da je slična situacija i u Srbiji navodeći tri velika centra – Beograd, Novi Sad i Niš – prema kojima gravitira stanovništvo.

“Slična situacija je i u Federaciji BiH. Grad Sarajevo ili Kanton Sarajevo privlači najveći broj stanovnika, dok ostali manji centri, čak i regionalni centri poput Bihaća, nemaju takve pozitivne tendencije”, ističe Majić za “Nezavisne novine”.

Aleksandar Čavić, demograf, ističe da veći centri imaju veću privlačnu moć, jer nude više šansi za zaposlenje, napredovanje i slično.

“Ono što je problem kod nas jeste to što se i u domenu prirodnog kretanja stanovništva i u domenu migracija stvari odvijaju stihijski. Ne možete u potpunosti promijeniti tokove i praviti kontratokove, ali sve ozbiljne nacije upravljaju migracijama i kreiraju takozvane potiskujuće i privlačeće faktore da migracije ili budu u željenim okvirima ili da one negativne efekte svedu na najmanju moguću mjeru, a da maksimalan efekat postignu s pozitivnim posljedicama takvih migracija”, kaže on.

Čavić navodi da Republika Srpska, a i BiH imaju dosta malih lokalnih zajednica sa malim brojem stanovnika i postavlja se pitanje da li u takvim okvirima jedan broj tih lokalnih zajednica uopšte može da opstane.

“Međutim, ono što jeste problem su neke lokalne zajednice koje su potrebne za generalni razvoj Srpske, bez obzira na svoju veličinu. Kroz stihijsko posmatranje migracija doći ćemo u poziciju da to postane ograničavajući faktor razvoja Republike Srpske. Niko neće otići iz Banjaluke u Ljubinje ili Trebinje da održava put. Postoji potreba da određeni broj stanovništva živi na određenoj teritoriji, jer to olakšava generalno upravljanje javnim poslovima”, objašnjava Čavić za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, organi vlasti su u prilici da zadrže, a negdje i povećaju značajno broj stanovnika imajući u vidu mogućnost lokalizacije određenih proizvodnih kapaciteta, ali i činjenicu da za značajan broj zanimanja, pogotovo iz freelance oblasti, nije bitno fizičko mjesto življenja za obavljanje poslova.

Related Topics:

Društvo

ZATO NAM JE OVAKO! BiH, zemlja iz koje odlaze svi osim političara

Možete li se sjetiti ijednog političara koji je u posljednje tri decenije napustio BiH? Ako vam to ne polazi za rukom, nije do vas – ogromne su šanse da takav ne postoji.

Trbuhom za kruhom iz BiH odlaze medicinari, inženjeri, kuvari, konobari, građevinari i mnogi drugi profili naših radnika, te, najčešće u članicama Evropske unije lako pronalaze posao.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da nema informaciju da je iz BiH otišao ijedan političar.

“Oni su zadovoljni, a radnici nisu. Radnici su nezadovoljni platama, ali i troškovima života. Svaki dan rastu cijene, od voća, povrća i tako dalje. Čak su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj cijene faktički iste, a plate su tamo tri puta veće”, kaže Kurtović za “Nezavisne novine”.

“Pa gdje će političar”?

Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog savjeta BiH, daje slikovit odgovor na pitanje može li se sjetiti ijednog političara koji je napustio BiH.

“Pa gdje će političar? Vidite, ja sam imao jednu diskusiju ne samo za političare, nego za javni sektor. Bio je komentar: ‘Znate, u privatnom sektoru su male plate i zbog toga radnici odlaze vani, a u javnom su dobre i ljudi neće da idu.’ Moj komentar je glasio: ‘Ne, nego su radnici u realnom sektoru radna snaga koja treba Evropi.’ Kome treba jedan službenik iz opštine? Hajde da budemo otvoreni. Vidite, kod nas je, nažalost, politika postala ozbiljno zanimanje i profesija od koje se može lijepo živjeti. Sve dok je to tako, ja mislim da ovo društvo neće ići značajno naprijed”, kaže Smailbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su političari u BiH zaštićena vrsta, te da je prvo pitanje koje se postavlja – šta bi oni mogli raditi u inostranstvu, jer malo ko od njih govori strani jezik.

“Logično je da se neće odreći privilegija i života koji je udobniji od 90 odsto stanovnika u BiH da bi radili na gradilištima fizičke poslove, gdje ne bi imali lične vozače, obezbjeđenje, neograničeno telefoniranje na račun poreskih obveznika, pristup javnim resursima kao da su njihova privatna svojina”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Odlaze oni koji su potplaćeni

Odavde, dodaje ona, odlaze oni koji su potplaćeni, čiji rad nije cijenjen, a obrazovani su.

“Zašto bi išli oni kojima je politika obezbijedila život kao bubregu u loju”, pita Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Procjene pokazuju da na godišnjem nivou BiH samo po osnovu onih koji je napuste ostane bez 25.000 ljudi. Najviše nam odlaze mladi i kvalifikovani radnici, a to povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti u BiH.

Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva

Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 odsto u 2020. na 58 odsto do 2050. godine.

U ovom momentu niko ne zna tačan broj građana BiH u iseljeništvu. Postoji jedino procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 miliona građana koji vode porijeklo iz BiH.

Međutim, mnogi osporavaju relevantnost ove procjene, te podsjećaju da nije poznato ni koliko građana živi trenutno u BiH, jer popis nije urađen od 2013. godine.

Nastavi čitati

Društvo

Mlade sve manje uzimaju prezime muža “UDATA SAM, NISAM KUPLJENA”

Tema vjenčanja je uvijek aktuelna tema, posebno sada tokom jeseni kada i jeste sezona. Matičari se susreću sa mnogim zanimljivim i manje zanimljivim situacijama, a jedna od onih koja sve više ‘uzima maha’ jeste taj da mlade ne uzimaju muževljevo prezime.

U pitanju je rastući trend među milenijalkama i ženama iz Generacije Z da poslije udaje ne uzimaju prezime svojih muževa. Umjesto da se prilagođavaju tradiciji, ove moderne mlade odlučuju da zadrže svoje djevojačko prezime i na taj način sačuvaju svoj lični identitet. Tako je jedna djevojka pokrenula diskusiju na TikTok-u.

Naime, ova devojka koja se na ovoj društvenoj mreži zove ‘Lusi’, pitala je svojih 438.000 pratilaca: “Za moje djevojke koje nisu promijenile prezime, želim da čujem vaš razlog. Nikada čak nisam ni razmišljala o tome jer je ovo moje ime od rođenja”, glasilo je njeno pitanje. Njeno stanovište izazvalo je lavinu odobravanja, posebno među ženama koje vjeruju da brak ne znači odricanje dijela sebe.

– Nikada nisam razumjela zašto bih ga zamijenila za nekog drugog – dodala je Lusi, a mnogi su se složili da žene ne bi trebalo da napuštaju svoj izvorni identitet nakon što kažu ‘da’.

Nova pravila za moderno vrijeme
Ovaj fenomen dio je šireg trenda u kojem moderni parovi odbacuju konvencije i kreiraju sopstvena pravila. Od mlada koje biraju pantalonske kostime umjesto vjenčanica, do mladoženja koji napuštaju karijere da bi postali posvećeni očevi i domaći muževi, današnji parovi ne žele slijepo da slijede ustaljeni poredak. Linker
“Udata sam, nisam kupljena”
Žene na društvenim mrežama iznosile su različite razloge za svoju odluku. Mnoge su naglašavale da je to zastarjela praksa koja potiče iz vremena kada su žene smatrane imovinom.

“To je staromodan običaj zasnovan na posjedovanju, i ne vjerujem da ljudi treba da budu nečija imovina”, “Udata sam, nisam kupljena. Ne mislim da žena treba da mijenja svoj identitet nakon udaje”, “50% feminizam, 50% mržnja prema birokratiji” … bili su samo neki od komentara koji su podigli prašinu na društvenim mrežama.

Pojavila se i rasprava o statusu, pri čemu je jedna žena duhovito primijetila: “Moje prezime je King, a njegovo Butler. Zašto bih se ja ponizila?”.

Međutim, za većinu žena najvažnije je očuvanje sopstvene individualnosti. Kako je jedna od njih zaključila: “Ja sam ja, a ne on”.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nigdje bez kišobrana

Zahlađenje sa kišom očekuje Republiku Srpsku i Federaciju BiH /FBiH/.

Ujutro će doći do zahlađenja sa jačom kišom i vjetrom na sjeveru i zapadu. Slabe padavine očekuju se ponegdje na jugu, dok će na istoku će biti suvo uz sunčane periode i znatno toplije. Tokom dana kiša će se premještati i ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U poslijepodnevnim i večernjim časovima očekuje se prestanak padavina uz postepeno razvedravnje. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 19 stepeni, a dnevna od četiri do 11, a u višim predjelima od nula stepeni Celzijusovih.

Vjetar će oslabiti u većini predjela, samo će u Hercegovini po podne jačati bura.

Nastavi čitati

Aktuelno