Connect with us

Svijet

ISPLIVAO TAJNI PLAN O KRAJU RATA! Putin hoće da se riješi Zelenskog, mami Trampa u zamku

Rat u Ukrajini ne može se završiti prije 2026. godine, a Rusija i te kako radi na slabljenju američke pregovaračke pozicije tako što podstiče tenzije između administracije Donalda Trampa i drugih zemalja, navodi se u tajnom dokumentu Kremlja u koji je Vašington post imao uvid.

Dokument, koji je u februaru napisao uticajni moskovski tink tenk blizak ruskoj Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), iznosi ruske maksimalističke zahtjeve za bilo kakav kraj rata u Ukrajini. U dokumentu se navodi da se odbacuju preliminarni planovi predsjednika Amerike Donalda Trampa za mirovni sporazum u roku od 100 dana kao “nemogući za ostvariti”.

Isplivao Putinov tajni dokument o kraju rata

– Mirno rješenje rata u Ukrajini ne može dogoditi prije 2026. godine – piše u dokumentu.

Dokument takođe:

Odbacuje bilo kakav prijedlog za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu

Insistira na priznavanju ruskog suvereniteta nad ukrajinskim teritorijama koje su okupirane

Poziva na dalje razdvajanje ukrajinske teritorije stvaranjem tampon zone na sjeveroistočnoj teritoriji na granici sa ruskim regionima kao što su Brjansk i Belgorod

Poziva na stvaranje demilitarizovane zone u južnim ukrajinskim regionima u blizini Krima, koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine, uključujući i region Odese

U dokumentu se govori o potrebi za “potpunim razmontiranjem” trenutne ukrajinske vlade

Dokument, koji je dobila evropska obavještajna služba, a u koji je Vašington post imao uvid, naglašava izazove sa kojima se Tramp i dalje suočava u postizanju bilo kakvog dogovora sa Rusijom oko mirovnog sporazuma o Ukrajini.

– Rusija nije zainteresovana za rano rješavanje situacije. Oni dosljedno govore o osnovnim uzrocima, koji se, kao što znate, odnose na unutrašnju politiku u Ukrajini, a još važnije od toga, na evropsku bezbjednosnu arhitekturu i ulogu NATO saveza. A jednostavan prekid vatre koji to ne uzima u obzir nije u interesima Rusije. Tramp to izgleda ne razumije – rekao je Tomas Grejem, bivši viši direktor u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Dokument je pripremio tink tenk koji blisko sarađuje sa FSB-ovom Petom službom, divizijom koja nadgleda operacije u Ukrajini, u nedjelji uoči razgovora između Rusije i Sjedinjenih Država u Rijadu 18. februara.

Dok članovi najužeg Putinovog kruga, poznati kao “siloviki”, vrše pritisak da nastavi rat i “iskoristi trenutna situacija da se napreduje dalje”, druge grupe su usmjerene na brzo rješavanje sukoba i “barem za prekid vatre”, piše u dokumentu.

Rusija namjerno pojačava tenzije

U njemu se takođe iznose načini na koje Rusija može da ojača svoju pregovaračku poziciju pojačavajući tenzije između Sjedinjenih Država, Kine i Evropske unije, ali i tako što će odobriti pristup Americi ruskim mineralima, uključujući teritorije koje zauzima u Ukrajini.

U dokumentu se navodi da bi napori Rusije prvo trebalo da budu fokusirani na normalizaciju odnosa između Vašingtona i Moskve, kroz diplomatsko osoblje u ambasadama.

Predloženo je da se Rusija složi da ne postavi svoje balističke rakete srednjeg dometa “Orešnik” u Bjelorusiji, na granici sa Evropom, dok bi se zauzvrat Sjedinjene Države složile da ne postavljaju nove raketne sisteme u Evropi. Takođe se sugeriše da Rusija treba da zaustavi isporuke oružja zemljama koje se smatraju “neprijateljskim” prema Americi, dok bi zauzvrat Sjedinjene Države prestale da naoružavaju Ukrajinu.

U dokumentu se ističe da je bez zvaničnog priznanja ruskog suvereniteta nad anektiranim regionima, “prilično vjerovatno da će se oružani sukob nastaviti, na primjer nakon sljedeće promjene administracije u SAD”.

Dokument takođe odbacuje bilo kakve potencijalne ustupke Ukrajini i ističe se da je neophodno održavanje izbora na kojima će proruskim strankama biti dozvoljeno da učestvuju.

Putin hoće da se riješi Zelenskog, mami Trampa u zamku

– U stvarnosti, trenutni režim u Kijevu ne može se promijeniti iznutra. Potrebna je njegova potpuna demontaža – piše u dokumentu.

Prisustvo bilo kog mirovnog kontingenta u Ukrajini takođe je odbačeno kao “apsolutno nepotrebno” jer bi svaka sila bila pod “ozbiljnim uticajem Zapada”, dok su američki planovi za naoružavanje Ukrajine nakon mirovnog sporazuma “apsolutno neprihvatljivi”.

Boris Bondarev, bivši ruski diplomata, rekao je da Rusija pokušava da namami Trampa u razgovore demonstrirajući svoju “otvorenost i fleksibilnost”, dok će Putin pokušati da odugovlači pregovore pozicionirajući se kao “pravi prijatelj Donalda Trampa, koji ga potpuno razumije, koji želi da mu pomogne da postigne svoje ciljeve u Sjedinjenim Državama”.

– Ali, naravno, i njemu treba nešto od Trampa, jer to neće učiniti besplatno – smatra on, piše Blic.

 

Svijet

TRAMP NIJE BIRAO RIJEČI “Pokvareni Bajden uveo nas u zbrku sa Rusijom”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je njegov prethodnik Džo Bajden odgovoran za ozbiljne probleme u odnosima sa Rusijom, kao i za sukobe i krize koje su uslijedile tokom njegovog mandata.

On je naglasio da je Bajdenova administracija odgovorna za rat u Ukrajini, haotično povlačenje američkih trupa iz Avganistana i teroristički napad u Izraelu.

“Pokvareni Džo Bajden nas je uveo u pravu zbrku sa Rusijom (i sa svim ostalim!), ali ja ću da nas izvučem” rekao je Tramp.

Dodao je da su zbog aktuelnih sukoba “milioni ljudi nepotrebno mrtvi”, upozoravajući da će biti još žrtava ako se ne postigne prekid vatre i konačan dogovor s Rusijom.

“Ne bi bilo rata da sam ja bio predsjednik. To se, jednostavno, 100 odsto ne bi dogodilo” napomenuo je on u objavi na svojoj društvenoj mreži “Truth Social”.

Istakao je i da “isto tako, ne bi bilo 7. oktobra sa Izraelom”, aludirajući na napad Hamasa iz 2023. godine, tokom kojeg je, prema izraelskim podacima, ubijeno više od 1.200 ljudi, dok je više od 250 oteto.

Govoreći o povlačenju američke vojske iz Avganistana, Tramp je ocijenio da bi to, da je on bio na vlasti, bilo izvedeno kako treba.

“Povlačenje iz Avganistana bilo bi obavljeno snažno i ponosno i to ne bi bio najsramniji dan u istoriji naše zemlje, već je mogao biti trenutak slave. Takođe, ne bi bilo nikakve primjetne inflacije umjesto toga imali bismo postavljanje rekorda” tvrdio je Tramp.

Naglasio je i da bi, u slučaju njegove pobjede na prethodnim izborima, SAD imale “neprohodnu granicu, sa vrlo malo ilegalaca koji bi je prelazili”.

Zaključio porukom da su “namješteni i nepošteni izbori” donijeli ogromne promjene državi i da bi “ljudi koji su nam ovo uradili trebalo da idu u zatvor”, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Svijet

KANADA DOBILA NOVOG PREMIJERA! Mark Karni danas je zvanično položio zakletvu

Mark Karni danas je zvanično položio zakletvu kao novi premijer Kanade, a na toj poziciji je zamijenio dosadašnjeg premijera Džastina Trudoa, prenosi “Reuters”.

Karni, koji je prethodno vodio Banku Kanade i Banku Engleske, izabran je za lidera Liberalne partije u nedjelju, što podrazumijeva i funkciju premijera Kanade.

Očekuje se da će njegov kabinet imati između 15 i 20 ministara, u odnosu na 37 koliko ih je imao kabinet Džastina Trudoa, koji je proveo devet godina na vlasti, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA U PROBLEMU! Američke carine bi mogle da gurnu NAJVEĆU EVROPSKU EKONOMIJU U RECESIJU!

Predsjednik njemačke Centralne banke (Deutsche Bundesbank) Joahim Nagel upozorio je danas da bi američke carine mogle da gurnu najveću evropsku ekonomiju u recesiju.

On je to rekao dok vlada u Berlinu tim povodom razmatra potencijalnu reviziju svoje fiskalne politike, prenio je CNBC.

“Mogli smo da očekujemo recesiju za ovu godinu ako tarife zaista budu primijenjene dolaze”, rekao je Nagel, koji vodi Bundesbanku i član je Upravnog savjeta Evropske centralne banke.

Prema njegovim riječima, nove carine bi mogle da pogoršaju postojeće simptome “stagnirajuće nemačke ekonomije“, koja je opterećena pandemijom i energetskom krizom izazvanom zapadnim sankcijama Rusiji zbog trogodišnjeg rata u Ukrajinu, prenosi Tanjug.

Evropska unija je u srijedu uzvratila na Trampove carine od 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma (stupile na snagu istog dana), nizom kontratarifa koje bi trebalo da početkom aprila opterete američku robu vrijednu 26 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno