Mještani Sovića i Doljana u opštini Jablanica blokirali su danas magistralni put Jablanica-Blidinje jer ova dionica nije adekvatno sanirana.

Mještani zahtijevaju hitnu sanaciju puta Jablanica-Blidinje, te upozoravaju na posljedice neadekvatnog odgovora nadležnih tijela, prenose federalni mediji.

Stanovnici se žale da ne mogu normalno ići na posao, a djeca ne idu u školu već sedam dana.

Poplave su pogodile Jablanicu 4. oktobra 2024. godine, a u njima je život izgubilo 19 osoba usljed urušavanja stijena i zemlje sa obližnjeg kamenoloma, prenosi Srna.

Magistralni put koji prolazi kroz ovaj kraj nije saniran do kraja.

Materijalna šteta pričinjena privrednim kriminalom u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosi 319,59 miliona maraka, što je za 304 miliona KM više u odnosu na 2023. godinu.
Pokazuje to izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS, koji će se naći na sjednici republičkog parlamenta koja je najavljena za 24. mart.

U tom dokumentu navedeno je i da je stečena protivpravna imovinska korist privrednim kriminalom u prošloj godini veća za 305,88 miliona KM u odnosu na godinu ranije.

– Otkrivena su 584 krivična djela privrednog kriminaliteta, što je za 9,4 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je evidentirano 534 tih krivičnih djela. Tužilaštvima je podneseno 338 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima, što je za 0,9 odsto više u odnosu na godinu ranije – stoji u izvještaju MUP-a.

Zbog krivičnih djela privrednog kriminala tužilaštvima je prijavljeno u prošloj godini čak 505 lica, što je za 11,2 odsto više u odnosu na godinu ranije.

Ekonomisti navode da navedeni brojevi pokazuju da je privredni kriminal u Republici Srpskoj eksplodirao.

– Ovi brojevi su poražavajući i u javnosti se nije stekao utisak da je toliki obim privrednog kriminala u Srpskoj. Očigledno i mediji, ako su imali informacije o tome, nisu ih objavili, između ostalog i zbog toga što ljudi koji su došli do novca na takav način nisu baš naivni i ne bi tolerisali objavljivanje u javnosti tih podataka – kazao je “Glasu” ekonomista Zoran Pavlović.

Posao tužilaštava, navodi Pavlović, je očigledno zanemaren.

– Podaci pokazuju da su malverzacije i nelegalne aktivnosti koje se dešavaju dobile previše maha. Ljudi koji su na taj način došli do novca vjeruju da se sa novcem može riješiti vjerovatno i pitanje istražne radnje, odnosno da se novcem mogu kupiti sudije i njihove odluke – naveo je Pavlović.

Ako u privredi, navodi on, neko posegne za malverzacijama, zloupotrebama ili ne plati porez, nadležni organi treba da budu efikasni.

– Ta lica treba sankcionisati i to javno objaviti. Ako se niko ne boji ničega, onda mu je sve dozvoljeno. To treba da bude i upozorenje svima ostalima koji bi za nekim sličnim ili istim malverzacijama u privredi posegnuli – zaključio je Pavlović.

Korupcija
Policija u Srpskoj je u prošloj godini otkrila i 330 krivičnih djela sa obilježjem korupcije, što je više za 11,9 odsto u odnosu na 2023. godinu.

– Nadležnim tužilaštvima je podneseno 179 izvještaja protiv 248 lica. Operativne aktivnosti su bile usmjerene na različite društvene oblasti, tako da se među prijavljenim licima nalaze odgovorna lica privatnih, državnih i mješovitih društava, zaposleni u javnim preduzećima, ustanovama i drugim organima i institucijama – stoji u izvještaju MUP-a.

Finansijske istrage
Kada je riječ o finansijskim istragama, u MUP-u navode da su postupali u 21 finansijskoj istrazi, a koje su rezultovale podnošenjem 36 izvještaja nadležnim tužilaštvima. Takođe izvršene su finansijske provjere za 155 lica, od kojih 44 provjeravanih osumnjičenih i 111 sa njima povezanih fizičkih i pravnih lica.

– Utvrđena je nesrazmjera vrijednosti imovine sa zakonitim prihodima u iznosu od 15,32 miliona KM. Vrijednost imovine predložene za blokadu je 13,01 milion, dok vrijednost blokirane imovine iznosi 1,10 miliona KM – navedeno je u izvještaju MUP-a. Takođe, u istom dokumentu stoji da je privremeno oduzeta imovina vrijedna 35.000 KM.

Pomjeranje časovnika je jedna od onih tema koje svake godine izazivaju debate: zašto to uopšte radimo, koja je svrha, a prije svega – kada se sat vraća unazad/pomijera naprijed.

Ni 2025. neće biti drugačije, jer ćemo kazaljke pomjerati i na proljeće i na jesen. Iako se u prošlosti mnogo pričalo o prestanku pomjeranja sata, sadašnji raspored nas i dalje drži u ritmu od dvije promjene godišnje.

Možda vam se to čini kao mala stvar, ali pomjeranje sata ima mnogo posljedica – od uticaja na naše zdravlje i blagostanje do promjena u saobraćaju, pa čak i poslovanju.

U 2025. godini pomijeraćemo sat dva puta, prema dugogodišnjoj praksi:

Ljetno računanje vremena: U nedjelju, 30. marta 2025, u dva časa pomjerićemo sat jedan sat unaprijed – na tri časa. To znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri biti duže.

Zimsko računanje vremena: U nedjelju, 26. oktobra 2025. godine, u tri časa, vratićemo naše satove jedan sat unazad na dva časa. Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.

Pomjeranje sata proizilazi iz želje da se što bolje iskoristi dnevna svetlost, posebno u letnim mjesecima. Namjera je bila da se smanji potrošnja energije, ali savremena istraživanja pokazuju da su te uštede minimalne. Uprkos tome, satovi se i dalje pomjeraju u većini zemalja Evropske unije.