Connect with us

Uncategorized

NESREĆA IZBJEGNUTA ZA DLAKU! U Hrvatskoj zamalo sudar putničkog i teretnog voza!

Željeznički saobraćaj na dionici Turopolje – Sisak obustavljen je nakon ozbiljnog incidenta koji se jutros dogodio na kolodvoru Lekenik, gdje je samo brza reakcija nadležnih spriječila sudar teretnog i putničkog voza.

Prema izvještaju HŽ Infrastrukture, voz prevoznika HŽ Cargo u 8.20 sati nije se zaustavio na kolodvoru Lekenik, kako je bilo predviđeno, već je prošao kroz crveno svjetlo na signalnom uređaju. U tom trenutku iz pravca Grede dolazio je putnički voz sa oko 200 putnika, koji je krenuo iz kolodvora Greda u 8.17 sati na relaciji Sisak Caprag – Zagreb Glavni kolodvor.

Radnici HŽ Infrastrukture pravovremeno su reagovali i, poštujući bezbjednosne procedure, isključili napon na kontaktnoj mreži, čime je teretni voz zaustavljen. Istovremeno, i putnički voz je uspješno zaustavljen, čime je izbjegnuta potencijalna tragedija.

Zbog incidenta, željeznički saobraćaj na ovom pravcu je u prekidu, a putnici se u oba smjera između Turopolja i Siska prevoze autobusima. Uviđaj je u toku, a očekuje se da će nadležni organi utvrditi uzroke događaja.

Uncategorized

NOVI ŠAMAR DODIKU IZ AMERIKE! Kongresmeni i senatori traže VEĆE SANKCIJE i diplomatsku reakciju!

Grupa američkih kongresmena i senatora uputila je pismo državnom sekretaru Marku Rubiju, izražavajući duboku zabrinutost zbog aktivnosti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na Balkanu i pozivajući ga da spriječi dalje pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini, prenosi N1

Pismo prenosimo u cjelosti:

Duboko smo zabrinuti zbog nedavnih postupaka Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

Godinama se bavi secesionističkim aktivnostima, osporava državne institucije Bosne i Hercegovine, urušava Dejtonski sporazum i ugrožava teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju zemlje.

Kao odgovor na to, Sjedinjene Američke Države, uključujući i prvu administraciju Donalda Trampa, uvele su sankcije Dodiku i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u secesionističkim aktima.

Dana 26. februara 2025. godine, Državni sud Bosne i Hercegovine osudio je Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu  bavljenje politikom na šest godina zbog njegovog donošenja neustavnih zakona kojima je odbacio autoritet Ustavnog suda BiH i Kancelarije visokog predstavnika.

Dodik je izjavio da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim secesionističkim planovima, preduzimajući korake ka mogućem otcjepljenju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

U posljednje vrijeme, Dodik i njegovi saveznici dodatno su inetezivirali krizu koju su sami izazvali.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih bezbjednosnih i pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine unutar Republike Srpske.

Institucije Republike Srpske dobile su naređenje da upotrijebe silu kako bi spriječile zakonito djelovanje državnih institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji ovog entiteta.

Pored prijetnji upotrebom sile, državni službenici Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Republici Srpskoj suočeni su s prijetnjama hapšenjem, sankcijama i krivičnim postupcima zbog obavljanja svojih federalnih dužnosti.

Ovo predstavlja direktan napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i Dejtonski mirovni sporazum.

Pozivamo administraciju da upotrijebi sva raspoloživa sredstva, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila dalje pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

Konkretno, pozivamo Vašu administraciju da:

• Proširi ciljne sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji urušavaju suverenitet i demokratske procese Bosne i Hercegovine.

• Poveća diplomatsko angažovanje u Bosni i Hercegovini, uključujući imenovanje posebnog izaslanika za Zapadni Balkan kako bi se koordinisala politika.

• Blisko sarađuje s evropskim saveznicima i partnerima kako bi se postavio jedinstven međunarodni stav protiv secesionističkih prijetnji, uključujući procjenu spremnosti misije EUFOR Althea za reagovanje na potencijalne bezbjednosne prijetnje.

• Nadoveže se na snažnu izjavu otpravnika poslova SAD-a u Bosni i Hercegovini javnim i nedvosmislenim potvrđivanjem na najvišem nivou da su Sjedinjene Američke Države posvećene suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.

Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet Bosne i Hercegovine od ključnog su značaja za američke interese na Zapadnom Balkanu.

Snažno liderstvo Sjedinjenih Američkih Država, u saradnji sa saveznicima i partnerima, ključno je za suprotstavljanje destabilizujućim djelovanju Dodika.

Spremni smo podržati napore administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na jačanju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u Bosni i Hercegovini.”

Pismo potpisuju:

Predsjednik pro tempore Senata i predsjedavajući Pravosudnog komiteta Senata, republikanac Charles E. Grassley, članica Komiteta za spoljne poslove, demokratkinja Jeanne Shaheen, Predsjedavajući Komiteta za spoljne poslove, republikanac James E. Risch, član Komiteta za pravosuđe, demokrata Richard J. Durbin, član Komiteta za pravosuđe Senata, republikanac Thom Tillis, član Komiteta za spoljne poslove Senata, demokrata Chris Van Hollen, član Komiteta zaspoljne poslove Senata, demokrata Peter Welch, član Komiteta za odobrena sredstva Zastupničkog doma, demokrata Mike Quigley, i članica Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma, republikanka Ann Wagner.

Nastavi čitati

Uncategorized

BiH PROPUSTILA JOŠ JEDNU ŠANSU za nastavak evropskog puta!

Bosna i Hercegovina upravo je propustila još jednu šansu za nastavak evropskog puta, s obzirom na to da sada ni formalno nema vremena da se pripremi materijal za Savjet za opšte poslove, koji se održava naredni utorak, i Evropski savjet, koji se održava naredni četvrtak i petak.

Čak i da se BiH ne nalazi u krizi vlasti, koja je počela raskidom koalicije SNSD-HDZ-“trojka” na nivou BiH, ne bi postojala mogućnost da BiH napravi naredni korak, jer i dalje nisu usvojeni ključni zakoni koji su neophodni za nastavak evropskog puta.

Podsjećanja radi, preostali uslovi za organizovanje prve međuvladine konferencije između EU i BiH su imenovanje glavnog pregovarača s EU, imenovanje nacionalnog koordinatora za IPA, usvajanje nacionalnog programa za evropske integracije, formiranje odjeljenja za integritet pri VSTS-u, usvajanje zakona o sudovima, usklađivanje vizne politike s EU, kao i usvajanje strategije upravljanja granicom.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da su najvažniji uslovi koje EU očekuje usvajanje preostalih zakona, imenovanje glavnog pregovarača i imenovanje koordinatora za evropske fondove. Ćerimagić, međutim, ističe da ima informacije da je Evropska komisija bila spremna da kao znak dobre volje preda Vijeću Nacrt pregovaračkog okvira ako BiH ispuni barem dio preuzetih obaveza.

“Ali uzimajući situaciju u BiH i činjenicu da danas niko ne može reći da će većina koja je postojala nastaviti da funkcioniše i da će zakoni koje je usvojio Savjet ministara biti na dnevnom redu, ali i uopšte da li će usvojeni zakoni biti u skladu s onim što EU očekuje jer se o tome u javnosti u nisu nikad oglasili, teško je očekivati bilo šta pozitivno”, ističe on.

Dodaje da bi prva naredna realna šansa za odluku o početku pregovora mogla biti na junskom zasjedanju Savjeta.

“Evropska komisija i Vijeće dogovorili su da politika proširenja i odluke koje se odnose na proširenje budu konstantno na agendi, što znači da bi se mogle razmatrati svaka tri mjeseca”, naglašava on, uz napomenu da je ranije u praksi politika proširenja bila na dnevnom redu ili dva puta godišnje, odnosno u martu i decembru, ili samo jednom godišnje, odnosno u decembru. To, prema njegovom mišljenju, govori da je proširenje mnogo značajnije na evropskoj agendi nego što je to bilo u prošlosti.

U međuvremenu, druge zemlje u procesu proširenja ispunjavaju uslove i približavaju se ciljevima definisanim u politici proširenja. Tako, na primjer, sve zemlje regiona, osim BiH, ušle su u evropski Plan rasta vrijedan šest milijardi evra, a Evropska komisija i Ukrajina pripremaju nove instrumente pomoći toj zemlji.

Za Ukrajinu EU je odvojila 50 milijardi evra, a prema izvještajima iz Brisela, Ukrajina ispunjava svoj dio obaveza. Tranša koja se sad implementira za tu zemlju vrijedna je 1,6 milijardi evra, a rok za slanje ponuda je 22. april.

“Ovaj poziv ohrabruje partnere da preuzmu više rizika i daju grantove preduzećima u ratom pogođenim područjima, kao i ratnim veteranima, raseljenim licima i izbjeglicama koji se vraćaju u Ukrajinu nakon što su pobjegli od proširene ruske invazije 2022. godine. Takođe, daje prioritet podršci za mikro preduzeća, start-apove i biznise koje vode žene i male farme, mlade ljude. Osim toga, poziv olakšava pristup finansijama za industriju deminiranja i osnažuje poljoprivrednike i agrobiznis da učestvuju u naporima deminiranja”, kažu u Evropskoj komisiji.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Uncategorized

OGLASILI SE IZ SIPA-a “Nismo odbili asistenciju, NE ŽELIMO KONFRONTACIJU”

Portparolka Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH Jelena Miovčić negirala je da je SIPA odbila da pruži asistenciju Sudskoj policiji Suda BiH u privođenju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ostalih osumnjičenih za napad na ustavni poredak BiH.
Nismo odbili asistenciju, ali trebaju da se naprave sigurnosne provjere– precizirala je portparolka SIPA, za Srpskainfo.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS Srđan Mazalica izjavio je ranije da je “već stiglo obrazloženje SIPA da oni ne mogu da postupaju po nalogu Tužilaštva BiH zato što se radi o tri osobe koje su štićena lica i da bi u tom slučaju došlo do konfrontacije i da oni ne žele da se uključe i da reaguju na tu potjeru”.

“SIPA ne želi konfrontaciju” Mazalica govorio o naredbi za privođenje Tužilaštva BiH

Podsjetimo, Tužilaštvo BiH zatražilo je privođenje Dodika, te predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića i predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića, jer se nisu odazvali na saslušanje u svojstvu osumnjičenih za krivično djelo napad na ustavni poredak BiH.

Prema Krivičnom zakonu BiH za ovo krivično djelo zaprijećeno je minimum pet godina zatvora.

Nastavi čitati

Aktuelno