Connect with us

Svijet

PONOVO U SAUDIJSKOJ ARABIJI! Zelenski najavio sastanak Ukrajine i SAD

​Tehnički timovi Ukrajine i Sjedinjenih Država sastaće se u ponedjeljak, 24. marta, u Saudijskoj Arabiji, najavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom u Oslu.

“Sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao sam o prekidu vatre u pogledu bezbjednosti energetskih sistema obje zemlje… Ako Bog da, strane će se dogovoriti na sljedećem sastanku, koji će biti u ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji. Naši tehnički timovi će biti tamo, struktura je takva da će sastanak biti između Ukrajine i Amerike, a zatim sastanak SAD i Rusije. Ili će to biti paralelni sastanci u jednoj zemlji na jednu temu, onu koju sam pomenuo”, rekao je Zelenski i dodao da ne treba da postoje različita shvatanja o tome šta će se strane dogovoriti.

On je istakao, prenosi interfax.ue, da treba pojačati pritisak na Rusiju, a jedan od prvih takvih koraka, kako je naveo, “treba da bude ćutanje”, prenosi Tanjug.

“Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da predsjednik Vladimir Putin prestane da manipuliše i da preduzme konkretne korake koje želi cio svijet. Konkretno, jedan od prvih takvih koraka treba da bude ćutanje. Sada razgovaramo sa SAD i drugim partnerima da je ovo tišina na nebu, to bi mogao biti prekid napada na energetiku, prekid napada na ljude, na civilnu infrastrukturu”, rekao je Zelenski.

Naglasio je i da “Putin mora da prestane da postavlja nepotrebne zahtjeve koji samo produžavaju rat i mora da počne da ispunjava ono što obećava svijetu”.

“Moglo je da prođe više od nedjelju dana bez ubistava, bez udara, bez vatre, da Putin nije jedini koji je nastavio ovaj rat. Prijedlozi izneseni u Džedi 11. marta i dalje ostaju na stolu. Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da ih ostvari”, primijetio je Zelenski.

On je pozvao je lidere zemalja Evropske unije da Ukrajini što pre izdvoje pet milijardi evra za artiljerijske granate i skrenuo pažnju na potrebu povećanja evropskih ulaganja u proizvodnju oružja.

“Ulaganja u proizvodnju oružja su potrebna i u Ukrajini i u vašim zemljama. Evropi je potrebna tehnološka nezavisnost, uključujući i proizvodnju oružja. Sve što je potrebno za zaštitu kontinenta mora da se proizvodi ovde, u Evropi. Moramo zajedno da radimo na tome”, rekao je ukrajinski predsjednik.

On je izrazio nadu da će program ponovnog naoružavanja Evrope (ReArm Europe) početi sa radom što je prije moguće i ocijenio to kao “veoma korisnu i dalekovidu inicijativu”. Podsjetio je i da Ukrajina ima efikasne i moderne tehnologije, posebno u oblasti bespilotnih letjelica i elektronskog ratovanja, koje mogu koristiti cijeloj Evropi.

“Ali njen dalji razvoj, stalna modernizacija i povećana efikasnost, zajedno sa vašim ulaganjima u našu industriju i zajedničku proizvodnju, ključ su za novu osnovu za evropsku bezbjednost”, uvjerio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, svuda u Ukrajini neophodno je postići prekid vatre.

“Svi su vidjeli da Ukrajina definitivno pristaje na ovo i čekamo da agresor na to pristane”, dodao je ukrajinski lider.

On je ukazao i na značaj povratka ratnih zarobljenika i civila, kao i povratka djece koju je otela Ruska Federacija.

“Ovo su važni diplomatski koraci i mi veoma računamo na diplomatiju koja će izvršiti pritisak na Rusiju“, rekao je Zelenski.

Naglasio je i da je potreban određeni pritisak unutar Evrope da se garantuje sprovođenje pregovora o pristupanju Ukrajine EU i da se riješe neka pitanja od suštinskog značaja za evropsko jedinstvo.

“Sramota je to reći, ali potreban je određeni pritisak unutar same Evrope da se sve što je obećano zaista i ostvari… Antievropski je kada jedna osoba blokira odluke koje su važne za ceo kontinent ili koje su već dogovorene”, istakao je Zelenski, prenosi Tanjug.

Napomenuo je i da je Ukrajina ispunila zahtjeve, ali da sada postoje ozbiljne poteškoće sa otvaranjem prvog i drugih pregovaračkih klastera u vezi sa pristupanjem Ukrajine EU.

“Evropski napori koji bi trebalo da donesu više bezbjednosti i mira su takođe stalno blokirani. I mislim da je to pogrešno. Evropa mora da ima način da spriječi pojedinačne igrače da blokiraju ono što je svima neophodno”, istakao je predsjednik Ukrajine.

Ocijenio je i da “ako govorimo o tome da Evropa mora da bude jača u globalnoj konkurenciji, treba da govorimo i o tome da proces donošenja odluka u Evropi bude brži, fleksibilniji, efikasniji – bilo u politici, odbrani, ekonomiji, industriji ili bilo kojoj drugoj oblasti”.

“Evropi je potrebna brzina u donošenju odluka i jasni alati za zaštitu od nepotrebnih blokada. Ukrajina je dio Evrope, a Evropa je jedan od igrača u globalnim mirovnim naporima. Učinili smo sve da Evropa bude ravnopravna sa drugima u ovim naporima i mirovnim pregovorima. I to smo postigli”, rekao je on.

Kako je naveo, tokom telefonskog razgovora sa Trampom u srijedu nije bilo riječi o pitanju jurisdikcije nad Krimom, komentarišući pisanje medija da Tramp razmatra da prizna Krim kao rusku teritoriju kao dio načina da se okonča rat.

“Što se tiče vašeg pitanja o Krimu, ukrajinskom poluostrvu Krim, Tramp nije pokrenuo ovo pitanje sa mnom. Jednom sam razgovao o Krimu sa njim još u martu u Njujorku. Njega je samo zanimalo kako to izgleda: šta je na njemu, zašto ga Ukrajinci toliko vole, jer je čuo da Ukrajinci veoma vole Krim”, rekao je Zelenski.

Istakao je i da bez Ukrajinaca Krim umire, pošto je sva logistika poluostrva povezana sa kopnom Ukrajine, a osim toga, kako je naveo, tu nema turizma već 11 godina.

“Možete da radite šta god hoćete: hotele sa 5 zvjezdica, mnogo različitih zgrada, ali nećete tamo dovesti milione turista. Ukrajinci su se tamo odmarali, jer je to njihova priroda. I niko ništa ne radi po tom pitanju. Tamo sada ljudi nemaju plate, nema ničega. Sva ta priroda jednostavno umire”, rekao je Zelenski.

On je naveo i da nikada nije rekao da je spreman da razgovara o pitanju neutralnosti Ukrajine.

“Ovo pitanje su postavili Rusi. Kada su nam došli sa ultimatumom…, Putin nije ni predlagao, zahtijevao je od nas da smanjimo ukrajinsku vojsku (…) na 50-80 hiljada. Zamislite razliku: sada vojska od 800.000 koči Ruse, odnosno zamislite šta su htjeli. Neutralnost znači svako nesvrstavanje. Onda su htjeli da mi priznamo okupirane teritorije kao ruske, a tu je bilo još mnogo toga. Uvijek smo govorili da ne razumijemo baš o čemu razgovaramo. Ovo je ultimatum. Ovo nije prijedlog za okončanje rata”, naglasio je Zelenski.

On je negirao i da je sa Trampom razgovarao o vlasništvu nad ukrajinskim nuklearnim elektranama.

“SAD žele da Zaporošku nuklearnu elektranu (ZNPP) preuzmu od Rusa i žele da investiraju, modernizuju. Ovo je drugo pitanje. Ovo je otvoreno pitanje. Možemo da razgovaramo o tome. Ali definitivno nismo razgovarali o pitanju vlasništva sa predsjednikom Trampom”, rekao je ukrajinski lider.

Takođe je naglasio da sve nuklearne elektrane pripadaju narodu Ukrajine i da to nije privatno vlasništvo.

“Ali sva nuklearna energija pripada državi Ukrajini. A privremeno okupirani region Zaporožja sa gradom Energodar, gdje se nalazi ova okupirana stanica, takođe pripada ukrajinskoj državi. I svi to priznaju, priznaju je i razne institucije, uključujući IAEA”, napomenuo je Zelenski.

Dodao je i da je u razgovoru sa Trampom istakao i nezakonitost obnavljanja rada ZNPP bez vraćanja Ukrajini.

Predsjednik Tramp me je pitao: ‘Šta mislite o ovoj stanici?’ Rekao sam mu da neće raditi ni za koga osim ako nije ukrajinska. To je protivzakonito”, naveo je Zelenski.

Napomenuo je i da ne zna da li su predstavnici SAD sa Rusima razgovarali o uslovima za nastavak rada ZNPP.

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno