Connect with us

Svijet

PONOVO U SAUDIJSKOJ ARABIJI! Zelenski najavio sastanak Ukrajine i SAD

​Tehnički timovi Ukrajine i Sjedinjenih Država sastaće se u ponedjeljak, 24. marta, u Saudijskoj Arabiji, najavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom u Oslu.

“Sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao sam o prekidu vatre u pogledu bezbjednosti energetskih sistema obje zemlje… Ako Bog da, strane će se dogovoriti na sljedećem sastanku, koji će biti u ponedjeljak u Saudijskoj Arabiji. Naši tehnički timovi će biti tamo, struktura je takva da će sastanak biti između Ukrajine i Amerike, a zatim sastanak SAD i Rusije. Ili će to biti paralelni sastanci u jednoj zemlji na jednu temu, onu koju sam pomenuo”, rekao je Zelenski i dodao da ne treba da postoje različita shvatanja o tome šta će se strane dogovoriti.

On je istakao, prenosi interfax.ue, da treba pojačati pritisak na Rusiju, a jedan od prvih takvih koraka, kako je naveo, “treba da bude ćutanje”, prenosi Tanjug.

“Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da predsjednik Vladimir Putin prestane da manipuliše i da preduzme konkretne korake koje želi cio svijet. Konkretno, jedan od prvih takvih koraka treba da bude ćutanje. Sada razgovaramo sa SAD i drugim partnerima da je ovo tišina na nebu, to bi mogao biti prekid napada na energetiku, prekid napada na ljude, na civilnu infrastrukturu”, rekao je Zelenski.

Naglasio je i da “Putin mora da prestane da postavlja nepotrebne zahtjeve koji samo produžavaju rat i mora da počne da ispunjava ono što obećava svijetu”.

“Moglo je da prođe više od nedjelju dana bez ubistava, bez udara, bez vatre, da Putin nije jedini koji je nastavio ovaj rat. Prijedlozi izneseni u Džedi 11. marta i dalje ostaju na stolu. Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na Rusiju da ih ostvari”, primijetio je Zelenski.

On je pozvao je lidere zemalja Evropske unije da Ukrajini što pre izdvoje pet milijardi evra za artiljerijske granate i skrenuo pažnju na potrebu povećanja evropskih ulaganja u proizvodnju oružja.

“Ulaganja u proizvodnju oružja su potrebna i u Ukrajini i u vašim zemljama. Evropi je potrebna tehnološka nezavisnost, uključujući i proizvodnju oružja. Sve što je potrebno za zaštitu kontinenta mora da se proizvodi ovde, u Evropi. Moramo zajedno da radimo na tome”, rekao je ukrajinski predsjednik.

On je izrazio nadu da će program ponovnog naoružavanja Evrope (ReArm Europe) početi sa radom što je prije moguće i ocijenio to kao “veoma korisnu i dalekovidu inicijativu”. Podsjetio je i da Ukrajina ima efikasne i moderne tehnologije, posebno u oblasti bespilotnih letjelica i elektronskog ratovanja, koje mogu koristiti cijeloj Evropi.

“Ali njen dalji razvoj, stalna modernizacija i povećana efikasnost, zajedno sa vašim ulaganjima u našu industriju i zajedničku proizvodnju, ključ su za novu osnovu za evropsku bezbjednost”, uvjerio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, svuda u Ukrajini neophodno je postići prekid vatre.

“Svi su vidjeli da Ukrajina definitivno pristaje na ovo i čekamo da agresor na to pristane”, dodao je ukrajinski lider.

On je ukazao i na značaj povratka ratnih zarobljenika i civila, kao i povratka djece koju je otela Ruska Federacija.

“Ovo su važni diplomatski koraci i mi veoma računamo na diplomatiju koja će izvršiti pritisak na Rusiju“, rekao je Zelenski.

Naglasio je i da je potreban određeni pritisak unutar Evrope da se garantuje sprovođenje pregovora o pristupanju Ukrajine EU i da se riješe neka pitanja od suštinskog značaja za evropsko jedinstvo.

“Sramota je to reći, ali potreban je određeni pritisak unutar same Evrope da se sve što je obećano zaista i ostvari… Antievropski je kada jedna osoba blokira odluke koje su važne za ceo kontinent ili koje su već dogovorene”, istakao je Zelenski, prenosi Tanjug.

Napomenuo je i da je Ukrajina ispunila zahtjeve, ali da sada postoje ozbiljne poteškoće sa otvaranjem prvog i drugih pregovaračkih klastera u vezi sa pristupanjem Ukrajine EU.

“Evropski napori koji bi trebalo da donesu više bezbjednosti i mira su takođe stalno blokirani. I mislim da je to pogrešno. Evropa mora da ima način da spriječi pojedinačne igrače da blokiraju ono što je svima neophodno”, istakao je predsjednik Ukrajine.

Ocijenio je i da “ako govorimo o tome da Evropa mora da bude jača u globalnoj konkurenciji, treba da govorimo i o tome da proces donošenja odluka u Evropi bude brži, fleksibilniji, efikasniji – bilo u politici, odbrani, ekonomiji, industriji ili bilo kojoj drugoj oblasti”.

“Evropi je potrebna brzina u donošenju odluka i jasni alati za zaštitu od nepotrebnih blokada. Ukrajina je dio Evrope, a Evropa je jedan od igrača u globalnim mirovnim naporima. Učinili smo sve da Evropa bude ravnopravna sa drugima u ovim naporima i mirovnim pregovorima. I to smo postigli”, rekao je on.

Kako je naveo, tokom telefonskog razgovora sa Trampom u srijedu nije bilo riječi o pitanju jurisdikcije nad Krimom, komentarišući pisanje medija da Tramp razmatra da prizna Krim kao rusku teritoriju kao dio načina da se okonča rat.

“Što se tiče vašeg pitanja o Krimu, ukrajinskom poluostrvu Krim, Tramp nije pokrenuo ovo pitanje sa mnom. Jednom sam razgovao o Krimu sa njim još u martu u Njujorku. Njega je samo zanimalo kako to izgleda: šta je na njemu, zašto ga Ukrajinci toliko vole, jer je čuo da Ukrajinci veoma vole Krim”, rekao je Zelenski.

Istakao je i da bez Ukrajinaca Krim umire, pošto je sva logistika poluostrva povezana sa kopnom Ukrajine, a osim toga, kako je naveo, tu nema turizma već 11 godina.

“Možete da radite šta god hoćete: hotele sa 5 zvjezdica, mnogo različitih zgrada, ali nećete tamo dovesti milione turista. Ukrajinci su se tamo odmarali, jer je to njihova priroda. I niko ništa ne radi po tom pitanju. Tamo sada ljudi nemaju plate, nema ničega. Sva ta priroda jednostavno umire”, rekao je Zelenski.

On je naveo i da nikada nije rekao da je spreman da razgovara o pitanju neutralnosti Ukrajine.

“Ovo pitanje su postavili Rusi. Kada su nam došli sa ultimatumom…, Putin nije ni predlagao, zahtijevao je od nas da smanjimo ukrajinsku vojsku (…) na 50-80 hiljada. Zamislite razliku: sada vojska od 800.000 koči Ruse, odnosno zamislite šta su htjeli. Neutralnost znači svako nesvrstavanje. Onda su htjeli da mi priznamo okupirane teritorije kao ruske, a tu je bilo još mnogo toga. Uvijek smo govorili da ne razumijemo baš o čemu razgovaramo. Ovo je ultimatum. Ovo nije prijedlog za okončanje rata”, naglasio je Zelenski.

On je negirao i da je sa Trampom razgovarao o vlasništvu nad ukrajinskim nuklearnim elektranama.

“SAD žele da Zaporošku nuklearnu elektranu (ZNPP) preuzmu od Rusa i žele da investiraju, modernizuju. Ovo je drugo pitanje. Ovo je otvoreno pitanje. Možemo da razgovaramo o tome. Ali definitivno nismo razgovarali o pitanju vlasništva sa predsjednikom Trampom”, rekao je ukrajinski lider.

Takođe je naglasio da sve nuklearne elektrane pripadaju narodu Ukrajine i da to nije privatno vlasništvo.

“Ali sva nuklearna energija pripada državi Ukrajini. A privremeno okupirani region Zaporožja sa gradom Energodar, gdje se nalazi ova okupirana stanica, takođe pripada ukrajinskoj državi. I svi to priznaju, priznaju je i razne institucije, uključujući IAEA”, napomenuo je Zelenski.

Dodao je i da je u razgovoru sa Trampom istakao i nezakonitost obnavljanja rada ZNPP bez vraćanja Ukrajini.

Predsjednik Tramp me je pitao: ‘Šta mislite o ovoj stanici?’ Rekao sam mu da neće raditi ni za koga osim ako nije ukrajinska. To je protivzakonito”, naveo je Zelenski.

Napomenuo je i da ne zna da li su predstavnici SAD sa Rusima razgovarali o uslovima za nastavak rada ZNPP.

Svijet

NEMA KRAJA OTKAZIMA! Tramp smijenio bibliotekarku Kongresa

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp smijenio je Karlu Hejden sa mjesta bibliotekarke Kongresa, prema mejlu o otkazu koji je objavio “En-Bi-Si njuz” (NBC News).

U poruci koju joj je uputio zamjenik direktora predsjedničkog kadrovskog odjeljenja Trent Mors, navedeno je da je njen posao “završen”.

Portparol Kongresne biblioteke kasnije je potvrdio smjenu, dok je vršilac dužnosti, Robert Nulen, obavijestio zaposlene da će preuzeti njene dužnosti do daljeg.

Hejden je postavljena na funkciju 2016. godine odlukom tadašnjeg predsjednika Baraka Obame, i bila je prva žena i prva Afroamerikanka na toj poziciji u istoriji biblioteke dugoj 225 godina.

Njena smjena dolazi godinu dana prije isteka desetogodišnjeg mandata, koji je uveden zakonom iz 2015.

U svjedočenju pred Kongresom ranije ove nedjelje, Hejden je predstavila napore za modernizaciju biblioteke, ali je ubrzo nakon toga smijenjena, čime je postala druga visoka funkcionerka ove nedjelje koja je ostala bez funkcije poslije javnog svjedočenja, nakon što je otpušten i v.d. direktora FEMA Kameron Hamilton.

Demokrate su oštro reagovale na otpuštanje Hejdenove, optuživši Trampa za “političku odmazdu”.

Oni su odluku ocijenili kao “neznalačku” i povezali je sa “nastojanjima da se zabrane knjige i revidira američka istorija”, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN I SI NAPALI AMERIKU! Objavili zajedničko pismo

Tokom posjete predsjednika Kine Si Đinpinga Moskvi povodom obilježavanja 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata, koji Rusija obilježava Dan pobjede, on i ruski predsjednik Vladimir Putin su rekli da ”određene zemlje pokušavaju da iskrive rezultate pobjede u Drugog svjetskog rata”.
Ovo je Sijeva jedanaesta posjeta Rusiji otkako je preuzeo dužnost 2013. U četvrtak su on i Putin razgovarali skoro četiri sata, nazivajući jedan drugog bliskim prijateljem.
Putin je najavio i dolazak u Kinu na jesen, gdje će biti obilježen poraz Japana u Drugom svjetskom ratu. Zajednička izjava otišla je dalje nego ranije, direktno optužujući Sjedinjene Američke Države, prenosi b92.

“SAD i njihovi saveznici pokušavaju da prošire NATO ka azijsko-pacifičkom regionu, stvarajući zatvorene saveze i pokušavajući da pridobiju zemlje u regionu za njihovu ‘indo-pacifičku strategiju’, podrivajući time mir, stabilnost i prosperitet u regionu”, navodi se u saopštenju.

Kina godinama dijeli mišljenje Rusije da širenje NATO-a ugrožava bezbjednost. Takođe su rekli da ”jednostrane mjere prinude, uključujući ekonomske sankcije koje zaobilaze Savjet bezbjednosti UN, krše Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo i podrivaju globalnu bezbjednost”.

Kina je godinama u trgovinskom ratu sa SAD, započetom dolaskom Donalda Trampa na vlast, i taj sukob potresa svjetska tržišta. Kina i SAD treba da održe početne razgovore ovog vikenda kako bi smirile tenzije. Istovremeno, SAD vrše pritisak na Rusiju da pristane na mirovne pregovore u Ukrajini.

Susret kineskog i ruskog lidera još jednom potvrđuje koliko su njihovi odnosi bliski i koliko se vide kao protivteža američkoj dominaciji. Si je ove nedjelje rekao i da je Drugi svjetski rat predstavljao ”oslobođenje Tajvana” i njegov ”povratak Kini”.

Iako Komunistička partija Kine smatra Tajvan dijelom svoje teritorije, nikada nije vladala ostrvom – vlasti Republike Kine povukle su se tamo 1949. nakon poraza u građanskom ratu. Kina i dalje tvrdi da će silom anektirati Tajvan ako bude potrebno, a Si vidi rješavanje tog pitanja kao dio svog političkog nasljeđa.

U saopštenju se takođe navodi da Rusija “čvrsto podržava mjere Kine za zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta i postizanje nacionalnog ujedinjenja”.

Iako Kina i Rusija nemaju formalni vojni savez, njihova intenzivna vojna saradnja sve više zabrinjava. Prema projektu “Čajna Pauer”, samo prošle godine održali su čak 14 zajedničkih vojnih vježbi. Kineska počasna garda učestvovaće i na vojnoj paradi u Moskvi, koja se održava danas – prvi put od 2015. godine.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

PARADA POBJEDE U MOSKVI! Putin “Rusija nepremostiva prepreka za nacizam i antisemitizam”

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Rusija bila i da će biti prepreka za nacizam i antisemitizam, kao i da će veliki podvig raznih naroda i nacionalnosti u Drugom svetskom ratu ostati zapamćeni u svetskoj istoriji.
On je na vojnoj paradi u Moskvi povodom dana pobede u Drugom svetskom ratu, rekao da su istina i pravda na našoj strani.

“Kao naslednici pobednika obeležavamo 9. maj kao najveći praznik. Bitno je da budemo ujedinjeni i čuvamo naše nacionalne interese, tradiciju, kulturu, sve drago i sveto. U Rusiji se Dan pobede slavi kao najvažniji praznik.

Rusija pamti lekcije Drugog svetskog rata i nikada neće pristati na iskrivljavanje njegovih događaja. Dužni smo da branimo čast boraca Crvene armije”, rekao je Putin i čestitao učesnicima parade i veteranima 80. godišnjicu Pobede.

On je istakao i da je Rusija izborila slobodu i mir za celo čovečanstvo.

“Rusija je, po cenu miliona života, izborila slobodu i mir za celo čovečanstvo. Habrost sovjetskih boraca odlučila ishod Drugog svetskog rata. Rusija spušta glavu pred onima koji su dali život u pravednoj borbi za zemlju”, naglasio je Putin.

Putin je u govoru koji je trajao 10 minuta rekao i da nas danas ujedinjuju osećanja radosti, ponosa i zahvalnosti.

Predsednik Rusije zatim je proglasio minut ćutanja u znak sećanja na poginule u Velikom otadžbinskom ratu.

Pre Putinovog govora ministar odbrane Andrej Belousov je obišao trupa i podneo raport predsedniku Rusije.

Nakon govora intonirana je ruska himna i počeo je defile vojske.

U moskvi se danas velikom vojnom paradom obeležava 80. godina od pobede u Drugom svetskom ratu.

U paradi učestvuje više od 11.500 vojnika Ministarstva odbrane Ruske Federacije i drugih bezbednosnih struktura – FSB-a, MČS Rusije i Ruske garde, a više 1.500 vojnika paradnih strojeva su učesnici Specijalne vojne operacije.

Srbiju na obeležavanju predstavlja predsednik Republike Aleksandar Vučić.

Paradi pobede na Crvenom trgu ove godine prisustvuje više od 20 svetskih lidera, među kojima i predsednici Kine Si Đinping, Venecuele Nikolas Maduro, Brazila Luiz Inasio Lula da Silva i premijer Slovačke Robert Fico.

Paradi prisustvuje i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
TANJUG

Nastavi čitati

Aktuelno