Connect with us

Svijet

RUSI PORINULI PODMORNICU koja nosi “ORUŽJE SUDNJEG DANA” (VIDEO)

U ruskom brodogradilištu Sevmash u Severodvinsku prekjuče je porinuta „Khabarovsk“ – prva serijska podmornica nove klase, dizajnirana za nošenje nuklearnih „gigatorpeda“ Posejdon.

„Danas je za nas veliki dan – teška nuklearna raketna krstarica Khabarovsk porinuta je iz poznatog brodogradilišta Sevmash“, izjavio je ministar odbrane Andrej Belousov nakon što je komandant mornarice, admiral Aleksandar Moisejev, razbio tradicionalnu bocu šampanjca o trup podmornice, prenosi The Barents Observer.

„Oružje sudnjeg dana“

Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je na Telegramu da će nova podmornica nositi robotske oružane sisteme „za različite namjene“. Glavno naoružanje „Khabarovska“ biće Posejdon, „oružje sudnjeg dana“ kakvo, prema tvrdnjama ruske strane, do sada nije viđeno.

Riječ je o bespilotnom podvodnom vozilu u obliku ogromnog torpeda, koje ima sopstveni nuklearni reaktor za pogon i interkontinentalni domet. Naoružano je termonuklearnom bojevom glavom, a dizajnirano za drugi udar – odnosno napade na obalne ciljeve preko Atlantika ili Pacifika. Informacije koje navodi ruska strana o „oružju sudnjeg dana“ nisu nezavisno potvrđene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin još 2018. godine najavio je razvoj ovog oružja, a ranije ove sedmice izjavio je da je sprovedeno uspješno testiranje Posejdona, uključujući i pokretanje njegovog reaktora. Pretpostavlja se da je testiranje obavljeno u Karskom moru, istočno od arhipelaga Nova Zemlja.

Potpuno nova klasa podmornice

Javnosti je bilo poznato vrlo malo detalja o novoj podmornici prije subotnjeg porinuća, iako je njena gradnja započela još u julu 2014. godine. Ruska mornarica klasifikuje je kao „tešku raketnu krstaricu“, ali se u suštini radi o potpuno novoj klasi podmornica. Umjesto krstarećih ili balističkih projektila, „Khabarovsk“ će nositi do šest nuklearnih megatorpeda Posejdon.

Fotografije s ceremonije, koje je objavilo brodogradilište Sevmash, prikazuju samo zadnji dio podmornice. Dizajn krmenog dijela trupa sličan je podmornicama klase Borej-A, a vidljiv je i djelimično prekriven sistem propulzije.

Slijede testiranja i nova plovila

Ministar odbrane Belousov naglasio je da podmornica „još uvijek mora proći niz pomorskih ispitivanja“. Kod novih nuklearnih podmornica taj proces obično traje najmanje godinu dana prije zvanične primopredaje mornarici.

U međuvremenu, gradnja drugog plovila iste klase – koje će nositi ime Uljanovsk – započela je 2017. godine, ali nije objavljeno kada se očekuje njegovo porinuće.

Pretpostavlja se da će jedna od ovih podmornica služiti u Sjevernoj, a druga u Pacifičkoj floti. U programu razvoja i testiranja drona Posejdon do sada su korišćene modifikovana podmornica klase Oscar-II – Belgorod, dizel-električna podmornica Sarov te površinska plovila Akademik Aleksandrov i Zvezdočka, prenosi Nova.

Related Topics:

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno