Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je danas da bi o pregovorima sa Srbijom o gasnom ugovoru trebalo ponovo razgovarati nakon formiranja organa državne vlasti u Srbiji i upućivanja zvaničnih zahtjeva.

„Što se tiče najava Studentske liste o pregovorima sa Rusijom o ugovoru o gasu, mislim da ćemo morati da se vratimo na ovu temu nakon formiranja srpskih državnih organa i njihovog podnošenja odgovarajućih zvaničnih zahtjeva“, rekla je Zaharova na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje o mogućim pregovorima, prenosi RIA Novosti.

Predstavnici „Studentske liste“, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, ranije su pozvali na dugoročni sporazum o isporuci gasa iz Rusije kako bi se osiguralo pouzdano snabdijevanje, podsjeća ruska agencija.

U Mađarskoj je otvorena arhiva nekadašnje komunističke tajne policije, a pretragom objavljenih dosijea pronađeni su i podaci o dvije osobe rođene u Bosni i Hercegovini, odnosno u Tuzli i Bijeljini.

Baza nyitottaktak.hu, koju je predstavio mađarski premijer Peter Mađar, omogućava pretragu po imenu, kodnom imenu, imenu majke i mjestu rođenja. N1 je pretražio mjesta rođenja – Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Zenicu, Banjaluku, Bihać, Brčko, Doboj, Travnik, Jajce, Trebinje, Bijeljinu i još desetak bh. gradova, u mađarskim i našim varijantama pisanja, kao i pojmove Bosna, Jugoslavija i Tito.

Kako navode, iz Bosne i Hercegovine pronađene su samo dvije osobe. Prva je rođena u Tuzli i upisana je na magnetnoj traci, posljednjoj elektronskoj evidenciji službe iz 1990. godine, s kodnim imenom mađarskog oblika. Druga je rođena u Bijeljini, upisanoj kao „Bjelina“ uz oznaku Jugoslavija, i pojavljuje se dva puta: na kartonu i na magnetnoj traci. Imena ne objavljujemo, jer zapis u bazi sam po sebi ne dokazuje da je osoba bila doušnik.

Obje osobe u evidenciji imaju šifru 07, koju arhiv opisuje kao „isključena osoba iz mreže“. To znači da su u nekom trenutku vođene kao dio mreže saradnika, a zatim isključene, ali se iz zapisa ne vidi kada ni zašto. Obje imaju i broj takozvanog B-dosijea, koji bi trebalo da bude objavljen do 25. februara 2027. i koji bi mogao otkriti više.

Pod Sarajevom (mađarski Szarajevó), Mostarom, Banjalukom (Banyaluka), Bosnom (Bosznia), Hercegovinom i Jugoslavijom (Jugoszlávia) kao mjestom rođenja nema nijednog zapisa, a pojam Tito ne pojavljuje se ni kao kodno ime.

Šta znači zapis u bazi

Mađarski Istorijski arhiv službi državne bezbjednosti (ÁBTL) na stranici baze navodi da evidencije sadrže ljude koji su sarađivali sa službom ili koje je služba bezuspješno pokušala vrbovati. I premijer Mađar je, predstavljajući bazu, rekao da ime u evidenciji ne dokazuje da je osoba podnosila izvještaje. Arhiv upozorava i da evidencije nisu potpune, jer je dio dokumenata uništen prije 1990.

Jedna osoba može se pojaviti i više puta, na primjer i na kartonu i na magnetnoj traci, pa broj zapisa nije isto što i broj ljudi.

Vojvodina, Beograd i Zagreb

Mnogo više zapisa ima za mjesta u Vojvodini, gdje živi mađarska zajednica, a dio tih mjesta je prije 1918. i tokom Drugog svjetskog rata bio pod mađarskom upravom. Prema pretrazi N1, zapisa ima:

– Subotica (Szabadka): 69

– Novi Sad (Újvidék): 47

– Senta (Zenta): 43

– Bečej (Óbecse): 26

– Sombor (Zombor): 24

– Kanjiža (Magyarkanizsa): 19

– Zrenjanin (Nagybecskerek): 14

– Bačka Topola (Topolya): 11

– Beograd: 7

– Osijek (Eszék): 5

– Murska Sobota (Muraszombat): 4

– Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod i Ljubljana: po jedan

Brojke su minimalne, jer je baza pretraživana po nazivima mjesta onako kako su upisani, a službenici su ih upisivali različito, s akcentima i bez njih na mađarskom ili nekom drugom jeziku.

Šta slijedi

Do 25. februara 2027. Mađarska bi trebalo da objavi i oko 10.000 dosijea o vrbovanju, s detaljima o tome kako je ko vrbovan i šta je radio. Radni dosijei s izvještajima o praćenim ljudima ostaju zatvoreni radi zaštite žrtava.

U Bosni i Hercegovini dosijei bivše Službe državne bezbjednosti nisu otvoreni na sličan način, a pitanje šta se desilo s dokumentima Udbe i dalje nema javnog odgovora.

Nekoliko letova širom Evrope preusmjereno je zbog dojava o bombama, a među pogođenima su avioni koji su letjeli iz Dablina i Helsinkija za Rim, kao i četiri leta ka Pragu.

Nekoliko letova širom Evrope je preusmjereno zbog prijetnje bombom.

Jedan od pogođenih aviona bio je Er Lingus Erbas A320 koji je letio iz Dablina za Rim, a koji je izdao uzbunu za vanredno stanje i sletio na vazduhoplovnu bazu Evre na sjeveru Francuske.

U međuvremenu, finska avio-kompanija Finer saopštila je da je u četvrtak postojala prijetnja bombom u jednom od njenih aviona koji su letio iz Helsinkija za Rim. Avion je bio u pratnji vazduhoplovnih snaga i sletio je kako je planirano.

Policija u Češkoj Republici kaže da se četiri leta koja su išla za Prag “pripremaju za slijetanje” nakon što su “dobili prijetnju u vezi sa postavljanjem improvizovane eksplozivne naprave”.

“Procjenjujemo relevantnost prijetnje kao nisku”, napisala je češka policija na X, dodajući da će “pirotehničke provjere biti sprovedene na svim avionima” nakon slijetanja.

Prije dva dana najmanje sedam letova bilo pogođeno sličnim prijetnjama.